Trebaju li Hrvati povećati svoju svakodnevnu fizičku aktivnost?

Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pod nazivom "Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite 2021", više od petine svih smrtnih slučajeva u državi može se pripisati prehrambenim rizicima, kao što su nedovoljna konzumacija voća i povrća te prekomjeran unos šećera i soli. U Hrvatskoj je 2019. gotovo svaka četvrta odrasla osoba bila pretila, a posebno je zabrinjavajuće da je taj problem raširen i u mlađoj populaciji. Stopa prekomjerne težine 2018. godine među petnaestogodišnjacima dosegnula je 18%, što je usporedivo s prosjekom EU.

Osim po pretilosti, u vodećim smo pozicijama među državama Europske unije s obzirom na manjak fizičke aktivnosti. Prema posljednjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj je samo 36% populacije aktivno, što nas čini najneaktivnijom nacijom u Europskoj uniji.

Jasno je da svatko od nas pojedinačno može poraditi na usvajanju zdravijeg načina života, ali može li i država nešto učiniti u vezi s tim? Naš sugovornik Matija Dunaj, diplomirani profesor kineziologije i ravnatelj Fitnes učilišta, smatra da država može nešto poduzeti, i to u području izmjene Zakona o sportu, a i Hrvatska obrtnička komora smatra kako je potrebno olakšati pristup sportu. Evo o čemu je riječ.

Najisplativiji oblik (samo)zapošljavanja 

Hrvatska obrtnička komora (HOK) nekoliko je puta tražila izmjene Zakona o sportu, točnije da se djelatnosti koje su vezane za sport mogu registrirati i obavljati putem obrta. Zakon trenutno dopušta njihov rad isključivo kroz samostalnu djelatnost, koja je za poduzetnika znatno manje isplativa. Primjerice, samo u izdvajanju za doprinose mjesečni je iznos veći za 2436,71 kn.

Nadalje, rad u obliku samostalne djelatnosti predstavlja veliku administrativnu prepreku i ograničavanje poslovanja obrta. Posebno su problematične situacije u kojima se u obrtu obavljaju djelatnosti koje dopunjuju sportske djelatnosti, kao što su, primjerice, masaža ili trgovina sportskim rekvizitima. U takvim slučajevima poduzetnik se za sportske djelatnosti mora registrirati kao samostalna djelatnost, a za gospodarske djelatnosti registrirati obrt ili trgovačko društvo.

- Od 2013. godine tražimo izmjenu članka 4. postojećeg zakona, u kojem bi pisalo da 'športsku pripremu, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje i športsku poduku mogu obavljati fizičke osobe kroz samostalnu djelatnost i obrt', dakle tražimo da se doda 'i obrt' jer je to definitivno najisplativiji oblik (samo)zapošljavanja i paušalnog plaćanja poreza - govore iz HOK-a.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Poticaj za mlade poduzetnike u sportu

Upravo nam naš sugovornik Matija Dunaj, ravnatelj Fitnes učilišta, može iz prve ruke objasniti što bi ova promjena značila za sve sadašnje i buduće djelatnike u sportu.

- Kroz naše Fitnes učilište u zadnjih nekoliko godina prošlo je više od 1500 polaznika. Svatko od njih kvalitetno je obrazovan i spreman tržištu ponuditi svoje usluge kao instruktor u fitnessu. Problem nastaje kada djelatnost žele registrirati. Zbog niskih troškova na početku poslovanja bilo bi itekako poželjno registrirati se kao obrt, što im nije omogućeno. Samo troškovi doprinosa u okviru registracije samostalne djelatnosti, što je jedino omogućeno trenutnim odredbama zakona za osobno obavljanje djelatnosti, veći su za čak 2400 kn mjesečno nego da istu djelatnost obavljaju kroz obrt, što ljudima predstavlja veliku prepreku. Smatram da je to velika šteta jer je fitness industrija prije pandemije stabilno rasla više od 5% godišnje u Europskoj uniji te bi taj model samozapošljavanja bio najpoželjniji novoj generaciji djelatnika u fitnessu - priča nam Matija. 

Znači li to i više opcija za fizičku aktivnost?

Izmjenama zakona znatno bi se olakšalo obavljanje navedenih (sportskih) djelatnosti u smislu poreznih davanja te samim time potaknulo bi se mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu (pogotovo u području sportske rekreacije – pilates, aerobik, fitness i sl.). Do tada sportski trener ne može se registrirati kao obrtnik (koji samostalno obavlja svoju djelatnost).

- Upravljanje procesom vježbanja i upravljanje promjenom općenito je jedan od najzahtjevnijih oblika usluge, ali je nužan i neizostavan u stvaranju zdrave nacije, a ne samo nacije ponosne na vrhunske sportske rezultate. Pomoć stručnoga kadra u tim procesima esencijalna je i trebala bi biti i dijelom zdravstvene reforme, a ne samo izmjena Zakona o sportu. Iz tog razloga mislim da bi promjena zakona potaknula više ljudi na registraciju djelatnosti jer bi im osigurala da se više brinu o pružanju kvalitetne usluge koja je dio društveno korisne djelatnosti, a manje o papirologiji i o tome kako preživjeti mjesec - objašnjava Matija.

Planom zakonodavnih aktivnosti Vlade za 2022. godinu, dovršetak izmjena Zakona o sportu planiran je u četvrtom tromjesečju 2022. godine. 

- Smatramo potrebnim pravodobno krenuti u proces konzultacija, uključiti u pripremu predstavnike HOK-a kao zastupnike interesa obrtnika te usvojiti prijedloge. Predlažemo i dodatno razmotriti proširenje opsega sportskih djelatnosti koje se mogu registrirati kao obrt (poput upravljanja javnom sportskom građevinom), a osobito ubrzati donošenje novog Zakona o sportu u cilju što skorijeg rješavanja ovog dugogodišnjeg problema - poručuju iz HOK-a.

Naš sugovornik Matija Dunaj dao je prijedloge unapređenja Zakona o sportu u dijelu vezanom za nazive iz područja rekreacije i fitnessa, stručnih kadrova te standarda usluge u fitnessu. Smatra da je vrlo važno definiranje područja djelovanja stručnjaka u sportu kako bi svi koji rade u sportu imali odgovarajuću razinu znanja, vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost u poslovima vezanim za sport.

- Važan je i dio vezan za standardiziranje vrste pružatelja usluga, što bi uključivalo i mogućnost otvaranja obrta u sportu za fizičke osobe kako bi olakšali pristup bavljenju sportom osposobljenim i educiranim profesionalcima - zaključuje naš sugovornik Matija Dunaj, ravnatelj Fitnes učilišta.