Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Riječ je o terapiji koja budi velike nade, a u primjeni se može očekivati za 10 do 15 godina, kažu prof. dr. sc. Nataša Drača i dr. Emma Grace Orešković iz Specijalne bolnica za oftalmologiju Svjetlost
Prvi rezultati optogenetske terapije, koja koristi tehniku uključivanja i isključivanja živčanih stanica pomoću svjetlosti - za čije su otkriće trojica istraživača: Karl Deisseroth, Peter Hegemann i Georg Nagel, zajedno dobila Nobelovu za fiziologiju ili medicinu za 2026. godinu - puno obećavaju i mogli bi pridonijeti tome da se određenim pacijentima koji su izgubili vid funkcija vida ponovno vrati. Novu terapiju komentirale su nam prof. dr. sc. Nataša Drača i dr. Emma Grace Orešković iz Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, koje rade na drugoj vrsti genetskih istraživanja, u sklopu projekta koji se ostvaruje u suradnji sa Sveučilištem u Londonu.
POGLEDAJTE VIDEO: Prva transplantacija oka u svijetu
Pokretanje videa...
00:54
- Slikovito, mogli bismo ovo otkriće usporediti s napretkom koji smo doživjeli prelaskom s kablovskog interneta na wireless, jednostavno pojašnjava sugovornica i dodaje kako dosadašnji rezultati daju nadu da će se pacijentima koji iz različitih razloga izgube vid, taj vid u većoj ili manjoj mjeri moći vratiti.
Posebnom stimulacijom očni živci 'odrađuju 'posao' fotosenzitivnih ćelija i šalju signale o svjetlosti u mozak u kojem se stvara slika
Istraživanje na prvim pacijentima je pokazalo da se kod prvih šest od deset ukupno testiranih pacijenata vid djelomično vratio - oni mogu vidjeti obrise te prepoznati i dohvatiti predmete oko sebe, no zasad ne vide dovoljno oštro da bi mogli čitati, na primjer, pa se ističe kako će daljnja istraživanja u ovom projektu biti usmjerena prema tome da se otkrije može li se vid dodatno izoštravati.
- Povrat vida i kvaliteta vida kod pacijenata kod kojih bude moguće primijeniti terapiju ovisit će o stanju problema zbog kojeg su vid izgubili, odnosno o tome jesu li uključeni i još neki faktori. No mogli bismo reći da je to odlična osnova za daljnja istraživanja djelovanja terapije kod različitih oštećenja oka i vida - ističe dr. Emma Grace Orešković.
Terapija bi mogla djelovati na niz bolesti i promjena na oku, pa čak i kod ozljeda, naravno ako je očuvan dio oka. Dodaje kako zasad ipak ne možemo reći može li terapija donijeti pomak i kod nekih težih, degenerativnih bolesti, poput glaukoma, kod kojega postoji potpuna atrofija vidnog živca.
Nova terapija mogla bi se naći u primjeni za 10 do 15 godina i nekim pacijentima moći će se značajno pomoći, kaže prof. dr. sc. Nataša Drača
- Još ne možemo sa sigurnošću govoriti o tome što to konkretno nosi i koji pacijenti mogu računati da bi terapija mogla biti učinkovita kod njih, jer trenutačno je istraživanjem obuhvaćena relativno mala skupina pacijenata koji još donekle imaju fotoreceptore i funkcionalne ganglijske stanice - kaže dr. Orešković.
Nova terapija otvorila je vidike liječnicima i bit će veliki poticaj za dodatna istraživanja kod različitih bolesti i promjena na oku, kaže dr. Emma Grace Orešković
No, dodaje kako misli da je s ovim otkrićem napravljen jako veliki korak i obuhvaćeno je mnogo faktora u radu oka čije djelovanje dosad nismo razumjeli, tako da su otvoreni neki novi vidici koji će biti poticaj da se ubrzaju istraživanja i na druge skupine pacijenata, kaže dr. Orešković, dok prof. dr. sc. Drača kaže kako je realno očekivati da ta terapija pomalo uđe u primjenu u klinikama za otprilike 10 do 15 godina.
- Uzmemo li u obzir da svaka nova terapija mora proći strogo zadana pravila i rokove kliničkih ispitivanja u nekoliko faza, to bi bio realan rok da postane dostupnija pacijentima - zaključuje sugovornica.
24sata © 2026
