Film ‘Gospodar Oluje: Legenda o Hammerheadu’ u hrvatska kina dolazi 9. travnja
GLUMAC ZA 24SATA
Goran Bogdan glumi u novom američko-hrvatskom filmu: 'Snimanje na moru, to je san'
Čitanje članka:
3
min
Hrvatska obala kao kulisa svijeta nakon apokalipse, međunarodna ekipa i ambicija da se napravi žanrovski iskorak kakav regionalna kinematografija rijetko viđa - sve to donosi film 'Gospodar Oluje: Legenda o Hammerheadu', koji nakon svjetske premijere u kultnoj dvorani Saban Theatre u Los Angelesu, 9. travnja stiže i u hrvatska kina.
Riječ je o američko-hrvatskom filmu, snimanom gotovo osam godina, točnije, postapokaliptičnom spektaklu koji je nastao pod vodstvom uspješnog hrvatsko-američkog poduzetnika i filmskog producenta Neba Chupina, te u režiji redateljskog dvojca Domagoja Mažurana i Zorana Lisinca.
Radnja je smještena tri stoljeća nakon kataklizmičnog događaja poznatog kao Veliki potop. Svijet kakav poznajemo raspao se u niz izoliranih otoka nad kojima neprestano bjesni električna oluja. Preživjeli utočište pronalaze u utvrđenom gradu Argosu, pod vlašću tajanstvenih besmrtnih Osnivača. U središtu priče su mladi Neb i njegova saveznica Maia, koji se odlučuju na opasan put ravno u oluju, ne bi li otkrili istinu o svijetu i tajne koje vlast skriva stoljećima.
No u središtu priče ovaj put nije samo spektakl, nego i pogled iznutra - kroz iskustvo jednog od njegovih 'junaka', Gorana Bogdana, koji, uz kolege Sergeja Trifunovića i Ivanu Dudić, u filmu glumi uz bok svjetskih zvijezda, poput glavnoga glumca Marca Ilsøa, poznatog po seriji 'Vikinzi', Jamesa Cosma i Caroline Goodall.
Ono što je, među ostalim, Bogdana privuklo snimanju ovakvog filma jest upravo ljubav prema žanru.
- Ljubitelj sam znanstvene fantastike, posebno apokaliptične. Krajevi svijeta, nažalost, uvijek nekako korespondiraju sa sadašnjošću, i čini se sve više i više. Tragično je što stvarnost često nadmašuje i najcrnje fantazije. Upravo zato mi je katarzično pričati takve priče. Apokalipsa u svom izvornom značenju nije samo kraj, nego otkrivanje, skidanje vela - govori Bogdan.
Upravo ga je ta ideja - što ostaje nakon kraja i kakve obrasce nova civilizacija ponavlja - najviše privukla projektu.
- Osim jasne religijske simbolike, zanimalo me gdje ta 'nova' civilizacija odlazi, što iz stare ponavlja i gdje se uopće nalazi mogućnost njezina spasa. A intrigantno mi je bilo i to što 'naš' film pokušava stati uz bok velikim holivudskim projektima. Htio sam dati svoj doprinos, bez obzira na to koliko u tome uspio - ističe Bogdan.
Snimanje, priznaje, nije bilo jednostavno.
- Svaki projekt ima svoje zakonitosti i svoje probleme. Što je veći i obuhvatniji, to je teže. Ovdje je bilo puno tehničkih izazova - nije lako snimiti tako velik film, pogotovo na moru, s brodovima koji se utrkuju. Teško je to i prepričati - kaže Goran o filmu čija posebnost je i njegova vizualna baza.
Naime, film je gotovo u cijelosti sniman na hrvatskoj obali, uključujući Hvar, Brač, Pag, Cres, Split i Dubrovnik, koji su transformirani u futuristički, postapokaliptični pejzaž. Upravo ta kombinacija poznatog i distopijskog daje filmu dodatnu autentičnost. Baš ti uvjeti snimanja na otvorenom, uz nepredvidivu prirodu, donijeli su ono najuzbudljivije i ostavili najupečatljivije uspomene.
- Snimanje na moru, brodovi koji jure - to je dječački san. To su trenuci kad priroda preuzme kontrolu, vrijeme, vjetar i lokacija diktiraju scenu, a ti se moraš prilagoditi. Tad shvatiš koliko je film živa stvar i koliko malo zapravo kontroliramo. A ljudi su uvijek najvažniji faktor svakog snimanja. Ovdje su, nasreću, bili dobri - naglašava Bogdan.
I dok publiku možda najviše zanima koliko ovakav projekt znači za vidljivost Hrvatske na filmskoj karti svijeta, Bogdan ostaje realan.
- To samo po sebi ne znači ništa. Sve ovisi o tome koliko će film 'dobro' proći na tržištu. Svaki dobar film je važan. Hrvatska je već prepoznata po svojoj ljepoti, ali u filmskom svijetu to nije dovoljno. Splet je to raznih varijabli koje najviše ovise o nama samima, koliko ćemo postati snimateljska destinacija. Zasad nam to dobro izmiče. Imali smo nekoliko uzleta, ali smo ih aljkavošću propustili. Ljudski faktor nas koči - smatra, naglašavajući kako ključ leži u sustavnom radu.
- Treba ulagati u cijeli sektor. Korist je višestruka - ekonomska, promotivna, ali i kulturna. Čini mi se da često propustimo vlastite prilike. Potrebni su strategija i dugoročno razmišljanje - dodaje Bogdan.
O svojem liku ne želi otkrivati previše.
- Moj lik je više u sjeni i žanr ne utječe toliko na zahtjevnost moje uloge. No ono što me najviše iznenadilo bila je domaća ekipa. Dokazali smo da možemo iznijeti i ovako zahtjevne projekte. To je ono što je meni bitno i zbog čega sam ušao u sve ovo - ponosan je Bogdan.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
