Pjevač ne koristi pesticide, ističe da bi radije kupio vreću krumpira od susjeda nego kemijski pošpricao svoje povrće. Na selo rado idu i njegove tri kćeri...
POMAŽU I TRI KĆERI
Jole u polju: S ocem se znojim, sadim, orem, gnojim i kopam...
Što sam stariji, više razumijem zadovoljstvo sađenja. Kao mladića me to nije zanimalo, a sad svaki slobodni trenutak provodim kod roditelja i braće u Zagvozdu, rekao nam je Joško Čagalj Jole (48). Pjevač tamo s guštom pomaže oko poljoprivrednih radova. Inače je vikendima nastupao i nije se mogao pridružiti obitelji, a sad bježi u Zagvozd svakom prilikom.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Jole postao poljoprivrednik'
Pokretanje videa...
01:31
Imaju zemlje na nekoliko lokacija. Zbog pandemije nema koncerata pa je svaki vikend na selu. Sade, priča Jole, sve. Imaju svoj paradajz, grašak, mahune, krumpir, salatu, luk, rotkvicu, blitvu, krastavce…
- Kamo sreće da je mladima usaditi taj osjećaj, kad nešto posiješ pa za koji tjedan gledaš kako raste. No nemaju svi priliku to ni vidjeti, nema svatko zemlju, pa ne može osjetiti kako je iščekivati da pobereš i pojedeš. Divota! - priča Jole. Nije izbirljiv po pitanju jela, jede sve što je na tanjuru, ali povrće koje sam posadi mu je najslađe. Osim vrta njegovi imaju i kokoši, tuke, pivca… pa bude i domaćih jaja, njihove peradi na stolu.
Jole u sadnji sudjeluje od početka; s ocem gnoji i freza zemlju, sadi, plijevi i na kraju ubire plodove. Ne koristi pesticide, ističe da bi radije kupio vreću krumpira od susjeda nego kemijski pošpricao svoje povrće. Na selo rado idu i njegove tri kćeri.
- Čim kažem da idemo baki i djedu, spremne su za dvije, tri minute. I svaki put kad se trebamo vratiti u Split, pitaju mogu li ostati još koji dan. Male su još za ozbiljnije poslove, ali rado se bave jagodama i manje zahtjevnim povrćem - priča Jole. Na selu ga često posjete prijatelji. S Draženom Zečićem, primjerice degustira vino pa jedan drugog i savjetuju. Jole ima nešto svoje loze, nešto kupi u Vrgovcu, nešto na Hvaru, pa sve pomiješa i radi vino. Nerijetko i zapjevaju.
- Gušt je biti s obitelji i prijateljima i popiti čašu domaćeg vina - zaključuje Jole. Rado posluša savjet iskusnijeg Zečića oko spremanja vina, a sve što zna o povrću, kaže, naučili su ga roditelji. Najvažnija je, tvrdi, zemlja.
- Ako nije rahla, treba je takvom napraviti. Ilovaču, primjerice, treba frezati s crnicom dok se ne usitni. I dodati prirodno gnojivo, po meni je najbolje ono od kokica - priča. Naglašava da je zalijevanje jako važno. Ako je zemlja na tlu gdje nema puno kiše, treba je zalijevati, ali nikako mlazom vode.
- Taj mlaz se treba raširiti da voda poput kiše pada na zemlju. Snažan mlaz je kontraproduktivan. Radi prevelike količine vode na jednom mjestu plod neće izaći - kaže. Za zdravu prehranu, dodaje, jako je važno izbjegavati pesticide. Nema veze, smatra, ako se bubice pojave na listovima blitve. Njih se, kaže, lako opere, a povrće, bez ikakvih dodataka, ima sasvim drugačiji okus.
- Za paradajz je važno da se sadi što kasnije, kad je zemlja već natopljena suncem. Što je toplije, prije će roditi. Najbolje je uzeti flance, jer tad izraste vrlo brzo. Izbjegavam kupovati sjeme paradajza, samo flanci koje, kad izrastu, treba dobro podvezati na dva, tri mjesta - govori. Ima i svoju tajnu kako da grašak bude bujniji. Kupuje, govori, visoki grašak i čim listovi provire, u zemlju zabije štapove kako bi se grašak uz njih penjao. Uz štapove veže vodoravne letvice, od zemlje prema gore, na razmaku od deset centimetara.
- Tako se grašak može širiti i u visinu i širinu pa je puno bujniji - kaže.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
