Zbog 'bolesnih zgrada' sve više ljudi osjeća posljedice. Hrvatski stručnjaci rade na rješenju!

Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90 posto investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem inicijativi UN Global Compact, A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU. 

Istraživanje konzultantske kuće McKinsey pokazuje da primjena pametnih rješenja u gradovima može generirati vrijednost od gotovo 150 milijardi eura kroz benefite i uštede u potrošnji energije i gradskom prijevozu. Pametna rješenja primjenom 5G mreže mogu smanjiti ukupne ugljične emisije od grijanja prostora i vode za čak 20 posto. Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je trošak od preuranjenih smrti zbog onečišćenja zraka u Europi u razdoblju od 2010. do 2015. godine viši od bilijun eura.

Mnogi gradovi neće moći zadovoljiti energetske potrebe svojih stanovnika do 2025. Do kraja desetljeća potrebe za vodom nadići će kapacitete brojnih gradova u Aziji, Africi i Sjevernoj i Južnoj Americi, izvještava u najnovijoj studiji McKinsey. Analizirali su više od 2600 gradova diljem svijeta. Gradovi su istovremeno izvor 70 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida, a zgrade su se pokazale kao ključan sektor za optimizaciju potrošnje ograničenih prirodnih resursa.

"Kada pogledamo ukupnu potrošnju energije u gradovima, 40 posto odlazi na zgrade, 30 posto na promet i 30 posto na industriju. To je podjela u cijelom razvijenom svijetu. U Hrvatskoj je udio za zgrade još veći jer nemamo toliko razvijenu industriju kao, primjerice, Njemačka", analizira doktorica znanosti Tea Žakula, docentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost, koji se direktno suočava s izazovom energetske potrošnje zgrada i osmišljavanja pametnih rješenja.

"Laboratorij radi na optimizaciji potrošnje te razvoju niskougljičnih i pametnih zgrada. Na tome radimo kroz znanstvena istraživanja i projekte u industriji. Prilikom izrade rješenja ne mislimo isključivo na uštedu energije ili primjenu određene tehnologije, nego primarno kako osigurati adekvatne uvjete za ljude, za njihovo zdravlje i produktivnost, uz minimalnu potrošnju resursa", nastavlja dr. sc. Žakula.

Istraživanja pokazuju da ljudi u razvijenim zemljama provode i do 90 posto vremena u zatvorenim prostorima. Sve je više ljudi koji se javljaju s akutnim bolestima čiji je simptome nemoguće objasniti drugačije nego obitavanjem u određenoj zgradi. Sindrom bolesne zgrade (engl. sick building syndrome) jedna je od posljedica nedovoljnog promišljanja o zgradama kao ekosustavu. Kvaliteta i strujanje zraka, način zagrijavanja i hlađenja prostora, ventilacija i brojni drugi procesi ključni su u projektiranju kvalitetnih, održivih, a u konačnici i ugodnih zgrada i interijera.

Laboratorij za energetsku učinkovitost trenutno podiže temelje najnovijeg projekta, pametne zgrade koja će im poslužiti kao živi laboratorij. U suradnji sa Tehničkom školom "Ruđer Bošković", cilj im je razviti inteligenciju zgrade, ali i obrazovni kurikulum kojim će nove generacije educirati kako nastaviti razvijati pametna rješenja u sektoru.

"Radi se o primjeni najnovijih tehnologija koje su već dostupne na tržištu, a naš je zadatak omogućiti optimizaciju rada cijelog sustava u stvarnom vremenu. Danas se zgradama upravlja korištenjem standardnih sustava regulacije koji su još daleko od razine inteligencije koju želimo postići. Tako, primjerice, zvuči logično da poslovnu zgradu počnemo hladiti ujutro kada ljudi krenu pristizati, a prestanemo nakon njihova odlaska. Ipak, takav način upravljanja često nije optimalan ako želimo smanjiti trošak električne energije za hlađenje. Inteligencija zgrade koju razvijamo odlučit će sasvim drugačije, uzimajući u obzir vremensku prognozu, način korištenja prostora, cijenu energije i brojne druge varijable" opisuje dr. sc. Žakula te dodaje kako očekuju da će u sljedećih nekoliko godina vidjeti velik napredak kroz razvoj umjetne inteligencije, hardvera i primjenu 5G mreže.

Na samom razvoju inteligencije zgrade već radi Nikola Bađun, jedan od doktoranada u timu, dok doktorand Borut Omerzo istražuje širenje aerosola, povezano s prijenosom koronavirusa, ovisno o vrstama ventilacijskog sustava. Doktorandica Arlinda Bresa analizira u kojoj su mjeri i kako ljudi voljni surađivati s umjetnom inteligencijom u zgradi, a u tom dijelu surađuju i s Odsjekom za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

"Danas kada predajete, svjesni ste da će svaki vaš student raditi potpuno drukčiji posao. Osim toga, tehnologija se razvija tolikom brzinom da često niti pojedina industrija nema jasnu sliku o tome kako će izgledati za pet do deset godina. Stoga smatram da je prioritet naučiti studente razmišljati, ne bojati se nepoznatog i fokusirati se na projekte kojima će riješiti konkretan izazov", smatra dr. sc. Žakula, koja je ovog semestra na Fakultetu uvela novi predmet, koji se bavi upravo razvojem niskougljičnih i pametnih zgrada.

"Kad govorimo o pametnim rješenjima u gradovima, neminovno govorimo i o rješenjima za svakodnevno poslovanje u svim industrijama, od proizvodnje do retaila. Kao kompanija i grupa, prisutni smo u svim gradovima Hrvatske i sada je već sasvim jasno da gradovima i kompanijama više nije dovoljna samo infrastruktura koju nudimo kao telekomunikacijska kompanija. Njima je potrebno savjetovanje, detektiranje problema i pronalazak state of the art rješenja. Pametni grad čini život jednostavnijim i pruža bolju uslugu svojim građanima putem digitalne transformacije u svim aspektima života. Održivi grad predvodi klimatski neutralnu ekonomiju koristeći tehnologije poput IoT-a kako bi, primjerice, putem smart-metering rješenja pratio potrošnju i gubitak vode te ih eliminirao pravovremenim sustavom upozoravanja. Zato se veselimo partnerstvima s gradovima s fokusom na dvije od nekoliko važnih smjernica inicijative EU Green Deal, a to je ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš i poticanje industrija i gradova na inovacije“, pojašnjava Iva Biščanić, koordinatorica za ICT pametna rješenja u A1 Hrvatska, startup odjela za pametna rješenja, ujedno najuspješnijeg u cijeloj A1 grupi.

Cloud computing, kibernetička sigurnost, napredna analitika i umjetna inteligencija, automatizacija softvera i hardvera, digitalni asistenti i proširena ili virtualna stvarnost, sve su to tehnologije koje mnoge tvrtke poznaju, međutim, ne znaju ih implementirati u svoje poslovanje. Cilj tima za pametna ICT rješenja je iskoristiti svoju prednost kao dijela internacionalne grupacije te iskoristiti znanje i iskustva kolega diljem Europe kako bi tvrtkama i gradovima u Hrvatskoj ponudili konkretna, učinkovita i održiva rješenja koja se oslanjaju na već jaku infrastrukturu telekoma.

"Nevjerojatan je preokret tijekom implementacije takvih rješenja. Svi polaze od vrlo skeptične pozicije hoće li im se takva investicija isplatiti i kako te koliko im je ona potrebna. Na kraju se svi pozitivno iznenade i upravo je taj trenutak kad shvate sve benefite ključan za jačanje pametnih rješenja", ističe Nives Kurtušić, stručnjakinja za razvoj pametnih rješenja. Dodaje kako im se baš nedavno javio klijent koji je shvatio da sa smart metering uređajem sve podatke ima dostupne na laptopu umjesto da odlazi na teren odraditi zahtjevna mjerenja. Sada želi ugraditi još dvadesetak istih uređaja.

"Naš je zadatak detektirati stvarne okvire poslovne potrebe i ponuditi rješenje. Tako smo putem platforme i pametnih uređaja plinari u jednom gradu olakšali praćenje, potrošnju i detekciju potencijalnih problema u cijeloj distribuciji. Pametna rješenja u gradovima pitanje su zdravstva, mobilnosti, prometa i transporta, obrazovanja, zabave i održivosti cijelog sustava, od zgrada, preko kvarta, do cijelog grada i njegovog okoliša", objašnjava Berislav Lastrić, program menadžer za ICT pametna rješenja, te dodaje da primjena pametnih rješenja u pametnim zajednicama može biti i u ruralnim sredinama, poput pametne poljoprivrede i pametnih sela, ali i ostalim primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, te da će se efikasnost svih mreža pametnih uređaja povećati primjenom 5G mreže koja će poboljšati i olakšati komunikaciju povezanih uređaja zbog svojevrsne sposobnosti raslojavanja u segmente privatnih mreža.

"Zamislite aerodrom na kojemu je došlo do komplikacija s jednim letom i potrebno je što prije analizirati podatke s leta te pronaći rješenje. Taj će aerodrom putem 5G mreže moći sve kapacitete mreže fokusirati na tu razmjenu informacija, a mreža za korisnike aerodroma dotle će biti neometana jer će se odvojiti od mreže koju koristi stožer aerodroma za rješavanje problema", opisuje Berislav Lastrić.

Održivi grad ne može postojati bez pametnih rješenja jer samo s njima možemo najučinkovitije iskoristiti ograničene resurse urbanih područja, zaključuju. Održivost treba biti jednako važan strateški prioritet kao rast i prosperitet društva, a pametna rješenja igrat će ključnu ulogu u procesu tranzicije kroz uštedu energije i drugih resursa koji se korištenjem tehnologije kroz sustav dijeljenja mogu koristiti kao proizvod i kao usluga.

Održivošću se olakšavaju zahtjevi za kružnu ekonomiju, a primjenom pametnih rješenja u takvoj se ekonomiji i oporabi resursa ostvaruje pozitivan učinak na održivost.

TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET

Istraživanje globalne konzultantske kuće McKinsey pokazalo je kako primjenom pametnih tehnologija u gradu možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva do 10 posto, vrijeme reakcije hitnih službi za čak 35 posto, vrijeme tranzita u gradu do 20 posto, potrošnju vode za 15 posto i količinu otpada za 25 posto. Ovakve rezultate mogu ostvariti gradovi koji postižu pametno upravljanje gradom na sljedeće tri razine.

1. Tehnološka baza: digitalna infrastruktura koja se sastoji od senzora i uređaja, širokopojasnih i bežičnih mreža i platformi na kojima se podaci mogu pohranjivati i dijeliti.

2. Aplikacije: specijalizirane aplikacije za analizu i automatizaciju procesa sustava poput reakcija i donošenja odluka na velikim udaljenostima.

3. Primjena: građani više nisu samo pasivni korisnici usluga nego postaju i aktivan dio razmjene informacija i generiranja novih i boljih potreba i rješenja.

TOP 10 NAJODRŽIVIJIH GRADOVA SVIJETA

Arcadis Sustainable Cities Index u posljednjem je izvještaju najodrživijih gradova, odabranih prema kriterijima najviše kvalitete za ljude, za okoliš i za poduzetnike, rangirao sljedeće gradove:

1. London

2. Stockholm

3. Edinburgh

4. Singapur

5. Beč

6. Zürich

7. München

8. Oslo

9. Hong Kong

10. Frankfurt

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO

1. Bicikl koji čisti zrak

Iako bicikliranje već jest "najzeleniji" način prijevoza na kotačima, cilj studentice industrijskog dizajna Kristine Tapping je učiniti ga još boljim za okoliš. Njezin nagrađivani dizajn bicikla Rolloe pretvara standardne kotače u pročišćivače zraka. Ideja joj je sinula dok je i sama biciklirala centrom Londona u kojemu mirisi, zagrijavanje i zagušeni promet konstantno podsjećaju na zagađenost zraka. Kristine se sjetila tijekom iste vožnje da pročišćivači zraka koriste cirkulaciju za filtriranje zraka i odlučila ih je ugraditi na vlastiti bicikl. Sa svakim kilometrom Rolloe pročisti 0,665 prostornih metara zraka, a prototip se trenutno usavršava kako bi bio spreman za serijsku proizvodnju.

2. Cigle od plastike

Prema Global Footprint Networku, prije pandemije potražnja za prirodnim resursima je bila 1,75 puta veća od kapaciteta Zemlje. Problem prevelikog korištenja resursa koji se ne mogu reciklirati motivira sve veći broj dizajnera i inženjera da pronađu alternativnu namjenu odbačenoj sirovini, primarno plastici. Brojne skupine kreativaca u svijetu već rade na izradi građevinskog materijala od korištene plastike. Ona je snažna, izdržljiva, vodootporna, lagana, laka za modeliranje i reciklabilna, što ujedno predstavlja i najbolje kvalitete građevinskog materijala. Tim znanstvenika na Sveučilištu u Belfastu već je uspio napraviti ciglu sa 25 posto plastike, koja se pokazala odličnom na testiranjima, a trenutno rade na prototipu sa 50, 75 i od 100 posto plastike.

3. Dizajn grada u Minecraftu

Neprofitna organizacija Block by Block u suradnji s Ujedinjenim narodima omogućava stanovnicima četvrti kojima je potrebna rekonstrukcija da sami dizajniraju svoj kvart u jednoj od najpoznatijih videoigara na svijetu - Minecraftu. Prvi projekt započeli su u Nairobiju prije više od pet godina, do danas su odradili projekte u više od 37 zemalja i utjecali na život gotovo 2 milijuna ljudi. Sudjelovanjem više od 25.000 ljudi u njihovim radionicama uspjeli su prepoznati potrebe marginaliziranih zajednica i djece u gradovima koje ni industrija ni akademska zajednica nisu prije uočile.

TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU

Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost

1.  Intel, top 100 najodrživijih korporacija

Industrijski lider u proizvodnji mikroprocesora i namjenskih integriranih krugova ima dugu tradiciju strateškog pristupa društveno odgovornom poslovanju. Intel je lani završio prvu desetogodišnju strategiju poslovanja u skladu s društvenim i ekološkim ciljevima. Više od 70 posto energije globalno dolazi iz obnovljivih izvora, direktne emisije ugljičnog dioksida smanjene su za 39 posto, a potrošnja vode za 38 posto. Cilj je Intela do 2030. postati lider održivog poslovanja u industriji i šire.

Ključni ciljevi: 40 posto žena na tehničkim pozicijama, 100 posto obnovljiva energija, zero waste procesi.

2. Adobe, CDP Climate A Lista

Lider kreativne industrije pridružio se borbi protiv klimatskih promjena i izgradnji nove održive ekonomije. Tri godine zaredom Adobe je jedna od šest softverskih kompanija u svijetu koje su primile Dow Jones Sustainability Index. Još 2018. potpisali su svoj prvi kolaborativni ugovor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, čime su pokrili sve potrebe postrojenja u Kaliforniji. Od strateške im je važnosti promicati ciljeve održivog poslovanja s poslovnim partnerima, distributerima i dobavljačima kako bi zajedno pokrenuli transformaciju industrije.

Ključni ciljevi: 100 posto obnovljiva energija, LEED certificirani uredi, znanstveno utemeljeni strateški ciljevi.

3. A1 Hrvatska, član inicijative UN Global Compact

Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.

Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece vještinama budućnosti kao i sigurnosti u online okruženju.

U A1 Hrvatska 44 bazne stanice i odašiljača napaja se iz alternativnih izvora: solarne energije i energije vjetra. Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. kompanija započinje prelazak na zelenu energiju.

Saznajte više!

^{Izvori: McKinsey, Thriving amid turbulence: Imagining the cities of the future, 2018; WHO, Economic cost of the health impact of air pollution in Europe, 2015; Our World in Data, Energy, 2014; McKinsey, Climate math: What a 1.5-degree pathway would take, 2020; BBC, Why plastic is an ideal building material, 2020; Kristen Tapping, Rolloe, 2020; Business Insider, A startup is 3D printing plant-based steaks, 2020; Arcadis, Sustainable cities index, 2018}