Domaći glazbenici: Ako i bude svirki, sigurno ćemo gubiti lovu

Bliskost, gužva, skakanje... to je draž velikih koncerata. Ne znam kako ali za sljedeći period morat ćemo se priviknuti na to novo normalno, rekao nam je Husein Hasanefendić Hus (66). Njegov Parni valjak u travnju je trebao svirati koncert u zagrebačkoj Areni. Dva mjeseca prije koncerta prodali su 12.000 karata. Svirka je zbog pandemije odgođena za lipanj. Sad je stožer najavio svirke na otvorenom, pod uvjetom da se poštuju mjere socijalne distance. 

- Predložene mjere su: Otvaranje glazbenih studija za snimanje i produkciju, koncerti na terasama i otvorenim gradskim prostorima, drive-in koncerti, koncerti u zatvorenim prostorima te koncerti na otvorenom. Glazbena industrija s više od 22 milijarde kuna čine 6,3 posto hrvatskog BDP-a - poručuju iz Unisona, krovnog saveza glazbenih udruga. 

Je li takvo što izvedivo na terenu? Hus kaže da je zbunjen, te kao i svi glazbenici čeka konkretnije, jasnije upute.   

- Na koliko velikom bismo prostoru trebali svirati da se držimo mjera a da stane samo tih 12.000 ljudi? Nisam siguran da će se ljudi usuditi ući u masu nepoznatih. To je psihološki pritisak, a rock koncert bez bliskosti i gužve nije koncert - kaže Hus.

Slično razmišlja i pjevač Parnog valjka, Aki Rahimovski (64), koji smatra da se treba jasno definirati o kakvim je koncertima riječ. Oni manji, na otvorenom prostoru sa stolovima, poput klupske svirke, možda bi i mogli funkcionirati.  

- O pravim se koncertima prije 2021. ne može razgovarati jer je narod psihološki opterećen koronom. Proći će dosta vremena prije nego se ljudi usude okupiti kao nekad - kaže nam Aki. Prljavo kazalište o koncertima ni ne razmišlja. U fazi su, rekao je Jasenko Houra (59) završavanja novog albuma. Kaže da se koncerti rade zbog publike, pa ako nema publike, pita se, kome svirati?

- Ista je stvar i s nogometnim utakmicama. Kakva je to tekma bez navijača? Takve odredbe funkcioniraju u teoriji, ali u praksi - ne - kaže Houra. Vođa Prljavaca dodaje da je prerano govoriti o koncertima. Kao i svi, sjedi doma i gleda što se događa. Nada se da će se stanje s pandemijom smiriti i da će se postupno povećavati broj publike. 

- Kako se smanjivao, tako će valjda i rasti - kaže. Tome se nada i Luka Nižetić (36). 

- Zbog propisanih mjera opreza dosta toga će biti drugačije i ograničeno, ali treba krenuti malim koracima. Nekoliko koncerata tijekom ljeta bi mi u ovom trenutku značili kao dobitak na lotu. Zaželio sam se stagea, benda, svirke uživo te prije svega publike mada će biti sigurno čudan osjećaj 'družiti' se s fanovima s distance - poručuje Nižetić, koji je produktivan i za vrijeme korone pa će tako ovih dana plasirati ljetni singl 'A e', na kojem gostuje klapa Kampanel. 

Glazbenici bi redom upitali stožer „Kako to mislite?“. Smatraju da se prvo treba probati i vidjeti funkcioniraju li svirke s ovakvim uputama stožera. Nadaju se da će se vrlo brzo upute mijenjati. Mogu, govore, ukazati i da se na koncerte mora s maskama, kacigama, ali tko, pitaju se, jamči da ih publika neće skinuti. Kako pjevati s maskama? 

- Ne može se stožer kriviti i reći „Halo, jeste li vi budale?“. U teoriji mnoge stvari jesu prihvatljive, ali u praksi ne prolaze - smatra Vlado Kalember (67). Pjevač Srebrnih krila ne može si zamisliti prazninu ispred pozornice. I on tvrdi da se publika na svirkama neće držati uputa i neće držati razmak. Nevažno je govori li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru, kad je ograničen broj ljudi.  

- Za dvoranu koja prima 10.000 ljudi, poštujući mjere, trebalo bi se pustiti u prodaju tek 2000 ulaznica. Kako, kad se jedva pokrivamo i kad se, u normalnim okolnostima, napuni dvorana? - pita se Kalember.
I glazbeni menadžeri i producenti kažu da od koncerata uz poštivanje mjera nema ništa. Niti je, kažu, publici na taj način stalo do slušanja svojih miljenika, niti glazbenici mogu uživati u svirci pred polupraznim prostorom ispred sebe. Svi žele gužvu, pjevanje…

- To bi bilo kao da pjevate šahovskim figurama, hladno. Za koncert je potrebna komocija publike i opuštena atmosfera - smatra Nedim Srnja, izvršni producent Halida Bešlića.  

Zbog svega toga upitno je kad će se glazbenici odlučiti na svirke, makar one bile i dozvoljene. Jer, ako se financijski ne mogu pokriti, a pritom nema ni zadovoljstva koje pruža publika, doista, čemu svirati? Ministarstvo kulture priopćilo je da razmišljaju o prilagodbi programa s naglaskom na angažman hrvatskih umjetnika koji su zbog mjera ograničenja dulje vremena bili bez angažmana.

Poticat će se, navode, produkcija ili gostovanja manjih formata, vodeći računa o općim epidemiološkim smjernicama, a naglasak će biti na programima na otvorenom te prilagodbi gledališta, uz potrebu izbjegavanja rizika od zaraze. Festivali se neće otkazivati no upućeni pričaju kako upute Ministarstva kulture nisu jasne te će reorganizacija u kratkom vremenu biti veliki problem. Naglašavaju da će se znatno smanjiti dogovoreni prihodi.

Financijski plan za 2020. prije korone bio je da se Dubrovačke ljetne igre financiraju iz državnog proračuna s 4.000.000 kuna (Igre dobivaju još i od Grada), Pula film festival trebao je dobiti 1.800.000 kn, Osorske i Varaždinske barokne večeri 650.000 kn, a HNK Split za ljetne festivale: Marulićevi dani - 370.000 kn te Splitsko ljeto - 1.900.000 kn. Radi pandemije će festivali imati značajne gubitke, a pritom će od države i gradova dobiti manje novaca. 

- Zbog trenutne situacije nećemo izvesti sve programe već će se naglasak staviti na hrvatske umjetnike i vlastite snage. Kako će to točno izgledati i na koji način će se festivali održati znat ćemo do kraja svibnja - rekao nam je ravnatelj Splitskog ljeta Srećko Šestan, koji je bio na video sastanku s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. 

Osim njega na video konferenciji su bili i intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski, ravnatelj festivala Osorske glazbene večeri Branko Mihanović, ravnatelj festivala Varaždinske barokne večeri Davor Bobić, ravnatelj Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik Jakov Bilić i umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora Zagreb Tvrtko Zebec. Dogovoreno je da će vodstva festivala Ministarstvu do kraja svibnja dostaviti prijedlog prilagođenih programa uz odgovarajuće troškovnike. A sjednica Vijeća nacionalnih festivala organizirat će se u lipnju, kad će u skladu s epidemiološkom situacijom biti prihvaćeni izmijenjeni programski i financijski planovi.