Kako pčele znaju gdje je najslasnija hrana? Pa, kao i čovjek, po mirisu! A što kad zagađenje zraka prikrije zamamni miris cvijeća?
Svi zuje o važnosti pčela! Zagađenje zraka smanjuje stopu oprašivanja za čak 31%
Onda su pčele, leptiri, moljci i ostali oprašivači zbunjeni i onesposobljeni tražiti ispašu koja je tako dragocjena – i kukcima, i ljudima.
Osim što zagađenja zraka koja svakodnevno udišemo štete našem zdravlju, ona uništavaju i prirodne ekosustave o kojima ovisi život na Zemlji. Nedavna istraživanja otkrila su da zagađenje zraka smanjuje stopu oprašivanja za čak 31 posto. U ekstremnim slučajevima zagađenja, prisutnost dušikovog oksida i ozona u zraku smanjio je broj posjeta oprašivača za čak 90 posto.
Zagađenje zraka nastaje izgaranjem raznih goriva. Otpadni proizvodi i nečistoće reagiraju u atmosferi i proizvode štetne tvari poput dušikovih oksida, ozona ili sumpornih oksida. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oni su uzrok oko 4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, a možemo se samo nadati da Hrvati ne spadaju u čak 91% svjetske populacije koja živi u područjima gdje onečišćenje zraka prelazi preporučene granice.
Kako utječe na ljude, zagađenje zraka utječe i na prirodu. Biljkama je zbog ozona i atmosferskih čestica ugrožena sposobnost fotosinteze. Insekti pak, iako biljke za oprašivanje nalaze i na druge načine, pate od dezorijentacije i nemogućnosti da pronađu prepoznatljive mirise koji njima, a i nama život znače.
Pčele znaju gdje je zrak čist...
...ali bilo bi ih bolje preduhitriti. Umjesto da prisutnost pčela koristimo za detekciju onečišćenja, pametnije je, bolje i korisnije sustavno u gradove i okoliš uvoditi rješenja za mjerenje kvalitete tla i zraka.
Projekt GigaBEEtno uključuje instalaciju upravo takvih pametnih IoT (eng. Internet of things) rješenja i uređaja. Partner projekta, A1 Hrvatska, kao predvodnik u ICT segmentu prepoznaje vrijednost brige za zajednicu i okoliš te u tom smislu postavlja najviše standarde. „Svoju ponudu i tehnološke dosege prilagođavamo potrebama tržišta i društva, a naša uloga u projektu GigaBEEtno upravo je pokazati predanost takvim životno važnim temama. Korištenjem suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija moći ćemo dobiti uvid u kvalitetu zraka i detektirati problem ukoliko postoji te tako potaknuti akcije za ublažavanje štetnih učinaka onečišćenja“, poručuje Renata Štefić, direktorica marketinga za poslovne korisnike A1 Hrvatska.
Za više detalja o pčelama i medu zazuji na gigabeetno.a1.hr.
Najbolje rangirana institucija za područje ekonomije i poslovne administracije
Kristijan Iličić: Na Maliju sam ležao 50 sati pokriven u jednom čamcu, skrivao se od terorista
Tko je Ivana Habazin? Izgubila je oca kao beba i prošla pakao, htjela je biti časna sestra...