Znamo da antibiotike ne treba uzimati prečesto. Ali zašto?

Antibiotici su neosporivo jedna od prvih misli koje nam padnu na pamet kad se razbolimo. Brzi i učinkoviti, pomažu kod široke palete bolesti i slobodno možemo reći da su sveukupno promijenili čovječanstvo na bolje. No, posljednjih desetljeća počeli smo ih prečesto koristiti, posežući za antibioticima pri svakom zdravstvenom problemu, ignorirajući činjenicu da i oni imaju negativne strane.

Imunitet se gradi u zdravim crijevima

Za početak, nužno je znati na koje bolesti antibiotici djeluju, a na koje ne. Antibiotik, naime, ima učinak samo na bakterije. Zato nam je u vrijeme sezone gripe i prehlada potpuno nepotreban. Mnogi čuvaju antibiotike koje nisu popili pa ih na svoju ruku uzimaju pri prvom šmrcanju, nesvjesni da si tako ugrožavaju opće zdravlje.

Antibiotik ne bira bakterije koje uništava. Jednako djeluje na loše i dobre bakterije, a uništavajući dobre bakterije u našem probavnom sustavu, istovremeno uništava i naš imunitet. Naime, oko 70 posto imunološkog sustava smješteno je u našim crijevima, pa zdrava crijevna mikroflora znači i manje bolesti.

90% antibiotika uzimamo nepotrebno

Olakim shvaćanjem i konzumacijom antibiotika, osim što ne liječimo bolest, potičemo razvoj sojeva bakterija otpornih na antibiotik.

Upravo to je jedan od gorućih problema medicine 21. stoljeća protiv kojeg se bori i Hrvatska Nacionalnim programom za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike 2017-2021. Po potrošnji antibiotika, Hrvatska je iznad europskog prosjeka. Preko devedeset posto antibiotika trošimo izvanbolnički na većinom blage, samoograničavajuće bolesti.

Najočiglednije negativne posljedice svi smo iskusili: proljev i zatvor, mučninu i gljivične vaginalne infekcije. Ponekad su javljaju i glavobolja, umor ili nesanica.

Probavne smetnje poput proljeva javljaju se u pet do čak 30 posto slučajeva, ovisno o vrsti antibiotika i duljini terapije. Mogu se javiti već na početku uzimanja terapije, ali i dva do osam tjedana nakon prestanka uzimanja antibiotika.

Kako bi izbjegli neugodne nuspojave, trebali bi tijekom terapije jesti hranu bogatu vlaknima i siromašnu proteinima te izbjegavati hranu koja potiče razvoj gljivica.

Nije svejedno kad i koji probiotik uzimamo

Neophodno je tijekom cijele terapije antibioticima povećati unos probiotika. Na taj način zaštitit ćete se od probavnih tegoba i gljivičnih infekcija.

Na žalost, kod nas svijest o važnosti probiotika još uvijek nije na nivou na kojem bi trebala biti, pa tek rijetki znaju čemu služe probiotici te ih redovno koriste prilikom terapije antibioticima.

Probiotici su, naime, zdrave bakterije koje žive u našim crijevima. Kad ih antibiotici počnu uništavati, moramo ih unositi proizvodima bogatim tim istim dobrim bakterijama. Probiotike danas reklamiraju u jogurtima, zubnim pastama, čokoladama i mnogim drugim proizvodima, no na hrvatskom tržištu samo Linex® Forte ima status OTC lijeka. To znači da je klinički dokazan učinak temeljen na kliničkim studijama. Pomaže u liječenju proljeva i ostalih probavnih tegoba nastalih zbog poremećaja ravnoteže crijevne mikroflore.

Kad govorimo o hrani, kefir, zreli sirevi i kiseli kupus mogu biti izvor probiotika kad nam je crijevna mikroflora u ravnoteži. No, kod poremećene mikroflore, ipak je učinkovitiji i brži lijek.

Probiotike poput Linex® Forte najbolje je početi uzimati s prvim danom terapije antibioticima, no tek nekoliko sati nakon što smo uzeli kapsulu antibiotika. Uzmu li se s premalim odmakom, antibiotik može uništiti probiotike. S obzirom na to da probiotici sadrže žive mikroorganizme, ne smije ih se uzimati ni s vrućim napitcima ili alkoholom jer će tako izgubiti svoja korisna svojstva.