Vlasnici i suvlasnici obiteljskih kuća – prijavite se na program „Kuća časti“

Tema tjedna je učinkovita, energetski održiva i zdrava arhitektura. Kako se danas projektiraju nove građevine, što je NZEB gradnja i koliko su se takvom načinu gradnje morali prilagoditi građevinari, donosi nova Koordinacija. No, unatoč modernim standardima, Ante Cash savjetuje da se u kupaonici treba držati klasičnog podnog sifona.

Ante Cash: „Bolje je u kupaonici imati rešetku na podu koja će popiti svu vodu“

U svojoj maloj školi adaptacije, Ante Cash bavio se kupaonskim nišama i gerungom, a u novoj epizodi govori o kupaonskom podnom sifonu koji služi kao „mala rešetka na podu koja će popiti svu vodu“. Neugodni mirisi iz sifona, izgled i svrha sifona neki su od razloga zbog kojih ljudi izbjegavaju postavljanje sifona. No, zašto Ante misli da ga je bolje imati te gdje ga treba smjestiti, saznajte u rubrici Antina Garaža.

Svi žele niže režijske troškove, a već sada to NZEB gradnja omogućuje

Gost rubrike Notes je Mladen Ilijević, voditelj Službe za energetsku učinkovitost iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je u budućnosti utjecati na smanjivanje potreba za potrošnjom električne energije, odnosno pribaviti je na učinkovit i prirodno prihvatljiv način. Fond nastoji sve zgrade koje su energetski učinkovite prilagoditi suvremenim standardima po kojima se radi novija gradnja, a ulaganje se kreću u milijunima eura.

MUZA je jedan od programa koji je proveo Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a podržao Fond. Ova mobilna kućica koja označava mobilnu, učinkovitu i zdravu arhitekturu prošla je cijelu Hrvatsku, a Koordinacija ju je posjetila u Koprivnici. NZEB kuća od dvadesetak kvadrata je kuća koja je toplinski izvrsno izolirana, ima ugrađene obnovljive izvore energije, odnosno fotonaponske ćelije na krovu. U kući je spušteni strop, grijanje je na dizalicu topline, pametno se upravlja rasvjetnim tijelima, a svi posjetitelji mogu razgledati izložbu obnovljivih izvora energije i inspirirati se da i sami projektiraju zgradu gotovo nulte energije.

Zgrada gotovo nulte energije (nearly zero-energy building) je zgrada vrlo visokih energetskih svojstava. Koristi vrlo nisku količinu energije, koja se u značajnoj mjeri dobiva energijom iz obnovljivih izvora, uključujući onu koja se proizvodi na samoj zgradi ili u njezinoj blizini. Prema aktualnom Zakonu o gradnji, sve nove građevine moraju se projektirati prema standardima NZEB gradnje.

„Ona podrazumijeva kvalitetniju izvedbu građevinskih radova, prilikom ugradnje vanjske stolarije ili izvedbe fasadnih sustava prema strogo odrađenim normama i u kontroliranim uvjetima“, ističe Mladen Ilijević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ovakvi načini gradnje krajnjem korisniku omogućuju ugodniji i kvalitetniji život i ljeti i zimi, osobito ako se radi o zamjeni fasadnog sustava. Zato su u Hrvatskoj aktualni javni pozivi koje provodi Fond. U posljednjih desetak godina više od 30 000 kuća prošlo je energetsku obnovu, a u više u 1000 kuća postavljeni su neki obnovljivi izvori energije. Ako ste vlasnik ili suvlasnik obiteljske kuće koja je legalizirana, u kojoj živite, ali ne obavljate gospodarsku djelatnosti, pogledajte Koordinaciju u kojoj možete više doznati o programu „Kuća časti“.

Na veličinu jednog hrvatskog Starogradskog polja stanu 9 Marjana ili 4 Maksimira

Ekipa Koordinacije posjetila je Starogradsko polje na otoku Hvaru koje je 2008. postao sedmi lokalitet na popisu svjetske baštine koje je zaštitio UNESCO. Polje svoj izgled duguje grčkim kolonistima koji su živjeli na otoku prije 2000 godina, a ukupna površina je 1376 hektara. Podijeljeno je na pravokutne parcele veličine 180*900 m, a između njih prolaze pravocrtni putovi. Polje je specifično po gradnji suhozida koji su dizali seljaci kako bi dobili plodno polje. Gradnja različitih vrsta suhozida prenosila se od Grka preko Rimljana i Ilira, a na kraju su preuzeli Hrvati. Kako izgleda jedan dan u Starogradskom polju, kako se gradi suhozid, a kako održava, zanima li ovaj posao mlade naraštaje, pogledajte u rubrici Miljokaz.

Drobac: „Intervencije na nosivim zidovima ne bi se trebale raditi“

U rubrici Tips & tricks gost je Jug Drobac koji govori o nosivim i pregradnim zidovima. Ovaj inženjer građevinarstva savjetuje da za svaku nedoumicu koju imate oko intervencija na nosivom zidu treba konzultirati stručnjaka – statičara. Moguće je ojačati i sanirati stare ciglene zidove modernim materijalima poput karbonskih vlakana, no i kod takvih intervencija poželjno je angažirati stručnjaka. Što učiniti ako primijetite pukotinu na nosivom zidu? Kako sami možete provjeriti je li zid nosiv? Pogledajte odgovore u novoj Koordinaciji.

Koordinaciju gledajte srijedom od 17:35 sati na Drugom programu HRT-a. Generalni pokrovitelji emisije su Bosch Hrvatska, Pevex i PPS Galeković, a medijski partner 24sata.