Zar je ovo bio život? Autobiografija Tomáša Halíka - priča o vjeri koja nadilazi strah

U svojoj iznimnoj knjizi Zar je ovo bio život? međunarodno priznati teolog i autor Tomáš Halík otvoreno pripovijeda dramatičnu priču svoga života – priču o odrastanju u komunističkoj Čehoslovačkoj, obraćenju na kršćanstvo u vrijeme kada je Crkva bila progonjena, tajnom studiju teologije i svećeničkom ređenju koje je morao skrivati čak i od vlastite majke.

"Pater Reinsberg, koga sam promatrao izdaleka, u meni je probudio povjerenje da Crkva može imati 'ljudsko lice', ali ni on me nije 'obratio' u pravom smislu te riječi. Ne znam koliko sam tada bio svjestan da konverzija znači sasvim nešto drukčije i dublje nego samo doći do zaključka da je kršćansko učenje istinito i da bih ja rado bio dio te tradicije, išao u crkvu i radio stvari koje obično rade katolici, uključujući i razumno izvršavanje deset Božjih zapovijedi. Tek mnogo kasnije shvatio sam istinitost usporedbe da je konverzija nešto slično kao izlazak sunca. Kada gledamo izlazak sunca, imamo iskustvo nečega većeg nego što je sama pojava sunčeva kruga – odjednom sve vidimo drukčije nego u noći. Slično kao kada u naš život uđe Bog; on nije samo veličina koju sad pribrojimo među 'stvari' koje uzimamo na znanje, nego odjednom sve vidimo u drukčijem svjetlu i sasvim se drukčije orijentiramo u svijetu", piše Halík o polakome prelasku na kršćanstvo i prihvaćanju Boga u svoj život.

Tomáš Halík, rođen je 1948. u Pragu, a na službeno obraćenje odvažio se nakon mature. Godine 1978. potajno je zaređen za katoličkog svećenika u Erfurtu i djelovao je u "podzemnoj Crkvi". Studirao je sociologiju, filozofiju i psihologiju te doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, a teologiju na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu.

Kroz njegovu autobiografiju provlači se burna povijest Crkve i društva u srcu Europe: Praško proljeće 1968., okupacija Čehoslovačke, samo­spaljivanje Jana Palacha, tajna predavanja po privatnim stanovima, Baršunasta revolucija i prijelaz iz totalitarizma u demokraciju. Tomáš Halík bio je izravan svjedok tih događaja, a njegovo literarno svjedočanstvo donosi dragocjen uvid u političku i duhovnu pozadinu epohe. Više od desetljeća radio je kao psihoterapeut, a istodobno je bio aktivan u "podzemnoj Crkvi" i disidentskom pokretu zajedno s kardinalom Tomášekom i Václavom Havelom, koji ga je čak predložio kao svoga mogućeg nasljednika na mjestu predsjednika države. Uz važna povijesna svjedočanstva Halík se kroz poglavlja ove autobiografije ogoljava čitateljima te iznosi sve sumnje, strahove i nedoumice, ali unatoč svemu šalje glasnu poruku nade.

"Početkom devedesetih imao sam osjećaj kako mi sudbina nadoknađuje sve što mi tako dugo nije bilo dano. Živio sam kao u snu: mogao sam raditi na Sveučilištu i dosegnuti akademske vrijednosti, djelovati na osnivanju i proširenju živog centra za pastoral studenata i akademske platforme za dijalog između Crkve i društva, zauzimao sam odgovorno mjesto u tajništvu Biskupske konferencije i u vatikanskom dikasteriju, mogao sam početi putovati po cijelom svijetu, nastupati u medijima. Na najvišim političkim, crkvenim i akademskim položajima tada su bili ljudi s kojima me vezalo čvrsto prijateljstvo iz vremena suradnje u disidentskim krugovima. Bio sam per tu s tadašnjim predsjednikom Republike, predsjednikom Biskupske konferencije i rektorom Sveučilišta – sve sam ih godinama poznavao i imao sam k njima neograničen pristup. Često sam imao osjećaj kako je to stvarno samo san; nekada sam se bojao da ću se opet probuditi u sivo jutro 'realnog socijalizma'. Još češće sam pomišljao kako mi se ispunilo i više nego što sam uopće želio, ali za groznu cijenu; moj život protječe u tako strašnom tempu neprestane napetosti da mi ne ostaje ni trenutak da u svemu uživam. Ni u jednom trenutku nisam mogao reći ono faustovsko, sudbonosno 'tako si lijep, samo još malo ostani!' – ne, nisam bio nezadovoljan, ali ta silna bujica života valjala se naprijed takvim intenzitetom i tempom da sam ponekad izgubio pojam o vremenu te mi u uspomenama, nekada tako jasnim, nedostaju cijeli mjeseci", opisuje Halík godine kada je napokon mogao djelovati slobodno u svome pozivu.

Knjigu potraži na: https://fraktura.hr/proizvod/zar-je-ovo-bio-zivot/

Nakon pada komunističkog režima predavao je na sveučilištima na šest kontinenata, među kojima su Oxford, Cambridge, Harvard, Notre Dame i Boston College. Nositelj je počasnih doktorata iz teologije sveučilišta u Erfurtu i Oxfordu. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je savjetnikom Papinskog vijeća za dijalog s nevjernicima (1990.), a Benedikt XVI. proglasio ga je počasnim papinskim prelatom (2008.). Danas radi kao profesor na Karlovu sveučilištu u Pragu, predsjednik je Češke kršćanske akademije i potpredsjednik Vijeća za istraživanje vrijednosti i filozofije na Američkome katoličkom sveučilištu u Washingtonu, a od 1990. godine župnik je Akademske župe u Pragu.

"Neizmjerno sam zahvalan što sam smio živjeti u vremenu koje je u mnogočemu bilo prijelazno vrijeme. Prag novog vremena nevjerojatno je mjesto s kojeg se mogu vidjeti oba svijeta. Trenutak prijelaza blagoslovljeno je vrijeme kada možemo čuti zvuk vječnosti. Kada se rušio svijet Rimskog Carstva pod pritiskom 'barbara', stajao je sveti Augustin u mističnom divljenju, s ljušturom svoga srca na obali oceana misterija Trojstva. Kada je Europa otkrila nove kontinente, tada se kao protuteža vanjskoj i nasilnoj ekspanziji Španjolske, u duši Ivana od Križa i Terezije Avilske, pojavila čežnja tiho i odvažno proniknuti u utrobu noći, u utvrdu unutrašnjosti. Kada se približavalo stoljeće ratova i fatalnih pronalazaka, prorok smrti Boga izrekao je kako se nada da je 'srce zemlje', jezgra svih stvarnosti, 'od zlata'. U isto vrijeme, umiruća redovnica Terezija iz Lisieuxa otkrila je novi put prema Bogu, ne dobrim djelima, nego prihvaćanjem samog sebe sa svim slabostima i s povjerenjem u milosrdnu ljubav", zaključuje Halík.

Knjiga Zar je ovo bio život? nije samo autobiografija nego i svjedočanstvo o vjeri koja opstaje u tami, o Crkvi iza "željezne zavjese" i o čovjeku koji je u srcu povijesnih prevrata uspio sačuvati moralni i duhovni kompas. Duboko osobna, misaona i inspirativna, ova knjiga nudi rijedak pogled u duhovni pejzaž Europe druge polovine 20. stoljeća – i u potragu za smislom koja nikada ne prestaje. Ovom filigranski ispisanom društvenom i duhovnom refleksijom Halík nas poziva da preispitamo vlastite korake i odluke, podsjećajući nas da život nije samo ono što se dogodilo, nego i ono što smo odlučili učiniti s njim. Halík nam pokazuje da i u najmračnijim vremenima možemo pronaći svjetlost, samo trebamo biti dovoljno hrabri da je slijedimo.

Posjeti www.fraktura.hr i istraži cijelu Frakturinu ponudu.