Nastavak hit-serije: Klincima se noću zbivaju čudne stvari

Oni su mali, ali su veliki, odnosno, hoću reći, nisu više mali, ali su dovoljno veliki da ne budu mali. To je jedan od najpoznatijih citata iz serije “Smogovci” koji idealno opisuje male-velike junake uz koje su odrasla djeca u Hrvatskoj osamdesetih godina. “Smogovci” se sad repriziraju i prizivaju duh jednostavnijih i pustolovnijih vremena u doba kada je bilo normalno da se djeca druže od jutra do sutra, a moderna tehnologija je tek bila u povojima.

U sličnom duhu se 80-ima u Americi bavi megauspješna serija “Stranger Things”, čija druga sezona stiže 27. listopada na Netflix.

Lanjska prva sezona opčinila je publiku diljem svijeta. Iako su brojne televizijske serije posljednjih desetak godina postizale uspjehe i stvarale vjernu bazu fanova, tvorci “Stranger Thingsa” imali su možda i najteži zadatak - jer napraviti dobru seriju s djecom u glavnim ulogama i još k tome znanstveno-fantastičnu, bio je pravi rizik kojeg bi se malo tko usudio prihvatiti. No braća blizanci Matt i Ross Duffer (33), tvorci serije, odlučili su riskirati. Rizik je ionako bio jedino što im je preostalo.

- Nas dvojica smo se upoznali u maternici. Bilo je jako mračno. Od tada se držimo zajedno – objasnila su braća svoj timski rad u jednom od intervjua. Odrastajući u Sjevernoj Karolini osamdesetih, zaljubili su se u filmove kroz radove Tima Burtona, Johna Carpentera i Sama Raimija, sve samih majstora maštovitih djela crnohumorne znanstvene fantastike i horora.

Braća Duffer su još kao tinejdžeri počeli snimati kratke filmove na super osmici. Nakon studija filma napisali su i režirali prvi film “Skriveni”, niskobudžetni ZF triler o epidemiji virusa. No to im nije otvorilo mnogo vrata.

- Dolazili smo u studija s našim idejama i scenarijima, ali nismo nikog mogli zainteresirati. ‘Stranger Things’ smo isprva vidjeli kao dugometražni film, ali trebalo je zaraditi za kruh. Zato smo prihvatili posao pisanja scenarija za seriju ‘Wayward Pines’. Tu smo shvatili da bismo mogli osmisliti ‘Stranger Things’ kao seriju jer je televizijska forma bila sve popularnija - opisali su za britanski Guardian.

Malena zvijezda Millie Bobby Brown (12), koja glumi Eleven, već je glumila u ‘NCIS-u’, ‘Modernoj obitelji’, ‘Uvodu u anatomiju’...

Budući da smo obožavali način na koji je Steven Spielberg znanstvenu fantastiku izvukao iz B-produkcije u A-produkciju, pitali smo se možemo li i nas dvojica izvesti isto. Nismo bili sigurni koliko će se današnjoj publici svidjeti priča kakvu bi obožavali ljudi u 80-ima, ali ispostavilo se da su super prihvatili sve naše junake, unatoč tome što je serija prožeta hororom, kažu braća Duffer.

Radnja serije vrti se oko misterioznog nestanka dječaka Willa u gradiću Hawkinsu u Indiani. Jedne večeri, nakon igre s prijateljima, vraćao se doma na biciklu i kao da je u zemlju propao. Njegova samohrana majka Joyce (Winona Ryder) i brat Jonathan očajnički ga pokušavaju pronaći uz pomoć šerifa Jima (David Harbour), ali bez rezultata.

U potragu se uključuju trojica Willovih školskih prijatelja koji vjeruju kako je njegov nestanak povezan s čudnim događajima oko strogo čuvanog laboratorija u šumi blizu Hawkinsa. Nakon Willova nestanka šerif pronađe ćelavu, izgladnjelu djevojčicu koja jedva komunicira s okolinom, ne zna kako se zove ni kako je stigla u Hawkins. Jedini prepoznatljiv znak je njena tetovaža s brojem jedanaest, zbog čega je zovu Eleven. No iza nje ostaje krvavi trag smrti...

Već nakon prve epizode gledatelji su ostali prikovani za ekrane. Glavni likovi su se publici odmah uvukli pod kožu, pogotovo dječji protagonisti.

Trojac Willovih srčanih malih prijatelja čine Mike (Finn Wolfhard), Dustin (Galen Materazzo) i Lucas (Caleb McLaughlin), koji poput dječjih detektiva na BMX-ima slažu kockice mozaika Willova nestanka. Kada im se u potrazi pridruži i enigmatična Eleven (Millie Bobbie Brown), stvari postaju još čudnije.

Ta četiri dječja lika glavni su razlog zašto je serija postala megapopularna. Ruku na srce, scenarij prve sezone je, unatoč dobrom početku, nakon nekoliko epizoda jako predvidiv i ne bi funkcionirao da nema tih hrabrih “Smogovaca” iz Hawkinsa koji su briljantni.

Najveću pozornost nakon prve sezone imala je upravo 12-godišnja Milie Bobby Brown. Mala Engleskinja rođena u Španjolskoj prije “Stranger Thingsa” već je imala nekoliko zapaženih uloga kao Alisa u zemlji čuda te u TV serijama “Intruders”, “NCIS”, “Modernoj obitelji” i “Uvodu u anatomiju”. Njezina Eleven je poput prigušene bombe koja, kad eksplodira, podiže cijelu seriju na novu razinu.

Braća Duffer su, štujući svog uzora Spielberga, naučili kako raditi s djecom i uklopiti ih u žanr light horora. Spielberg je u tome bio majstor. Već u “Bliskim susretima treće vrste” pokazao je kako upakirati obiteljsku dramu u ZF priču.

E.T. je, prema Spielbergovu vlastitu priznanju, zapravo priča o tome kako djeca preživljavaju razvod roditelja. Tu je stvorio prve dječje zvijezde Henryja Thomasa i Drew Barrymore. Djeca su mu ključni likovi i u “Jurskom parku”, “Carstvu sunca”, “Kuki”, “Umjetnoj inteligenciji”...

Drugi važan uzor Dufferovih bio je Richard Donner, koji je u “Gooniesima” stvorio nevjerojatnu kemiju između desetak malih junaka koji traže gusarsko blago. Ima tu i utjecaja Stephena Kinga (prema čijim djelima su nastali “Stand by me” i “It”, mučne priče sa snažnim dječjim likovima), Joea Dantea i crnog humora iz “Gremlina”...

“Stranger Things” je vratio na veliku scenu Winonu Ryder. Ona je i sama nekad bila tinejdžerska zvijezda koja je uspješno odrasla u Hollywoodu i ostvarila zrele uloge u “Drakuli”, “Dobu nevinosti”, četvrtom “Alienu”, “Prekinutoj mladosti”.

No posljednjih desetak godina rijetko je iskakala u prvi plan. U “Stranger Things” je, međutim, bila prava potpora mladim glumcima kao majka kojoj nitko ne vjeruje da joj se sin nalazi u nekom paralelnom svijetu gdje ga proganja grozno čudovište. Odličan je i David Harbour kao dobroćudni šerif s obiteljskom tajnom. Njemu je ova uloga omogućila da zaigra jednog od najčudnijih strip-junaka, “Hellboya”. Dobre uloge ostvarili su i tinejdžeri koji glume stariju braću i sestre malih junaka. Između njih se razvijaju prijateljstva, animoziteti i ljubavne veze.

Dufferovi su vjerno prikazali kako je izgledao život iz dječje perspektive 80-ih. Čitali su se stripovi, klinci su se okupljali po kućama da bi igrali društvene igre ili prve računalne igrice. Ostatak vremena provodili su na otvorenom, jurcajući na svojim BMX-ima. Svijet bez interneta, društvenih mreža, pametnih telefona, sveprisutne televizije iz današnje perspektive izgleda puno jednostavniji i ugodniji.