Postoje ljudi koji će bez problema “progutati” desetak stranica teksta, stvoriti sebi jasnu sliku u glavi i sve odmah zapamtiti. A postoje i oni koji će nakon treće rečenice shvatiti da čitaju, ali ne upijaju. Ako ste se ikad uhvatili kako prelazite očima preko napisanih riječi, a misli vam već odavno lutaju negdje drugdje, niste jedini.

A onda dođe do obrata: ista informacija, izrečena na kavi s prijateljima ili u kratkom videu, odjednom "sjedne“ na svoje mjesto. Ili obrnuto: slušate objašnjenje, ali tek kad vidite graf, skicu ili konkretan primjer, stvari napokon “kliknu”.

Instinktivno često zaključimo da je problem u koncentraciji, umoru ili čak vlastitim sposobnostima. No istina je mnogo jednostavnija. I ohrabrujuća. Problem uglavnom nije u vama nego u formatu kroz koji pokušavate usvojiti informaciju.

Foto: shutterstock

Kako vaš mozak 'otvara vrata' znanju

Zamislite da vaš mozak ima ulazna vrata. Neka su široka i otvorena za slike, boje i strukturu, a druga su osjetljivija na ton glasa, ritam i narativ. Upravo ta “vrata” određuju kako najlakše učite i pamtite. Najčešće govorimo o dva dominantna tipa ljudi - vizualcima i slušačima. Vizualci razmišljaju u slikama. Njima informacije trebaju biti posložene, prikazane kroz dijagrame, grafikone, mentalne mape ili konkretne primjere iz stvarnog života. Kad nešto “vide”, lakše to razumiju i pamte. U protivnom tekst ostaje apstraktan i teško se zadržava.

Auditivni tipovi, odnosno slušači, funkcioniraju drugačije. Njima informacije ožive tek kroz govor - objašnjenje, diskusiju ili čak unutarnji monolog. Dobar predavač ili jasan razgovor mogu im zamijeniti stranice i stranice teksta.

Većina ljudi nije isključivo jedno ili drugo, ali gotovo uvijek postoji dominantan kanal. Upravo zato ista osoba može jednu temu savladati u pet minuta kroz video ili razgovor, a čitanje istog sadržaja oduzet će joj sat vremena. I pritom ostaviti dojam da ništa nije naučila.

Foto: shutterstock

Mali znakovi koji otkrivaju vaš stil

Prema najčešće citiranim modelima, većina ljudi preferira vizualno učenje (oko 60%), zatim auditivno (oko 30%), a manji dio je kinestetički tip. Ipak, suvremena istraživanja ističu da ljudi ne pripadaju strogo jednom tipu nego kombiniraju različite načine učenja.

Međutim, ako tijekom učenja spontano crtate, podcrtavate, koristite boje ili pokušavate “vidjeti” strukturu gradiva, vrlo vjerojatno ste vizualac. A ako pamtite kako je netko nešto rekao, volite rasprave i često sami sebi objašnjavate naglas, bliži ste auditivnom tipu.

Zanimljivo je da se to ne odnosi samo na školu ili posao. Način na koji pamtite upute, planirate putovanje ili čak birate recept za nedjeljni kolač može otkriti kroz koji kanal vaš mozak najlakše prima informacije.

Foto: shutterstock

Problem nije znanje nego prijevod

Danas živimo u svijetu u kojem su informacije dostupnije nego ikad i najčešće su udaljene tek nekoliko klikova. No pitanje je koliko ih zapravo razumijemo i kako ih usvajamo. I tu dolazimo do ključnog pitanja: što ako sadržaj možemo prilagoditi sebi, umjesto da se stalno mi prilagođavamo njemu?

Pritom nam veliku pomoć može pružiti umjetna inteligencija. AI alati danas omogućuju upravo ono što je donedavno zvučalo kao luksuz: personalizaciju načina učenja. Tako isti tekst možete pretvoriti u strukturirani pregled, niz konkretnih primjera ili vizualni prikaz, ako ste vizualac. Ako bolje učite slušanjem, isti sadržaj možete “pretvoriti” u razgovor, objašnjenje nalik na podcast ili čak simulirani dijalog.

Drugim riječima, AI postaje vaš osobni prevoditelj informacija, alat koji razumije kako razmišljate i tome prilagođava sadržaj.

Kad tehnologija radi u vašu korist

Upravo tu ideju razvija i Hrvatski Telekom kroz kampanju “AI ti to možeš”. Uz niz konkretnih primjera, kampanja pokazuje kako umjetna inteligencija nije apstraktna budućnost nego vrlo stvaran i praktičan alat koji može olakšati svakodnevne zadatke - od učenja do organiziranja vremena.

Profesor Dejan Nemčić, edukator poznat po modernom i angažiranom pristupu poučavanju, na jasan i jednostavan način pokazuje kako koristiti AI alate. Koristeći se jednostavnim životnim situacijama, među ostalim objašnjava kako je uz pomoć AI-ja isti sadržaj moguće doživjeti na potpuno drugačiji način i napokon ga razumjeti bez frustracije, vraćanja i osjećaja da “to nije za vas”.

Učiti pametnije, ne više

Možda najveća zabluda današnjice jest da trebamo učiti više, brže i intenzivnije. No često je dovoljno samo učiti pametnije. Kad prepoznate svoj način razmišljanja, stvari se mijenjaju: informacije brže usvajate, lakše povezujete i dulje ostaju u pamćenju. Učenje prestaje biti napor i postaje proces koji ima smisla. A uz alate koji vam omogućuju da sadržaj prilagodite sebi više niste ograničeni samo jednim pristupom. Možete kombinirati, eksperimentirati i pronaći ono što vam zaista odgovara.

Možda niste “loši u učenju”. Možda vam samo nitko nije pokazao pravi način. Kad pronađete svoja “ulazna vrata”, znanje više ne djeluje kao prepreka nego kao logičan slijed. A uz tehnologiju koja vas u tome podržava put do razumijevanja postaje kraći, jasniji i mnogo zanimljiviji.

Želite doznati koliko dobro poznajete rad s umjetnom inteligencijom? Riješite kratki kviz i otkrijte koji ste AI tip. Prijavite se i na besplatan webinar u okviru kampanje “AI ti to možeš” te naučite kako AI alate iskoristiti u svakodnevici - bez kompliciranih pojmova i bez tehničkog predznanja.