Želite živjeti duže? Što učiniti da se to i ostvari?

S nutricionističkog stajališta, redovito konzumiranje ribe svakako je poželjna navika. Mediteranska prehrana je tako proglašena  standardom pravilne prehrane, a službena znanost je polovicom prošloga stoljeća priznala povoljan utjecaj ove prehrane na naše zdravlje i dugovječnost. Očito je francuski gastronom Anthelme Brillat-Savarin,  po pitanju mediteranske prehrane, bio ispred svog vremena. U svojem djelu „Fiziologija okusa“, nastalom 1876. napisao je: „Među ihtiofagima (osobama koje se hrane pretežito ribom) je opaženo mnogo primjera dugoživosti, bilo zato što ih slabo supstancijalna hrana, koja je i lagana, oslobađa od neugodnosti punokrvnosti, bilo zato što sokovi koje sadrži, koje je priroda stvorila da u najboljem slučaju proizvedu riblje kosti i hrskavice koji nikad dugo ne traju, običajna upotreba riba kod ljudi čini da se uspori očvršćivanje svih dijelova tijela, što inače čini nužan uzrok prirodne smrti“.

Foto: HNZ

Klinički i epidemiološki podaci pokazuju da pravilna prehrana igra važnu ulogu u čuvanju zdravlja i u sniženju rizika za razvoj nekih kroničnih bolesti u poodmakloj životnoj dobi. Riba čini važan dio uravnotežene prehrane svih populacijskih skupina jer predstavlja glavni prehrambeni izvor blagotvornih omega – 3 masnih kiselina i nutrijenata poput vitamina D i selena. Riba je, također, bogata proteinima visoke biološke vrijednosti, odnosno sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne organizmu kako bi normalno funkcionirao. Zanimljivo, bjelančevine ribe lakše su probavljive i bolje iskoristive od bjelančevina mesa i mlijeka. Naime, zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode bjelančevina koja su uglavnom kratka mišićna vlakna, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine“ u želucu. Impresivan nutritivni sastav ribe nadopunjen je sadržajem  vitamina B3, B6, B12, A te minerala željeza, cinka,  kalija i fosfora. Dodatno, riblje meso  je jedan od najboljih prirodnih izvor minerala joda koji je neophodan u sintezi hormona štitnjače. Sitna plava riba koja se prži i jede s kostima ima dodatni nutricionistički adut, a to je posebno visok udio kalcija. 

Konzumacija ribe dobar je ulog u dugovječnost, budući da ne opterećuje organizam suvišnim kalorijama, a istraživanja provedena na životinjama višestruko su pokazala da blago sniženje kalorijskog unosa može produžiti životni vijek. Nadalje, kvaliteta dragocjenih proteina i masti u ribi je posebno prikladna za prehranu u „zlatnoj životnoj dobi“. Pribrojimo li tome česte tekuće pratitelje ribljih obroka – maslinovo ulje i vino – govorimo o sinergijskim učincima na zdravlje i dugovječnost koji se ogledaju u hvaljenom modelu mediteranske prehrane. 

Foto: PR

Mediteranska prehrana produljuje životni vijek

Čini se da visokog unos namirnicama biljnog porijekla i ribe te smanjen unos crvenog mesa  i procesiranih namirnica, odnosno mediteranski prehrambeni obrazac može doprinijeti dugovječnosti.

U istraživanju objavljenom 2013. godine u časopisu The Annals of Internal Medicine sudjelovalo je 10671 žena. Prehrambene navike ispitanica praćene su 15 godina, a rezultati su pokazali da su osobe koje su imale prehranu sličniju mediteranskoj ujedno imale dulji životni vijek. Nadalje, nisu bolovale od kroničnih bolesti poput karcinoma, Parkinsonove bolesti i dijabetesa tipa 2. Također, u ispitanica nisu nađena nikakva kognitivna oštećenja ili mentalne poteškoće.

Autori studije zaključili su da primjenom mediteranske prehrane u svakodnevnom životu, a posebice tijekom srednje životne dobi poboljšavamo kvalitetu života, produljujemo životni vijek te zdravo starimo.

Foto: HNZ

Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja, tjedno trebalo konzumirati barem 2 puta po 170 grama ribe, od toga je poželjno da barem jedna porcija bude plava ili masna riba. 

Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka

www.ribahrvatske.hr