Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U izvještaju Pučke pravobraniteljice za 2025. navode se kršenja prava psihijatrijskih pacijenata - upitni pristanci na liječenje, prisilno zadržavanje na zatvorenim odjelima, prisila čak i nad dobrovoljnim pacijentima
"Nije potpisao ništa jer nije bio svjestan u trenutku dovoženja u bolnicu, a držali su ga protiv njegove volje, liječili protiv bolesti koje nema, nije bio upoznat s dijagnozom niti terapijom", "…ponovno poslali na odjel za prve psihotični poremećaje i tamo me šopali tabletama dva mjeseca, ničega se ne sjećam, a osjećala sam se kao hodajući vampir...", "Zvali su mi hitnu i policiju, davili, gušili, davali injekcije i držali zavezanog bez razloga...", samo su neka od užasavajućih svjedočanstava pacijenata iz psihijatrijskih ustanova, koje navodi Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svom izvješću za prošlu godinu.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, od ukupnog broja pritužbi građana zaprimljenih lani, njih deset posto se odnosi na liječenje u bolničkim psihijatrijskim ustanovama.
"Tijekom 2025. godine zaprimili smo pritužbe pacijenata zbog nezadovoljstva propisanom i ordiniranom terapijom, nehospitaliziranja koje su tražili članovi obitelji, neprimjerenih uvjeta smještaja u psihijatrijskim ustanovama, pitanja valjanosti dobrovoljnog pristanka i smještaja na zatvoreni psihijatrijski odjel, odnosno neinformiranosti pacijenata da će se dobrovoljno liječenje provoditi u zatvorenim uvjetima", navodi pravobraniteljica.
Pacijenti se često pritužuju da terapija ne poboljšava njihovo mentalno stanje nego dovodi do neželjenih efekata, poput pojačane agresije i pospanosti. Pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku procjenu rezultata i ishoda dijagnostičkog ili terapijskog postupka, o preporučenim pregledima i zahvatima, o tijeku postupaka pri pružanju zdravstvene zaštite, o mogućim zamjenama za preporučene postupke i drugo. Nakon svakog pregleda i zahvata pacijent ima pravo na obaviještenost o (ne)uspjehu i rezultatu pregleda ili zahvata.
"Prisilno smješteni pacijent nam se pritužio da nije dao suglasnost za ordiniranu terapiju, a više pacijenata se pritužilo da nemaju informaciju o liječenju, postupcima i terapiji tijekom boravka u psihijatrijskoj ustanovi", stoji u izvještaju. Kako se navodi, i lani su zaprimali pritužbe osoba s duševnim smetnjama zbog neinformiranosti da će se njihovo dobrovoljno liječenje provoditi u zatvorenim uvjetima, što čini upitnom valjanost pristanka, za koji je potrebno imati potpunu informaciju za donošenje odluka.
"Godinama ukazujemo na problem smještaja dobrovoljnih pacijenata na zatvorene odjele, što je de facto lišavanje slobode. Valjanost pristanka je upitna i kod pacijenata dovedenih u bolnicu u agitiranom stanju uz pratnju policije, koji se u pravilu ne sjećaju da su pristali na smještaj, a neki su naveli i da nisu bili informirani o mogućnosti povlačenja dobrovoljnog pristanka, ili im to nije bilo omogućeno. Iako je Ministarstvo zdravstva mišljenja da se u takvim slučajevima ne radi o sustavnoj manjkavosti procedure za davanje valjanog pristanka nego o iznimnim pojedinačnim slučajevima, u obilascima smo utvrdili suprotno, radi čega smo dali upozorenja i predložili provedbu kontinuirane edukacije medicinskog osoblja o valjanosti pristanka pacijenata na liječenje", kaže izvještaj za prošlu godinu.
Ističu predmet pritužitelja koji koji je bio doveden na odjel psihijatrije u pratnji policije u psihotičnom i rastresenom stanju te se nije mogao sjetiti da je potpisao pristanak na hospitalizaciju. U dokumentaciji je zabilježeno da je potpisao pristanak uz nagovor te da je naknadno, unatoč njegovom traženju da ga se otpusti iz bolnice, zadržan na psihijatrijskom liječenju. Ukoliko pristanak nije valjan upitna je dobrovoljnost liječenja, a valjan ne može biti ako je potpisan uz nagovor. U istom predmetu je utvrđena i primjena sredstava prisile prema dobrovoljnom pacijentu.
Prisila se, naglašava se u izvještaju, treba koristiti samo kao zadnja mjera, da se spriječi ugrožavanje života pacijenta, i drugih.
Pučku pravobraniteljicu je Povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama obavijestilo da im je lani samo 36 posto psihijatrijskih ustanova dostavilo podatke o upotrebi prisile. "Zabilježeni veći brojevi primjene sredstava prisile u nekim psihijatrijskim ustanovama, koje su dostavile podatke Povjerenstvu, ukazuje da se moguće sredstva prisile ne primjenjuju samo kao zadnja mjera, u iznimnim situacijama i tek nakon primjene deeskalacijskih tehnika", navodi Pravobraniteljica.
Lani su za izvještaj obiđeni odjeli psihijatrije Opće bolnice Zadar, Opće bolnice Šibensko-kninske županije, Opće županijske bolnice Požega i Odjel psihijatrije Opće bolnice Virovitica te Županijska specijalna bolnica za psihijatriju i rehabilitaciju Insula Rab i Neuropsihijatrijska bolnica dr. Ivan Barbot Popovača.
"U svim psihijatrijskim ustanovama koje smo posjetili 2025. godine u povijestima bolesti pacijenata uočeni su formalno pribavljeni informirani pristanci na liječenje, dok su iz izjava pacijenata i ostale medicinske dokumentacije proizlazili određeni nedostaci vezani uz nepostojanje razumijevanja i sposobnosti za davanje pristanka, kao i problemi u vezi nemogućnosti povlačenja pristanka. U svim ustanovama smo zatekli pacijente koji su unatoč dobrovoljnosti bili liječeni na zatvorenim odjelima, a u većini slučajeva nije bilo evidentirano da su pacijenti prethodno, pri davanju informiranog pristanka, bili upoznati s mogućnošću smještaja u zatvorenim uvjetima. Primjer dobre prakse je obrazac za informirani pristanak u NPB Popovača, u kojemu se između ostaloga navodi da je pacijent informiran da može biti smješten na zatvoreni odjel te je upoznat da pristanak može povući u bilo kojem trenutku liječenja", navodi se.
Na Odjelu za akutna i krizna stanja ŽSB Rab više pacijenata je izjavilo kako se ne sjećaju da su potpisali pristanak, odnosno da ne znaju što su potpisali pri prijemu, dok pojedini pacijenti nisu bili upoznati s mogućnošću povlačenja pristanka. "U razgovorima s pacijentima u NPB Popovača također smo upoznati s nedostacima valjanosti informiranog pristanka, primjerice potpisivanju obrasca pristanka uz nagovor liječnika ili bez stvarne mogućnosti izbora i unatoč jasnom protivljenju smještaju, dok se jedan od pacijenata nije sjećao što je potpisao pri prijemu. Saznali smo i da u nekim situacijama zahtjevi dobrovoljnih pacijenata za otpustom nisu rezultirali ni otpustom ni pokretanjem postupka prisilne hospitalizacije", kaže izvještaj.
Na OPOB Zadar i OPOB Šibenik svi zatečeni pacijenti bili su u statusu dobrovoljnih pacijenata, ali su smješteni u zatvorenim uvjetima. Pojedini pacijenti OPOB Zadar izjavili su da se ne sjećaju potpisivanja pristanka ili da nisu bili upoznati da ga mogu povući, a jedna pacijentica je navela da nije dobrovoljno na liječenju iako je potpisala pristanak. Pacijenti su također naveli da pri prijemu nisu bili informirani o svojim pravima, unatoč postojanju potpisanog obrasca u medicinskoj dokumentaciji koji upućuje na suprotno. Iako su pacijenti OPOB Šibenik u razgovoru potvrdili dobrovoljnost svojeg liječenja, u medicinskoj dokumentaciji nije evidentirano da su bili upoznati da će zapravo biti smješteni na zatvorenom odjelu niti da su za to dali suglasnost.
OPOŽB Požega i OPOB Virovitica odjeli su otvoreni i na njima su smješteni dobrovoljni pacijenti koji su u razgovoru potvrdili da razumiju značenje dobrovoljne hospitalizacije i mogućnost povlačenja pristanka. Prilikom prijema potpisali su suglasnost za smještaj i medicinske intervencije, a zabilježeni su i slučajevi u kojima su pacijenti pri prijemu bili sputani ili dovedeni uz policijsku pratnju, što dovodi u pitanje valjanost njihovog pristanka u trenutku zaprimanja. U određenom broju povijesti bolesti u obje ustanove nedostaje psihijatrijsko mišljenje o sposobnosti pacijenata za davanje dobrovoljnog pristanka.
Za forenzičke pacijente u NPB Popovača donesen je poseban kućni red kojim se, među ostalim, uređuju njihova prava i obveze, kao i pravila o posjetama. Na tim odjelima pacijenti mobilne telefone mogu koristiti u ograničenom trajanju i u točno određenim terminima. Istodobno, pacijenti navode da tijekom prvih mjesec dana nakon prijema na forenzički odjel nemaju pravo na šetnju, korištenje mobilnih telefona ni posjete članova obitelji, što je u suprotnosti s odredbama Pravilnika o kućnom redu Službe za forenzičku psihijatriju, stoji u izvještaju. Naime, tim pravilnikom je propisano da se sredstva komunikacijske tehnologije mogu ograničiti ili uskratiti u slučaju kršenja rasporeda i dodijeljenih pogodnosti, dok se izlazak može ograničiti samo ako postoje opravdani razlozi. Pravilnik ne predviđa opće ograničenje prava na šetnju, komunikaciju s članovima obitelji ili korištenje mobilnih telefona za sve pacijente tijekom prvih 30 dana boravka na odjelu.
Na Zavodu za forenzičku psihijatriju NPB Popovača su tijekom obilaska boravila i tri maloljetna pacijenta, koji u socioterapijskim i radnoterapijskim aktivnostima te aktivnostima svakodnevnog života sudjeluju odvojeno od punoljetnih forenzičkih pacijenata, no što doprinosi doživljaju izoliranosti i usamljenosti. Tim više je važno otvaranje posebnog Odjela za maloljetne forenzičke pacijente u okviru NPB Popovača.
Niti jedna ustanova nije imala posebne prostorije za deeskalaciju uznemirenih i agresivnih pacijenata. Na OPOŽB Požega i OPOB Virovitica ne postoje posebni timovi za primjenu mjera prisile sukladno Pravilniku o mjerama prisile, niti posebna prostorija za primjenu mjera prisile pa se mjere provode u sobama u kojima su smješteni pacijenti, uz uporabu paravana. OPOB Zadar i OPOB Šibenik imaju sobe za izdvajanje i pojačani nadzor opremljene video nadzorom. Niti ovi odjeli nemaju timove za primjenu mjera prisile, već se u slučaju potrebe poziva medicinsko osoblje s drugih odjela, a sukladno uputi o primjeni mjera prisile mogu se pozvati i policijski službenici.
Na Odjelu za akutna i krizna stanja ŽSB Rab mjere prisile provode se u jednokrevetnoj sobi pod neposrednim nadzorom iz ambulante, što je prema standardima CPT-a poželjno radi sigurnosti pacijenata. Na Odjelu forenzičke psihijatrije ŽSB Rab mjere prisile primjenjuju se u trokrevetnoj sobi koja je pod video nadzorom, no sputani pacijent je u tom slučaju izložen pogledima drugih pacijenata u sobi.
"U izvješćima za 2023. i 2024. godinu preporučili smo psihijatrijskim ustanovama da mjere prisile provode u posebnim prostorijama, bez izlaganja pogledima drugih pacijenata, uz kontinuirano praćenje zdravstvenog stanja, a istu preporuku uputili smo nakon obilaska 2025. godine godine NPB Popovača, ŽSB Rab i OPOB Virovitica. Utvrdili smo da se mjere prisile primjenjuju i prema dobrovoljnim pacijentima, što nije u skladu sa CPT standardima koji u takvim slučajevima zahtijevaju preispitivanje pravnog statusa osoba za smještaj i liječenje, osim ukoliko za ograničavanje iz sigurnosnih razloga postoji prethodna suglasnost pacijenta", kaže izvještaj.
"Slijedom uočenog zapisa u sestrinskoj dokumentaciji da je sputani pacijent sediran i miran ili spava, odnosno suradljiv i budan, a i nadalje ostaje fiksiran, odnosno da ne postoji liječničko obrazloženje za potrebu daljnjeg sputavanja, OPOB Zadar i OPOB Šibenik upozorili smo da mjere prisile smiju primjenjivati samo dok je to nužno radi otklanjanja neposredne opasnosti koja proizlazi iz ponašanja pacijenta. OPOB Zadar smo upozorili i da upotreba pelena kod sputanih pacijenata koji nisu inkontinentni predstavlja ponižavajuće postupanje", navodi se.
U obilascima su utvrđeni i nedostaci u dokumentiranju primjena mjera prisile.
"Svim ustanovama koje smo posjetili smo dali preporuku, a OPOŽB Požega i OBOP Zadar i upozorenje u vezi s vođenjem propisane sestrinske i medicinske dokumentacije sukladno Pravilniku o primjeni mjera prisile. Naime, sestrinska evidencija se u ustanovama vodi s različitom dosljednošću i preciznošću, a u medicinskoj dokumentaciji koju vode doktori medicine često nedostaju podaci o postupcima primjene mjera prisile, mentalnom i fizičkom stanju pacijenta, vremenu obilaska, intervencijama te datumu i satu prekida sputavanja", kaže izvještaj Pučke pravobraniteljice.
Navodi da je prema Pravilniku o primjeni mjera prisile medicinska sestra/tehničar koji kontinuirano nadzire osobu prema kojem se mjere primjenjuju, obvezan svakih 15 minuta unositi zabilješke u dokumentaciju, uključujući sve promjene ponašanja i ponašanje pacijenta nakon primjene mjere prisile, cjelokupnu njegu pacijenta i mjere sigurnosti, unos tekućine te pauze od primjene mjere prisile - razgibavanja. Dokumentacija koju vodi liječnik psihijatar treba sadržavati psihijatrijski nalaz u kojem se opisuje psihičko stanje pacijenta zbog kojeg svojim postupcima ugrožava svoj ili tuđi život, njegovo zdravstveno stanje i sigurnost. Kod svakog produženja mjera prisile, a nakon pregleda pacijenta u intervalima od dva sata (prema stručnim smjernicama), također je potrebno napisati psihijatrijski nalaz. Nakon prekida mjera prisile, a najduže u roku od 24 sata, potrebno je napisati psihijatrijski nalaz o stanju pacijenta te prema standardnom postupku s osobljem na odjelu analizirati uzroke i rekonstruirati početak konflikta, rane znakove eskalacije, poduzete mjere, potencijalne pogreške ili neprepoznavanje ranih znakova. Cilj ovakve analize je emocionalno rasterećenje osoblja i njihova priprema za buduće slične situacije.
"S izuzetkom NPB Popovača, u ustanovama koje smo obišli utvrđen je izostanak dokumentiranih individualnih planova liječenja zbog čega je preporučeno njihovo donošenje u suradnji s pacijentima te praćenje njihove provedbe. Iako medicinska dokumentacija u NPB Popovača u pravilu sadrži individualne planove liječenja, za pojedine pacijente evidentirano je vrlo malo opservacija psihičkog stanja tijekom liječenja, a psihijatrijske bilješke su rijetke čak i kod kroničnih pacijenata. Unatoč tome što je riječ o kroničnim pacijentima poželjno je s njima češće razgovarati te redovito evidentirati psihijatrijske intervencije i statuse u medicinskoj dokumentaciji", navodi se.
Nedostatak osoblja u odnosu na broj sistematiziranih radnih mjesta utvrđen je u svim posjećenim ustanovama. To dovodi do povećanog opterećenja zaposlenih i ograničava mogućnost individualiziranog pristupa liječenju osoba s duševnim smetnjama.
Osobito nepovoljna situacija je u OPOB Virovitica, gdje su zaposlena dva specijalista psihijatra, iako ih je Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta predviđeno pet, pa je osigurana ispomoć triju psihijatara iz drugih ustanova. Od sistematiziranog 21 radnog mjesta medicinske sestre/tehničara popunjeno je 14, a od dva sistematizirana radna mjesta prvostupnika radne terapije popunjeno je jedno. Bolnica nema zaposlenog socijalnog radnika pa su glavna medicinska sestra i liječnici Odjela dodatno opterećeni poslovima koji podrazumijevaju suradnju s nadležnim zavodom za socijalni rad i obiteljima pacijenata.
Vrlo nepovoljna situacija je i u OPOB Šibenik, gdje su u vrijeme obilaska bile zaposlene dvije prvostupnice sestrinstva umjesto predviđene četiri te devet medicinskih sestara/tehničara srednje stručne spreme umjesto predviđenih 20. U vrijeme posjeta OPOŽB Požega bili su u tijeku natječaji za zapošljavanje jednog liječnika psihijatra i dva liječnika dječje psihijatrije.
Neki od pacijenata Odjela za akutna i krizna stanja, Odjela za afektivne poremećaje i granična stanja i Odjela za forenzičku psihijatriju u ŽSB Rab prituživali su se da su u određenim dijelovima dana sobe na odjelima zaključane te da moraju boraviti u dnevnom boravku, na hodniku ili vanjskom prostoru, što fizički teško izdržavaju, dijelom i zbog lijekova koje uzimaju. Neki su pacijenti zatečeni kako spavaju naslonjeni na blagovaoničke stolove. Iako je zaključavanje soba usmjereno na poticanje pacijenata na uključivanje u socioterapijske aktivnosti, preporučeno je izbjegavanje zaključavanja soba tijekom dana i primjenjivanje drugih načina poticanja pacijenata na uključivanje u dnevne aktivnosti. Isto je bilo preporučeno i nakon obilaska ŽSB Rab 2014. godine, kaže izvještaj.
"U obilascima smo nailazili i na sobe s pet do osam kreveta, što je protivno Pravilniku o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti, prema kojem bolesnička soba može imati najviše četiri bolesničke postelje. S obzirom na utvrđeno stanje, preporuka o potrebi usklađivanja stanja broja kreveta s Pravilnikom dana je OPOB Šibenik, OPOŽB Požega, ŽSB Rab i NPB Popovača. Napominjemo da je NPB Popovača ovakva preporuka dana i 2014. godine te ponovljena u kontrolnom obilasku 2019. godine", piše.
U NPB Popovača pacijenti na nekim odjelima imaju mogućnost boravka u vanjskom prostoru, dok dio odjela nema uređeni prostor u koje bi pacijenti mogli izlaziti samostalno te učestalost njihovog boravka na zraku ovisi o raspoloživosti osoblja za pratnju, posjetima članova obitelji i prijatelja i u konačnici o procjeni liječnika psihijatra da li mogu samostalno izlaziti u šetnju ili u kupovinu u bolničkoj trgovini. Prema standardima CPT-a psihijatrijsko liječenje mora uključivati široki spektar rehabilitacijskih i terapijskih aktivnosti, što podrazumijeva i boravak na otvorenom prostoru svakog dana. Stoga je NPB Popovača preporučeno da pri svakom odjelu uredi vanjski prostor uz zgradu u kojoj se nalazi odjel, a u kojem bi pacijenti mogli provoditi vrijeme na zraku i dnevnoj svjetlosti, samostalno ili u pratnji članova obitelji, sukladno individualnom planu liječenja i njihovom psihofizičkom stanju.
Pacijenti Odjela za akutna i krizna stanja ŽSB Rab u slobodno vrijeme najviše borave sjedeći na podu u malom prostoru na kraju hodnika sa zaključanim rešetkama prema terasi, u kojem je dopušteno pušenje, a rijetko u dnevnom boravku/blagovaonici.
Pacijenti u ŽSB Rab imaju mogućnost izlaska na svjež zrak, u vrtove koji su ograđeni i uređeni kao vrlo ugodna mjesta za šetnju, sjedenje i druženje, a pacijenti otvorenih odjela se mogu slobodno kretati i po krugu bolnice i izlaziti u vrtove i parkove, kao i u bolničku trgovinu prema njezinom radnom vremenu, a izvan kruga bolnice u pratnji radnih terapeuta.
Pacijenti smješteni na OPOB Virovitica imaju slobodan pristup vanjskom uređenom prostoru na kojem se nalazi sjenica, dok OPOŽB Požega nema pristup vanjskom uređenom prostoru no pacijenti uz prethodno javljanje glavnoj sestri mogu izaći na svjež zrak i dnevno svjetlo u krug bolnice samostalno, odnosno u pratnji članova obitelji.
Pacijenti u OPOB Šibenik i OPOB Zadar nemaju pristup vanjskom uređenom prostoru koji bi omogućio boravak i aktivnosti na svježem zraku te smo dali preporuku da razmotre mogućnost uređenja vanjskog prostora uz zgradu u kojoj se nalaze odjeli na koji bi pacijenti mogli izlaziti.
U NPB Popovača smještene osobe, osim pacijenata na Odjelu za alkoholizam i druge ovisnosti, nose svoju odjeću ili dnevnu odjeću koju im osigurava bolnica. Pacijenti Odjela za alkoholizam tijekom prvog tjedna liječenja su obvezni nositi bolničke pidžame i ne mogu izlaziti van, dok se kasnije, tijekom liječenja, u slučaju nepridržavanja pravila terapijske zajednice za pacijenta ponovno uvodi obveza nošenja pidžame, stoji u izvještaju. Takvu praksu, navodi se, pacijenti doživljavaju kao svojevrsno kažnjavanje i ograničavanje. Ovakav pristup može stigmatizirati pojedine pacijente te dodatno umanjiti njihov osjećaj autonomije, pa je preporučeno da se svim pacijentima omogući nošenje vlastite ili bolničke dnevne odjeće, odnosno da se ne primjenjuje takav stigmatizirajući način "kažnjavanja“ u slučaju nepridržavanja pravila terapijske zajednice.
"Pacijentima se u ustanovama koje smo obišli obroci poslužuju u dnevnom boravku ili u sobama kad je to nužno s obzirom na njihovo psihofizičko stanje, pri čemu im je samo u OPOB Virovitica i OPOŽB Požega na raspolaganju kompletan pribor za jelo. Drugim smo ustanovama preporučili da pacijentima omoguće korištenje kompletnog pribora za jelo, odnosno ukoliko postoji rizik njegove zlouporabe da se pacijentima omogućiti alternativni pribor za jelo, koji nije izrađen od metala", navodi se.
24sata © 2026
