ČUVARICA MEĐIMURKE BAŠTINE Amaterska pjevačica Elizabeta Toplek iza sebe je ostavila neizbrisiv trag na tradicijskoj glazbi domovine
Show
Komentari 9ČUVARICA MEĐIMURKE BAŠTINE Amaterska pjevačica Elizabeta Toplek iza sebe je ostavila neizbrisiv trag na tradicijskoj glazbi domovine
U 93. godini preminula je Elizabeta Toplek, najpoznatija pjevačica međimurske narodne glazbe. Umjetnicu poznatu kao Teta Liza mnogi su zbog velikog talenta i izričaja nazivali ‘našom Cesariom Evorom’.
Nosač zvuka “Teta Liza i Lado” dobio je tri Porina, a “Teta Liza i Tonček” dva Porina. Međimurka koja je cijeli život bila školska kuharica pjeva od djetinjstva, a u pedesetoj godini ‘otkrio’ ju je ansambl Lado.
- Počela je pjevati i javno nastupati u drugom razredu osnovne škole gdje je bila zapažena te je njenom ocu predloženo da pošalje svoju kćer na glazbeno obrazovanje u Varaždin. Otac je rekao da ne želi u kući nikakvu pjevačicu već neka radi i muči se kao i on. Teta Liza je završila četiri razreda osnovne škole i počela pjevati u crkvenom zboru - rekla je njezina prijateljica i kolegica iz Kulturno umjetničkog društva “Seljačka sloga” iz Donje Dubrave Božica Kivač.
- Otac Franjo joj je bio domaći “dobravski dečko“, tesar po zanimanju, a i majka Ana je bila “dobravska dekla“, kućanica koja se posvetila odgoju djece. Teta Liza je odrastala uz tri brata i tri sestre - priča Kivač.
Teta Liza je kao trinaestogodišnjakinja otišla raditi kao ispomoć u bogate obitelji u Beograd gdje joj je bila i starija sestra, no ubrzo se vratila.
Umjetnica čija su karijera i glas ovjekovječili i sačuvali mnogo jedinstvene i vrlo specifične glazbene baštine, glazbom se zapravo bavila iz hobija i čiste ljubavi. Nadimak Teta Liza dobila je u lokalnoj školi u kojoj je cijeli život kuhala, a gdje su je svi voljeli i poštovali.
- Radila je sve što rade i druge žene koje žive na selu. Obrađivala je njive i vrt, hranila svinje i kokoši. Bila je članica “Seljačke sloge“ i tamo zadovoljavala svoju potrebu za pjevanjem. Osnovala je i vodila zbor umirovljenica koje pjevaju još i danas - kaže Kivač.
'Mučim se i trudim oko glazbe i u dubokoj starosti kako bi naše bogatstvo ostalo mladima'
'Nama Međimurcima je sada u srcu velika praznina, ali utjeha nam je glazba koja ostaje'
Posljušaj reči pesme. Saka naša pesma je jena životna priča. V pesmama su opisani i veselji i tožni događaji, govorila je o međimurskoj glazbenoj tradiciji Elizabeta Toplek.
Teta Liza mlada se udala za supruga Viktora, veterinarskog tehničara, a shrvala ju je njegova smrt. Njih dvoje nisu imali djece, a živjeli su, kažu prijatelji, u divnoj slozi. Liza je ponekad radila kao “sezonka” na “Marofima” tj. grofovskim posjedima u Mađarskoj, ali nikada nije odmakla od svog Međimurja i Donje Dubrave.
- Bila je izrazito ponosna i uvijek je govorila svojim kajkavskim, kako je govorila, jezikom. Smatrala je da treba očuvati dijalekt kao i glazbu - kažu iz KUD-a.
Godinama su se čudili, kažu u mjestu, kako žena satima u autobusu putuje držati koncerte po čitavoj Europi, ali Tetu Lizu nisu mogle ograničiti tadašnje društvene konvencije.
Starost je Teta Liza provela sama u kući, no ne i osamljena. Voljela je posjete, razgovore, pjesmu i zabavu, a svojim bi gostima uvijek ispekla kolače. Bila je bolesna na srce i imala je visoki krvni tlak, a s vremenom se javila i demencija. U siječnju ove godine smještena je u dom. Iako je zbog toga bila nesretna, nastavila je prijatelje uveseljavati pjesmom.
- Zadužila je našu “Slogu“. Ostat će zauvijek u našim srcima. Osobno zahvaljujem na darovanoj njezinoj narodnoj nošnji koja je još spremljena u koferu kojim je putovala na sve nastupe. Veliko hvala za sve draga naša Teta Liza - kaže Božica Kivač te svi kolege i prijatelji iz KUD-a.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+