Za koga se bore SINDIKATI ? Godinama se bore se za jednu skupinu ljudi koji već imaju i plaće i regrese i plaćeni prijevoz i sve dodatke na plaću i što je najvažnije, bore se za one koji imaju siguran posao. Sindikati trebaju tražiti VREDNOVANJE rada za svakog službenika i svaku službu i drugačiju PRERASPODJELU novca kojeg svakoga dana ima sve manje. Zašto se sindikati ne bore da dobri radnici u javnom i državnom sektoru zadrže radna mjesta i plaće, a loši dobiju manje plaće ili otkaze ? Mnogi državni službenici (posebno poreznici) nisu godinama ništa radili. Nisu poštivali Ustav, zakone i propise. Nisu štitili narod ove države od poreznih utajivača, a to im je bila jedina zadaća na poslu i za to ih je narod ove država plaćao. Gdje je bio glas SINDIKATA da upozori na probleme u radu državnih službenika ? SINDIKATI imaju dovoljno moći, i političke i moralne, da preispituju rad državnih službenika, čuju njihove probleme i zaštiti dobre i moralne službenike od službenika koji koriste svoje radno mjesto za nečasne radnje na štetu RH i svih građana RH. Što su SINDIKATI učinili ? SINDIKATI žmire na jedno ili oba oka i prave se da to ne postoji i da se to njih ne tiče. SINDIKATI sve radnike jednako štite, i radnike koji rade i koji ne rade i koji prave milijunske štete, svi su radnici za njih isti. Sindikati su svjesni svoje snage i glasačke mašinerije koja iza njih stoji i to vrlo nemoralno koriste. Spremni su na i rasprodaju zemlje kako bi oni i njihovi štićenici imali sva prava koja im po zakonu pripadaju (a oni sami s vladajućima pišu te zakone) bez obzira što neki drugi radnici gladuju i što veliki broj ljudi živi na rubu siromaštva. Kasnije se za to okrivljuju banke i kapitalizam. SINDIKATI su moralna jad i bijeda.