ANKETA Treba li mijenjati sustav natjecanja u Hrvatskom kupu?

Hrvatski nogometni kup, natjecanje poznato po svojoj nepredvidivosti i prilici da manji klubovi izazovu gigante, redovito potiče rasprave o formatu. Dok je "Rabuzinovo sunce" san svakog kluba, put do njega popločan je pravilima koja izazivaju polemike, od sustava nositeljstva i problema s domaćinstvima do nedavnog, osporavanog eksperimenta s formatom finala.

Pokretanje videa...

01:59

Rijeka je osvojila Kup | Video: MAXSport/Hrvatski Telekom

Sve utakmice SuperSport HNL-a gledajte samo na MAXSport kanalu Hrvatskog Telekoma.

Srž ždrijeba Hrvatskog kupa leži u koeficijentu uspješnosti koji se računa na temelju rezultata klubova u posljednjih pet sezona. Šesnaest klubova s najboljim koeficijentom dobiva status nositelja, što im u ranoj fazi natjecanja osigurava status gosta protiv klubova s lošijim koeficijentom.

Iako ovaj sustav nagrađuje kontinuitet i uspjeh, postavlja se pitanje narušava li temeljnu ideju Kupa, onu o potpuno otvorenom ždrijebu gdje "David" može dočekati "Golijata" već u prvom kolu. Sustav bodovanja, koji nagrađuje svaki korak od šesnaestine finala do osvajanja trofeja, osigurava da su prvoligaški klubovi gotovo uvijek u povlaštenom položaju.

ARHIVA - U finalu kupa Dinamo slavio protiv Slaven Belupa za dvostruku krunu u sezoni 2006./07 | Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Jedna od najvećih draži Kupa je pravilo da klub sa slabijim koeficijentom bude domaćin, što manjim sredinama donosi nogometni spektakl i teoretsku prednost domaćeg terena. Međutim praksa često pokazuje drugu stranu medalje. Zbog infrastrukturnih i sigurnosnih nedostataka, niželigaški klubovi nerijetko su prisiljeni zamijeniti domaćinstvo.

Format Kupa ostaje tema koja se neprestano razvija. Dok je povratak na jednu finalnu utakmicu korak naprijed prema vraćanju uzbuđenja, pitanja nositeljstva i logistike domaćinstava i dalje traže rješenja koja će štititi duh i čar najmasovnijeg hrvatskog nogometnog natjecanja.