Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Hrvatska planira uložiti 932 milijuna eura u razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine. AI bi trebao dobiti važnu ulogu u javnim službama, pravosuđu i gospodarstvu.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan ocijenio je, predstavljajući u petak Nacionalni i Akcijski plan za razvoj umjetne inteligencije, kako Hrvatska ima dobre digitalne temelje te da je vrijeme za snažniju primjenu umjetne inteligencije (UI).
Pokretanje videa...
VIDEO
"Hrvatska ima znanje, digitalnu infrastrukturu i prve uspješne primjene umjetne inteligencije, ali još ne koristi njezin puni potencijal. Nacionalnim planom želimo povezati postojeće kapacitete i ubrzati primjenu UI-ja u gospodarstvu, javnom sektoru i društvu", rekao je Habijan predstavljajući Nacionalni plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2028.
Nacionalnim planom za razvoj umjetne inteligencije Hrvatska postavlja srednjoročni okvir za razvoj i primjenu umjetne inteligencije, s ciljem poticanja inovacija, jačanja gospodarstva, unapređenja javnih usluga i razvoja kompetencija građana, dodao je ministar.
Predstavljajući dokument, Habijan je istaknuo važnost sustavnog pristupa području koje se iznimno brzo razvija te potrebe za fleksibilnim planiranjem koje će omogućiti pravodobno prilagođavanje novim tehnološkim promjenama.
"Temeljna je poruka da čovjek mora biti u središtu razvoja i primjene umjetne inteligencije. Ona mora biti alat koji služi ljudima, unapređuje procese u gospodarstvu i javnom sektoru te otvara nove mogućnosti za građane i poduzetnike", istaknuo je.
Izrada Nacionalnog plana uključivala je 133 člana stručne radne skupine iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka. U proces su bili uključeni predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela, tijela državne uprave i civilnog društva.
Kako je pojasnio ministar, Nacionalni plan temelji se na četiri posebna cilja: razvoju ljudskih potencijala i kompetencija, razvoju infrastrukture i dostupnosti podataka, osiguravanju etične i zakonite primjene umjetne inteligencije te na poticanju istraživanja, inovacija i primjene umjetne inteligencije u gospodarstvu.
Ukupna predviđena ulaganja do 2032. godine iznose 932,1 milijun eura, dok je za prvi akcijski plan, koji obuhvaća razdoblje do 2028. godine, predviđeno 382,1 milijun eura. Prvi akcijski plan obuhvaća 33 mjere, a najveći dio ukupnih sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva.
Jedan od prioriteta Nacionalnog plana jest razvoj kompetencija za primjenu umjetne inteligencije među građanima, nastavnicima i zaposlenicima javnog sektora.
U okviru prvog akcijskog plana planirano je osposobljavanje 7000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za razvoj kompetencija povezanih s umjetnom inteligencijom te 5000 javnih službenika, precizirao je ministar.
Važan dio plana odnosi se i na razvoj računalne i podatkovne infrastrukture, za što je u prvom akcijskom planu predviđeno 139 milijuna eura. Poseban naglasak stavljen je na razvoj rješenja povezanih s hrvatskim jezikom i velikog jezičnog modela za hrvatski jezik, čime se žele ojačati domaći tehnološki kapaciteti i omogućiti razvoj rješenja prilagođenih potrebama hrvatskih građana i gospodarstva.
Planom se potiče i razvoj domaćih inovacija te pretvaranje istraživačkih i poduzetničkih ideja u konkretne proizvode i usluge, a predviđene su i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u javnim uslugama, među ostalim kroz razvoj asistenta u sustavu e-Građani, kao i kroz rješenja koja bi mogla pružiti podršku radu pravosudnih dužnosnika.
Pritom se naglašava da umjetna inteligencija treba služiti kao pomoćni alat, a ne zamjena za čovjeka u donošenju odluka. Njezina primjena mora se temeljiti na zaštiti osobnih podataka, sigurnosti, odgovornosti i poštovanju prava građana, uz istodobno stvaranje uvjeta za razvoj inovacija i gospodarstva.
Prema ministrovim navodima, Nacionalnim planom i prvim akcijskim planom postavlja se okvir za daljnji razvoj i odgovornu primjenu umjetne inteligencije u RH, uz povezivanje domaćih znanja i kapaciteta s europskom suradnjom.
Habijan je naglasio da će javno savjetovanje o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije i pripadajućem akcijskom planu trajati 30 dana te je tom prilikom pozvao sve zainteresirane građane, institucije, poduzetnike i druge dionike da se uključe u savjetovanje svojim prijedlozima i primjedbama te tako pridonesu kvaliteti dokumenata i njihovoj budućoj provedbi.
Državni tajnik Ivan Crnčec predstavio je Metodologiju ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, kojom se uvodi jedinstven sustav vrednovanja njihova rada, uz uvažavanje posebnosti poslova koje obavljaju u pravosudnim tijelima.
Metodologija će se primjenjivati od 2027. godine, pri ocjenjivanju rada za 2026. Ocjenjivanje se temelji na četiri kriterija - djelotvornosti u obavljanju radnji, kvaliteti obavljenih radnji, urednosti rada i iskustvu u radu u svojstvu savjetnika. Za navedene kriterije predviđen je odgovarajući broj bodova, pri čemu je moguće ostvariti ukupno 100 bodova.
Ocjenu donosi čelnik pravosudnog tijela na prijedlog pravosudnog dužnosnika koji prati rad savjetnika, odnosno mentora. Rezultati se iskazuju jednom od pet ocjena: izvrstan, naročito uspješan, uspješan, zadovoljava i ne zadovoljava.
Uvođenjem jedinstvene metodologije uspostavlja se strukturiran okvir za vrednovanje učinkovitosti i kvalitete rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika.
Na konferenciji su predstavljene i izmjene Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, kojim se uređuje usklađivanje naknada za aktivna dežurstva.
Predloženim izmjenama naknade za aktivno dežurstvo usklađuju se s pravilima o uvećanju plaće za prekovremeni i noćni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom, u skladu s Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.
24sata © 2026
