Tehnologija, tržište i politika stabilnosti: recept uspjeha kineske vanjske trgovine

Unatoč usporavanju globalnog gospodarstva i jačanju protekcionizma, kineska vanjska trgovina u 2025. godini ostvarila je stabilan rast i zadržala vodeću poziciju u svijetu. Prema službenim podacima, ukupna vrijednost robne razmjene dosegla je 45,47 bilijuna juana, što je 3,8 posto više nego godinu ranije. Izvoz je porastao za 6,1 posto, na 26,99 bilijuna juana, dok je uvoz zabilježio blagi rast od 0,5 posto.

Jedan od simbola tog napretka je i luka Qingdao, gdje je početkom 2026. pušten u rad prvi kineski automatski sustav vakuumskog privezivanja brodova, koji je vrijeme privezivanja skratio s pola sata na svega 30 sekundi. Takve tehnološke inovacije odražavaju širi trend jačanja novih, visokokvalitetnih proizvodnih snaga.

Foto: Shutterstock

Prema stručnjacima, otpornost kineske vanjske trgovine rezultat je kombinacije ciljanih politika stabilizacije, snažnog domaćeg tržišta i cjelovitog industrijskog sustava. U usporedbi s 2020. godinom, ukupna vrijednost izvoza i uvoza porasla je za više od 40 posto, a Kina danas trguje s više od 240 zemalja i regija.

Posebno se ističe rast visokotehnološke i „zelene“ trgovine. Uvoz i izvoz visokotehnoloških proizvoda porastao je za 11,4 posto te je pridonio gotovo 60 posto ukupnog rasta vanjske trgovine. Izvoz proizvoda zelene energije, poput generatora vjetroturbina, snažno je porastao, dok je razvoj umjetne inteligencije potaknuo veći uvoz naprednih komponenti.

Istodobno se poboljšala i struktura trgovinskih partnera. Udio deset najvećih partnera smanjen je, što upućuje na uravnoteženiju i obostrano korisniju trgovinsku mrežu.

Foto: Shutterstock

Iako Svjetska trgovinska organizacija za 2026. predviđa skroman rast globalne robne trgovine od 0,5 posto, Kina se, oslanjajući se na stabilne gospodarske temelje, nada nastavku pozitivnog trenda i postupnom prelasku u novu fazu razvoja.