Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Eisenkotov blok prema prvim procjenama vodi ispred vladajuće koalicije, ali ni on ni Likud Benjamina Netanyahua nemaju većinu
Blok Gadi Eisenkota, koji se protivi ostanku Benjamina Netanyahua na vlasti, prema izlaznim anketama osvojio je najviše mjesta u izraelskom parlamentu. Ankete istodobno predviđaju da će Netanyahuov Likud biti najveća pojedinačna stranka, no oba tabora ostaju daleko od većine u Knesetu, koji ima 120 zastupničkih mjesta. Rezultati izlaznih anketa nisu konačni, a izraelski izbori i prije su pokazali da tijesne procjene mogu biti pogrešne, izvijestio je BBC.
Izlazne ankete glavnih izraelskih televizijskih kuća daju Eisenkotovu bloku neznatnu prednost pred vladajućom koalicijom. Prema istim procjenama, arapske izraelske stranke osvojile su veliki broj mjesta. To bi moglo utjecati na računicu obaju glavnih blokova i otežati sastavljanje vlade bez potpore ili sudjelovanja barem jednog od arapskih političkih saveza, piše BBC.
Izraelsko izborno povjerenstvo objavilo je da je do 20 sati po lokalnom vremenu glasovalo 74,3 posto birača, odnosno 5.449.277 ljudi. Na izborima 2022. u isto vrijeme izlaznost je iznosila 66,3 posto. Ranije tijekom izbornog dana povjerenstvo je zabilježilo 66,7 posto izlaznosti do 18 sati, što je prema izraelskoj televiziji N12 bio najveći udio birača u tom dijelu dana od 1973., otkako se prate satne stope izlaznosti.
Izlaznost među arapskim biračima bila je jedna od glavnih tema izbornog dana. Netanyahu je na društvenim mrežama njihov odaziv opisao kao hitno pitanje za izraelsku desnicu, izvijestio je BBC. Veći broj glasova za arapske stranke mogao bi smanjiti broj mandata i Likudu i Eisenkotovu bloku, a ugroziti i manje stranke koje pokušavaju prijeći izborni prag od 3,25 posto.
Većina vodećih židovskih stranaka isključila je suradnju s arapskim blokovima, pa bi sastavljanje koalicije moglo zahtijevati političke ustupke i promjenu ranijih stajališta, navodi BBC. Izraelski predsjednik Isaac Herzog nakon objave rezultata razgovarat će s političkim strankama, a potom će mandat za sastavljanje vlade dati čelniku za kojeg procijeni da ima najveće izglede okupiti većinu u parlamentu.
Kneset bira stranke prema razmjernom sustavu: birači glasuju za jednu stranku, a ona mandate dobiva razmjerno udjelu glasova. Nijedna stranka dosad nije sama osvojila većinu od 120 mjesta, pa su izraelske vlade sastavljale koalicije više stranaka. Manje stranke zato mogu imati važnu ulogu u pregovorima i odlučiti hoće li neka politička skupina uspjeti formirati vladu, objašnjava BBC.
24sata © 2026
