Poticaji su pomaknuli hrvatsko tržište ekoloških automobila s nule. U prošle dvije godine osjetno je porastao interes kupaca za vozila sljedeće generacije
Branko Kondić: Tržištem će zavladati električni automobili
Ne smrde, nisu bučni i voze 100 km za manje od 10 kuna. Automobili sljedeće generacije su bez sumnje budućnost. Japanski Mitsubishi ima vrlo bogato iskustva s električnim i plug in hibridnim električnim vozilima, a Branko Kondić, izvršni direktor za Mitsubishi Motors Hrvatska, dobar je poznavatelj tehnologije vozila sljedeće generacije. No koja vozila spadaju u sljedeću generaciju i kako ih razlikovati ?
U vozila sljedeće generacije ubrajamo vozila na pogon gorivim ćelijama (u fazi prototipa), električna vozila, plug in hibridna električna vozila i plug in hibridna vozila. Dok su električna vozila pogonjena isključivo strujom iz baterija, plug in hibridna električna vozila imaju i generator pokretan konvencionalnim motorom. Plug in hibridno vozilo je, s druge strane, vozilo sa dodanim elektromotorom i baterijama punjivim iz električne mreže. Na kraju, spomenut ću i klasično hibridno vozilo, koje je zapravo konvencionalno vozilo poboljšanih eko svojstava, budući da dio energije nastale kod usporavanja mogu „vratiti“ u bateriju. Hibridna vozila i nisu EV u užem smislu, jer baterije nije moguće napuniti strujom iz mreže, a sve prednosti prema konvencionalnim vozilima se „tope“ izvan grada.
Zašto su takvi automobili društveno korisni?
Najvažnija društvena korist je uklanjanje odnosno smanjenje emisije CO2 i ostalih štetnih plinova iz urbanih sredina.Osim toga, takva vozila su gotovo bešumna, što drastično smanjuje i zagađivanje bukom, uz neusporedivo nižu cijenu vožnje (Mitsubishi i-MiEV oko 8 kn /100 km). Kao šlag na torti, uglavnom se pune po noći, kada u sustavu postoji višak električne energije.
Kako riješiti problem punionica u Hrvatskoj?
Rusija je vrlo jednostavno riješila taj problem. Premijer Dmitrij Medvedev izdao je naredbu da sve benzinske crpke moraju imati punjače i stvar je riješena. Naravno da je takvo što nemoguće kod nas. Smatram optimalnim rješenjem instalirati AC (izmjenične) punjače manje snage u urbanim sredinama (3,7 kW–10 kW), a na autocestama brze DC (istosmjerne) punjače veće snage, od 10 kW–50 kW. Trenutno ima nešto više od 70 punjača u gradovima diljem Hrvatske, ali još nedostaju brzi punjači na autocestama.
Koliko su poticaji pomogli vozilima sljedeće generacije?
Razvoj e-mobilnosti ne bi bio moguć bez poticaja, a Hrvatska je, na sreću, jedna od vodećih u EU sa poticajima od 30 tisuća kn za hibridna, 50 tisuća kn za plug in hibridna i 70 tisuća kn za električna vozila.
Jesu li auti na struju šansa za hrvatsku industriju?
Svaka čast gospodinu Rimcu i Dok-ingu, no moje mišljenje je da je budućnost hrvatske industrije ipak u proizvodnji komponenti. Tvornice su iznimno velika investicija i ne znam što bi se to trebalo dogoditi da se u Hrvatskoj izgradi tvornica koja bi izbacivala stotinu tisuća automobila godišnje.
Kako vidite budućnost električnih auta i hoće li oni u potpunosti prevladati?
Predviđanje Europske komisije je da će električna i plug in hibridna vozila već 2020. imati 20% udjela u prodaji novih vozila. Za trideset ili pedeset godina električni automobili će u potpunosti preuzeti primat, a motori sa unutrašnjim sagorijevanjem će opstati samo u nekim specifičnim segmentima. Proizvođači koji neće razvijati EV tehnologiju naprosto će nestati sa tržišta što se, primjerice, i dogodilo Nokiji na tržištu mobilnih telefona.