Mislio kako nije dovoljno dobar da režira 'Schindlerovu Listu’

Može se debatirati o tome je li 'Schindlerova lista' najveći i najvažniji film koji je snimio redatelj Steven Spielberg (71), ali jedno je sigurno - za njega je najintimniji i najvažniji. Više je to, rekao je jednom, od 'samo' filma. 

- Nemojte da holokaust ostane crtica u povijesti - izjavio je Spielberg stojeći na dodjeli Oscara 1994. kraj našeg Branka Lustiga (86), također jednog od producenata filma koji je rekao: 'Moj broj je bio 83317 i ja sam preživio holokaust, a dalek je put od tamo do ove pozornice'.

Dvorana je odzvanjala ovacijama, a mnogi su, uključujući i Spielberga, plakali. Čak 25 godina prošlo je od premijere 'Schindlerove liste' koja se, osim filmski, i kao svjedočanstvo jednog vremena čini od neizmjerne važnosti u ovo doba relativizacije povijesti i ponovnog jačanja antisemitizma. 

Ali to kako je Spielberg došao do toga da uopće snima 'Schindlerovu listu' priča je za sebe. On je, naime, samo htio biti producent. Knjigu 'Schindler’s Ark' dao mu je, što je također spomenuo u oskarovskom govoru, producent Sid Sheinberg (83).

Napisao ju je Thomas Keneally prema svjedočanstvima jednog Schindlerova preživjelog Židova - Poldeka Pfefferberga. Spielberg je s još dvojicom producenata krenuo tražiti redatelja jer se bojao kako on za takav pothvat nije dovoljno dobar. 

Odbio ga je Martin Scorsese (76). On je smatrao da to mora režirati redatelj židovskog podrijetla, pa se Spielberg okrenuo Romanu Polanskom (85) koji je preživio holokaust.

Prijatelj i kolega mu je rekao kako psihički još nije spreman nositi se s takvom temom (poslije je snimio film 'Pijanist' nagrađen Oscarom).

Billy Wilder je bio u igri (htio je da mu to bude posljednji film) i upravo je on Spielbergu rekao: 'Stevene, ovo je tvoj film, ti ga režiraj'. Atmosfera je u Krakovu, gdje je većina filma snimljena u malo više od mjesec dana, bila takva da je Spielberg poslije priznao da je svake večeri gledao seriju 'Seinfeld' kako bi se barem malo oraspoložio, a kolegu Robina Williamsa zamolio je u nekoliko navrata (dok se snimalo u studiju) da priča viceve i gegove jer je ekipa bila ozbiljno depresivna.

Dio njegovih šala poslije su iskoristili za Disneyev animirani film 'Aladdin'. Kao i potraga za redateljem, na početku se odvijala potraga za glavnim glumcem.

Harrison Ford (76) odbio je glavnu ulogu koju mu je ponudio Spielberg. Bojao se da će uništiti projekt jer ga svi doživljavaju kao akcijsku zvijezdu i Indianu Jonesa, a ne bi si, kaže, oprostio da je to zabrljao.

Koliko ga je veselio Spielbergov uspjeh, najbolje se vidjelo kada je Ford dodjeljivao Oscar za najbolji film. Iako je njegov 'Bjegunac' bio nominiran, licem mu se razvukao osmijeh kad je pročitao 'Schindlerova lista' i on i Spielberg su se izgrlili ispred razgaljene publike.

Ralpha Fiennesa (55) za ulogu ratnog zločinca Amona Goetha izabrao je jer 'emanira zli seksepil', a ovaj se opijao Guinnessima kako bi dobio trbuh.

Bio je toliko izvanredan i predan ulozi da, kad se upoznao s još jednom preživjelom Židovkom koju je Schindler spasio, Milom Pfefferberg, ona se počela tresti koliko ju je podsjetio na pravoga Goetha.

Za ulogu Schindlera na audiciju je došao Liam Neeson, koji je u to doba sa suprugom Natashom Richardson radio predstavu. Bio je siguran da neće dobiti ulogu. Nakon predstave iza pozornice posjetili su ga Spielbergova supruga Kate Capshaw (65) sa svojom majkom, a Neeson je zagrlio staricu. Capshaw je Spielbergu odmah rekla kako je to 'nešto što bi Oscar Schindler napravio'. 

I Fiennes i Neeson bili su nominirani za Oscara, dok mnogi filmofili najviše pamte tihu ali nezaboravnu ulogu Bena Kingsleya kao Itzhaka Sterna, Schindlerova računovođu koji je s njim radio popise ljudi i pomagao mu, a odnos između njih dvoje, kako piše filmski kritičar Roger Ebert, 'razvija se s nevjerojatnom filmskom suptilnošću'. 

Spielberg je, doista, i stilistički mnogo eksperimentirao u ovom filmu. Bio je odlučan u tome da se snima u crno-bijeloj tehnici.

Djevojčica u crvenom kaputu, koju često pamte i oni manje impresionirani filmom, morala je potpisati ugovor da neće pogledati film do 18. godine, no pogledala ga je s 11 i doživjela traumu. Odijela, pak, nisu smjela biti zelena jer se zelena loše prenosi u crno-bijelo, a do oprava su dolazili tako da su im Poljaci, željni zarade, prodavali svoju odjeću iz tridesetih i četrdesetih godina.

Ideju za to da snimi potomke i preživjele kako dolaze na Schindlerov grob u Jeruzalemu i ostavljaju kamenje (koje Židovi ostavljaju jer je vječno za razliku od svijeća) dobio je tijekom snimanja pa je potraga za tim ljudima i okupljanje te snimanje bila gotovo nemoguća misija. 

Kad je skladatelju Johnu Williamsu (86) pokazao dio filma, ovaj je morao izaći u šetnju da se sabere. Nakon što se vratio, rekao je: 'Stevene, ovo zaslužuje boljeg skladatelja'.

Na što mu je Spielberg rekao: 'Znam, ali svi su mrtvi'. Nezaboravnu melodiju je odsvirao legendarni violinist Itzhak Perlman (73), koji je rekao kako mu je to 'jedan od najnezaboravnijih trenutaka u bogatoj karijeri'.

Koliko film znači Spielbergu, pokazuje i to da je sav novac koji je na njemu zaradio preusmjerio u različite organizacije (nazvao je ideju prihvaćanja tog novca 'krvavim novcem') vezane uz holokaust, a kategorički odbija potpisati bilo kakvu memorabiliju ili proizvod vezan uz film. On mu je, tvrdi, presvet.

Kategorički je iz poštovanja odbijao i snimati u Auschwitzu, iako je dobio dozvolu, nego je sagradio set kraj njega. Dugo se vjerovalo kako upravo Spielbergova ruka spušta cvijet na Schindlerov grob, ali u pitanju je, zapravo, Liam Neeson. 

Što je Schindler, koji je umro sam i osiromašen, zapravo napravio za života najbolje se iskazuje brojevima - potomaka Židova koje je spasio danas je 6000 i više, a samo u Poljskoj je preostalo 4000 Židova. On je efikasnije spašavao od bilo kojeg sustava ili države.

'Ako spasiš jednog čovjeka, spasio si cijeli svijet', citira Schindleru Talmud Itzhak Stern pri kraju filma, prije nego što zasvira 'Yerushalayim Shel Zahav', odnosno 'Jeruzalem sav od zlata', a kamera prijeđe na potomke spašenih i Schindlerov grob.

- Autor knjige ili filma mora biti kao bog u svemiru, prisutan svugdje, a vidljiv nigdje. To ovdje radi i Spielberg opisujući čisto zlo, ali i dobrotu. Ne koristi filmske trikove, ne okreće se melodramatici, nije vidljiv, ali njegovo suzdržavanje i strast osjete se u svakoj sceni. Zato, kao i svako remek-djelo, ‘Schindlerova lista’ nam se sa svoje 184 minute čini - prekratka - napisao je filmski kritičar Roger Ebert.