Sport

Komentari 8

Formula 1: Top lista najgroznijih nesreća u povijesti toga sporta

Formula 1: Top lista najgroznijih nesreća u povijesti toga sporta

Neki su velikani stradali zbog pogrešnih procjena šefova staze, neki zbog tehničkih kvarova, a neke su nesreće bile jednostavno nevjerojatan splet okolnosti

U redu sam! Samo sam to htio reći... Dobro, donekle u redu. Hvala vam na svim porukama podrške, javio se Romain Grosjean (34) nakon grozne nesreće na utrci za Veliku nagradu Bahreina.

I to je najvažnija vijest dana u svijetu auto-moto sporta. Jer scene kako mu plamen guta raspolovljeni bolid, a on šepa van iz buktinje bile su doista šokantne i uznemirujuće.

Fanovi jurnjave bolida odvikli su se od takvih prizora, sport je jako podigao sigurnosne standarde i znatno je smanjen broj sudara i nesreća.

No, Grosjeanova svakako spada u rang najgroznijih u povijesti Formule 1. Nekad su, srećom kao i sada, posljedice bile minorne, nekad nažalost fatalne. Ovo je deset groznih nesreća koje se pamte...

10. VN Japana 2014.

Unatoč povećanoj sigurnosti vozača, ta je utrka završila smrću mladog vozača. Staza Suzuka bila je natopljena kišom i vidljivost je bila slaba jer približavao se tajfun.

U 42. krugu utrke Adrian Sutil igubio je kontrolu nad svojim Sauberom, bolid se vrtio i razbio i odvukli su ga sa staze, no utrka se nastavila.

U idućem krugu Jules Bianchi u Marussiji također je izgubio kontrolu na istom mjestu i izletio sa staze. Zabio se ravno u dizalicu koja je skupljala ostatke Sutilova bolida.

Bianchi nije odgovarao na pozive radio vezom i odmah su do njega stigli liječnici. Pružili su mu prvu pomoć i odvezli ga u obližnju bolnicu zbog teških ozljeda glave.

Borio se da preživi, ali nakon devet mjeseci borbe, preminuo je u srpnju 2015.

Taj je sudar jedan od najstrašnijih svih vremena.

9. VN Kanade 2007.

Poljski vozač Robert Kubica preživio je strašan sudar bez težih ozljeda. Iako je lako moglo završiti fatalno...

U 27. krugu utrke Kubica je u BMW-Sauberu izletio sa staze, bolid je poletio i zabio se u betonski zid. I to baš na mjestu gdje je taj zid niži nego na ostalim djelovima staze, što znači da je nesreća mogla završiti kobno i za neke gledatelje da je bolid poletio malo više.

Stručnjaci su potom ispitivali konfiguraciju terena uza samu stazu kao uzrok toga što je bolid poletio, ali najvažnije je da nitko nije teže ozlijeđen.

8. VN Velike Britanije 1999.

Sjećajući se kako je izbjegao smrt, Michael Schumacher više je puta rekao kako se plašio za život u tom sudaru.

U ljeto 1999. na stazi Silverstone moglo je doći do katastrofalne nesreće. No, baš zbog poboljšanih sigurnosnih mjera, Schumacher je prošao tek sa slomljenom nogom. I raspršenih snova o osvajanju naslova svjetskog prvaka te godine.

U Ferrarijevu bolidu Schumachera je stajao tehnički kvar. Vozio je brže od 190 km/h kad su mu kočnice otkazale. Zabio se u ogradu od guma. 

- Nazovi Jeana Todta (šef Ferrarija, nap. a.) i reci mu da su zakazale kočnice i da provjeri vaš drugi auto - rekli su Schumiju djelatnici staze kad su došli do njega.

Zbog loma noge šest tjedana nije sjeo u bolid.

7. VN Italije 1961.

Sedma utrka Svjetskog prvenstva 1961. bila je jako važna za konačni poredak, a završila je kao jedna od najstrašnijih u povijesti sa 16 žrtava, uključujući i pretendente na naslov prvaka.

Za titulu su se borili Wolfgang von Trips, Phil Hill, Stirling Moss i Richie Ginther. Utrka je tek počela i motori se nisu ni posve zagrijali kad je u drugom krugu Von Trips izgubio kontrolu svog Ferrarija i zabio se u publiku. 

Poginulo je 15 navijača, a i Von Trips je podlegao ozljedama. Phil Hill pobijedio je u utrci i postao svjetski prvak.

6. VN Belgije 1982.

Ondje se fatalna nesreća dogodila u kvalifikacijama. Kanadski vozač Gilles Vileneuve završavao je kvalifikacije i držao šesto mjesto. Ali hvatajući bolje vrijeme, Gilles je u završnici nagazio gas i stigao Jochena Massa, koji je ispred njega vozio mirnijim tempom. 

Gilles ga je htio prestići, Mass ga je vidio kako dolazi i maknuo se udesno da ga propusti, ali Vileneuve ga je namjeravao preteći na vanjskom dijelu zavoja pa je i on krenuo udesno.

Gillesov Ferrari udario je bolid ispred sebe i poletio pa sletio nosom, a pilot je zakopčan u sjedalu ispao iz vozila, koje ga je onda vuklo po stazi više od 50 metara.

Liječnici su ga održavali na životu, ali te je večeri podlegao ozljedama i umro.

5. VN Italije 1978.

Ta je utrka bila kobna za švedskog vozača Ronnieja Petersona. Na treninzima je ostao bez svog bolida pa je za utrku koristio stariji Lotusov bolid.

Utrka je počela prerano, tehničkom pogreškom, što je uzrokovalo kaos na stazi. James Hunt zabio se u Petersonov bolid, koji se zapalio u sudaru s ogradom.

Peterson je ostao zarobljen, liječnici i osoblje sa staze izvukli su ga iz goreće olupine i odvezli u bolnicu, gdje su mu liječnici ustanovili 27 prijeloma kosti u nogama i prstima!

Iste večeri stanje mu se pogoršalo zbog lijekova koje je dobio, zakazao mu je bubreg, a potom i ostali organi i idućeg je jutra preminuo.

U bolnici je završio zbog sudara, ali je umro zbog drugih razloga...

4. VN Južne Afrike 1977.

U ovoj katastrofalnoj nesreći djelatnik staze Jansen Van Vuuren hitao je pomoći Renzu Zorziju, čiji se Ford zapalio zbog problema s dovodom goriva. Van Vuuren je trčao noseći gotovo 20 kg težak aparat za gašenje vatre.

Joachim Stuck i Tom Pryce dolazili su velikom brzinom, Stuck je izbjegao Van Vuurena u zadnji čas, ali Pryce nije uspio.

U toj brzini cilindar tog vatrogasnog aparata probio mu je kacigu i usmrtio ga na mjestu. Neko ga je vrijeme bolid još vozio po strazi...

3. VN Monaca 1955.

Možda najnevjerojatniji sudar u povijesti dogodio se u Monte Carlu 1955. Dvostruki svjetski prvak Alberto Ascari izvukao se samo sa slomljenim nosom.

Ascari se borio za naslov s Mercedesovim dvojcem J. M. Fangio i Stirling Moss. Moss je vodio u utrci, no u 80. krugu motor mu je eksplodirao. Ascari je preuzeo vodstvo i jurio po pobjedu.

No, dolazeći iz tunela zbog pogrešne procjene počeo je kočiti i u svojoj Lanciji D50 završio je u luci.

Kako je naglo nestao iz vidokruga, mnogi su se uplašili što mu se dogodilo, no on je doplivao do broda i izvukli su ga iz mora sa slomljenim nosom.

2. VN Njemačke 1976.

Zloglasni Nürburgring, kojeg su zvali i "Zeleni pakao", doživio je jednu od najgorih nesreća. Uvjeti su bili loši, ali organizatori nisu htjeli otkazati utrku.

Niki Lauda pozivao je na bojkot utrke, no njegov zahtjev nije prošao za jedan glas. A onda su na utrci svi sigurnosni nedostaci izašli na vidjelo.

U drugom krugu Laudin Ferrari izletio je sa staze i zapalio se. Lauda je ostao zarobljen u buktinji i dobio teške opekline po cijelom tijelu. Zbog udisanja dima pluća su mu bila trajno oštećena i krv onečišćena. Vozač je izgubio bobar dio lica u požaru.

Lauda je pao u komu, ali čudesno je preživio i koji tjedan kasnije vratio se na stazu.

Mnogi tu nesreću smatraju najtežom koju je neki vozač preživio.

1. VN San Marina 1994.

Ta je staza ostavila crni trag u povijesti Formule 1. Rubens Barrichello u petak je u kvalifikacijama odletio s bolidom i zaustavio se u ogradi. Slomio je nos i ruku.

U subotnjim kvalifikacijama austrijski novak Roland Ratzenberger u svojoj prvoj F1 sezoni sa Simtek-Fordom zabio se u betonski zid i preminuo na mjestu.

No, utrka se u nedjelju svejedno održala. I odnijela još jedan život, jednog od najvećih vozača u povijesti.

Nakon manjeg sudara, nekoliko su krugova bolidi vozili iza sigurnosnog auta. Utrka se nastavila od šestog kruga, Ayrton Senna vodio je ispred Michaela Schumachera.

Prije zloglasnog zavoja Tamburello Senna je ubrzao i umjesto da skrene, produžio u betonski zid.

Izgubio je mnogo krvi, puls mu je bio slab, helikopter ga je odvezao u bolnicu, ali te je večeri trostruki svjetski prvak preminuo.

Najčitaniji članci