Hrvatska baština na izložbi: Xiaomi 13T serijom snimili kako nastaje Lepoglavska čipka

Xiaomi je u srijedu u Galeriji Kranjčar u Zagrebu predstavio izložbu fotografija o procesu stvaranja Lepoglavske čipke, koje je autor, priznati i nagrađivani fotograf Anto Magzan snimio telefonom iz nove Xiaomi 13T serije. Izložba dolazi ni mjesec dana od globalnog predstavljanja telefona u Berlinu, a ona kroz 13 fotografija velikog formata prenosi posvećenost i emociju u složenom procesu izrade Lepoglavske čipke, hrvatskog fenomena i zaštićene svjetske nematerijalne baštine na UNESCO listi od 2009.

Sve fotografije snimio je Xiaomi 13T Pro modelom s objektivom moderne Leica kamere.

- Živimo u vremenu kada većinu fotografija kreiramo pametnim telefonima stoga je kvaliteta kamere od presudne važnosti. Upravo smo suradnjom Xiaomija i Leice zakoračali u novo poglavlje mobilne fotografije. Vjerujem da smo fotografijama snimljenima Xiaomi 13T serijom uspjeli dočarati koliko je višestoljetna tradicija stvaranja Lepoglavske čipke jedinstveno umijeće. Željeli smo pokazati da suvremena smartphone tehnologija, tradicijske i umjetničke vještine te svjetska baština mogu biti moćan spoj koji ujedinjuje modernost i tradicionalost, približujući ju tako i novim generacijama - rekla je Mirela Polić, marketing menadžerica Xiaomija za Hrvatsku i Sloveniju.

- Ovo je prva izložba fotografija koje sam zabilježio pametnim telefonom i doista mogu reći da se, zahvaljujući današnjoj tehnologiji, a osobito suradnjom Xiaomija i Leice, granice fotografija snimljenih profesionalnim kamerama i pametnim telefonima brišu. Kamera Xiaomi 13T Pro uređaja hvata nevjerojatne, istančane detalje, a kada se ispred nje nađu vrijedne ruke koje na poseban, starinski način i precizno izrađuju tu vrhunsku čipku, onda je doživljaj još jači. Drago mi je da sam mogao kroz Leica objektiv Xiaomi 13T Pro uređaja prenijeti taj doživljaj široj publici - istaknuo je Magzan.

Stvaranju izložbe doprinijela je i Zadruga lepoglavske čipke, koja se od osnivanja 2003. na inicijativu Grada Lepoglave zalaže za nastavak i održivost tradicije lepoglavske čipke, za što je dobila i mnoge domaće i međunarodne nagrade. Predsjednica zadruge Karmen Šoštarić na predstavljanju izložb naglasila je da je to odlična dodatna i moderna promocija umijeća stvaranja Lepoglavske čipke i ujedno i hrvatskog fenomena na listi UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine.

 - Čipka se izrađuje na području Lepoglave još od 14. stoljeća i veže se počecima za Pavlinski samostan koji je tada bio izvor kulturnog života i napretka. Riječ je o čipki na batiće ili klepanoj čipki, a umijeće klepanja prenosilo se s koljena na koljeno i tako se ta tradicija njegovala i sačuvala do danas. Posebnost pri izradi čipke je da se koristi dedek ili ded - jastuk valjkastog oblika, bateki - drvena vretenca, muštra - predložak čipke, gumbašnice ili pribadače i heknadlin - igla na kukicu, dok se osnovni princip izrade čipke svodi na ispreplitanje niti pomoću batića u vidu osnove i potke, a vještim prebacivanjem batića popunjavaju se iscrtani ornamenti”, rekla je Šoštarić.