'Jordana su zvali Air. Tako mi je, dok sam trčao po Sljemenu, palo na pamet i ime Aircash'

Kad mislim da je neka ideja dobra, želim je realizirati. Moram raditi ono što mislim da treba napraviti, a to onda znači da moram imati i slobodu za to. Ta je sloboda razlog zbog kojeg sam ostavio siguran posao u banci i pokrenuo vlastiti. Znatiželja je u poslu moje najjače gorivo, kaže nam u svom uredu Hrvoje Ćosić, osnivač i direktor Aircasha, jedne od najbrže rastućih kompanija u Hrvatskoj - s nekoliko zaposlenika u startu 2015., danas su na njih 150, pri čemu na top pozicijama zapošljavaju vrhunske stručnjake iz Njemačke i Austrije, Slovenije i drugih država, koji nisu imali dilemu kad ih je Ćosić pozvao k sebi. Prihodi Aircasha su sa 674 tisuće eura u 2019. porasli na nevjerojatnih 35 milijuna u prošloj godini, EBITDA je rasla i puno više, čak 150 puta - na 11 milijuna eura, a ovo je njihova priča...

Svejedno, Ćosićev je ured nevelik i jednostavan, potpuno nepretenciozan. U njemu nema skupih slika, nema nikakvih statusnih simbola, a stol mu je zatrpan - papirima, daleko je od uobičajenog menadžerskog sterilnog stola. Šef Aircasha na sebi nosi običnu majicu kratkih rukava, ležeran je, srdačan i komunikativan. Ne trudi se zadiviti nas, a opet, iz Aircasha smo otišli zadivljeni. Čuli smo da zna ime svakog zaposlenika.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Znao sam do stotke, više ne znam! Ali da, jako mi je važno da nam svima ovdje, uz posao, bude i ugodno. Nismo više start up, nismo ni korporacija, mi smo fintech kompanija u kojoj zagovaramo rad u uredu, jer tako smo u stalnoj komunikaciji i interakciji, tako razmjenjujemo ideje, razvijamo inovacije, tako se, na kraju krajeva, možemo i smijemo i posvađati, jer i svađa može iznjedriti nešto dobro i zanimljivo - govori Hrvoje. Aircash se proteže na tri kata zagrebačkog Chromosova tornja, prosječna starost zaposlenih, onako na prvu, vrti se oko trideset godina, sve redom mladi, talentirani ljudi, među njima i ljudi iz zapadnih država, čiji građani inače baš ne hrle radi posla u Hrvatsku. U slučaju Aircasha to čine.

Udo Müller, osnivač austrijskog Paysafea, pridružio se Aircashu kao manjinski dioničar, donoseći svoje dvadesetogodišnje iskustvo iz fintech sektora. Gunther Egerer je pristao na poziv da ovdje bude voditelj Odjela distribucije za EU. I on je Austrijanac, ali i hrvatski zet, s bogatim iskustvom u fintech industriji. Radio je, između ostalog, kao voditelj prodaje u Paysafeu i kao viši izvršni direktor prodaje u SEPAexpressu.

Aircash je popularan poslodavac, dolaze im deseci životopisa na svako radno mjesto koje oglase.
O kakvom se to hrvatskom poslovnom čudu, dakle, radi?

- Aircash je financijska institucija, institucija za elektronički novac s licencom Hrvatske narodne banke. To što imamo licencu za elektronički novac znači da možemo poslovati na teritoriju svih zemalja članica. Nismo banka jer ne primamo depozite i ne dajemo kredite, nego smo svojevrsna digitalna banka, bez poslovnica, koja se bavi plaćanjima. Mi smo, u jednoj rečenici, mobilni novčanik za sve vrste plaćanja, jedina institucija u Hrvatskoj koja nije banka, a koja može izdavati Mastercard - kaže Ćosić na pitanje što je njegov Aircash.

Pokušat ćemo sažeti ovako - korisnici Aircasha, kojih u Hrvatskoj sad ima već više od 600 tisuća, s ostalima u Europi i više od milijun, preko te platforme, odnosno aplikacije mogu slati novac, plaćati račune, kupovati razne proizvode i usluge - plaćati parking, kupovati karte za javni prijevoz, uključujući trajekt i katamaran, plaćati cestarinu, telekom račune, čak i lutriju, kupovati PlayStation bonove i bonove za mobitel, ulaznice za koncerte, utakmice, i to ne samo u Hrvatskoj, nego u svim zemljama u kojima Aircash posluje. Primjerice, iz Hrvatske preko Aircasha, ilustrira Ćosić primjerom, možete kupiti ulaznice za Postojnu ili ljubljanski Cankarjev dom. Možete, na primjer, kupiti e-vinjetu za devet europskih država. Ili kartu za utakmicu u Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, na Cipru - to su sve tržišta na kojima Aircash posluje. U razvojnom su ciklusu širenja i na Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, ciljaju i na velika tržišta Italije, Španjolske i Francuske.

Kad korisnik jednom aktivira svoj digitalni Aircash novčanik, za što je potrebna i sigurnosna provjera kojom se onemogućuje pranje novca i financiranje terorizma, a osigurava maksimalna sigurnost korisnika, preko njega može slati i primati novac, uplaćivati u Aircash novčanik karticama iz cijeloga svijeta. Aircash korisnici mogu u sekundi uplatiti gotovinu na svoj Aircash novčanik i isplatiti gotovinu na bilo kojem bankomatu diljem svijeta putem Aircash Mastercard kartice, kao i na kioscima i benzinskim postajama diljem Hrvatske, Slovenije, Italije i Rumunjske, a uskoro i na ostalim tržištima. Također, isplata je moguća putem isplatnog koda iz aplikacije na PBZ bankomatima. Instant slanje i primanje novca među Aircash korisnicima moguće je bez obzira na njihovu lokaciju. Aircash korisnici mogu isplatiti gotovinu bez bankovne kartice putem isplatnog koda iz aplikacije. Novac na Aircash može stići iz cijeloga svijeta.

Jedini su koji, također, mogu prebaciti novac u Hrvatsku iz cijeloga svijeta i tamo gdje nema bankomata. Dostupni su na više od dvjesto tisuća prodajnih mjesta. Sedma su najbrže rastuća tehnološka kompanija u Srednjoj Europi prema programu Deloitte Technology Fast 50, na 13. mjestu u Europi prema Financial Timesu, najviši među hrvatskim tvrtkama. Ćosić želi realizirati još puno svojih ideja.

- Jesmo, mogli smo stati na nekoj razvojnoj razini, nastaviti je održavati i igrati šah, ali to je bez veze, nije štos. Mene zanimaju uvijek nove stvari. Što se uspjeha tiče, to je jedna vrlo fluidna kategorija - ni jedan uspjeh nije konačan niti je neuspjeh fatalan - zbori Ćosić.

Obitelj FER-ovaca

Rođen je u Zagrebu, završeni je FER-ovac, štoviše, svi su u obitelji FER-ovci - mama i tata, brat, supruga mu je završila isti fakultet, kolegica mu je u Aircashu. Najstariji sin studira FER, u Ćosićevih jabuka doista ne pada daleko od stabla. Ima još dvoje djece, kaže nam da stiže sve - baviti se sportom, jer velik je zaljubljenik u košarku, stiže i s obitelji otići na odmor, ima vremena i za druženja s prijateljima. Sve je u balansu, napominje. Nakon diplome FER-a zaposlio se kao menadžer u Hypo banci 2000., radio je na financijskim poslovima u riznici, upravljanju rizicima i likvidnošću, na tržištu novca te trgovini valutama. Nedugo nakon toga osnovao je Fornax d.o.o., svoju prvu tvrtku za računalno programiranje. Bavio se raznim poslovima vezanim uz nekretnine, energetiku i energetsku učinkovitost, ali temeljni mu je posao uvijek bio vezan uz ICT. S partnerom 2015. osniva Aircash, prvi hrvatski fintech koji je na tržište izbacio mobilni novčanik.

- Ideja je rođena 2014., kompanija je osnovana godinu poslije, dok smo 2016. dobili prvu licencu regulatora i tako postali institucija za platni promet te krenuli s prvom uslugom transfera novca između korisnika. Te 2014. sam, naime, htio kupiti ulaznice za Europsko prvenstvo u nogometu i trebao sam ih platiti preko jednog poznatog operatera usluga slanja novca To je bilo skupo, sporo i komplicirano, izludjelo me, morao sam čekati danima da korisnik primi novce... Nije trebalo dugo da FER-ovcu sine ideja.

- Pričao sam s prijateljem i partnerima i shvatio da nam nedostaje aplikacija za slanje novca, kako bi to išlo brže, jednostavnije. Dalje je sve išlo ka novim inovacijama - ideji da se preko aplikacije mogu kupovati i ulaznice, i ostalo što danas nudimo, zatim i ideja da se novac pohranjuje i na Mastercard, pa odlučuje kako će se trošiti... Malo pomalo, počeli su nam stizati i vrhunski stručnjaci izvana - kaže Ćosić.

Udo Müller je studirao strojarstvo na Tehnološkom sveučilištu u Grazu i završio MBA iz poduzetništva na Sveučilištu Dunav Krems. Prije 25 godina je u Austriji osnovao Paysafe, tvrtku prodao, pa ostao u njoj još dugo kao CEO.

- Za Aircash sam čuo prije pet godina i bio doista impresioniran proizvodima koje nudi, ali i Hrvojevom energijom, vizijom, njegovim duhom. Jesmo, bili smo konkurencija, ali u dobrim, poluprijateljskim odnosima, izdaleka sam promatrao što on radi - kroz smijeh će Udo.

Bio je to, dodaje, obostrani odnos pun divljenja, koji se na kraju pretvorio u pravo prijateljstvo.

- Prije dvije godine, kad je kompanija koju sam osnovao izašla na njujoršku burzu, ja sam odlučio otići. Susreo sam se s Hrvojem u nekoliko navrata, razmotrili smo moju ulogu u Aircashu, i prešao sam ovamo. Tvrtka danas više nije start up niti je korporacija, vrlo je uspješna, a ja joj sa svojim iskustvom pomažem da postane još internacionalnija, da se proširi na nova tržišta - napominje Müller.

Jest dioničar, ali nema potrebe, kaže, da tvrtki pomaže financijski, jako se dobro održava i sama. Donio joj je, međutim, najvrednije što ima - iskustvo.

Na pitanje kako mu je raditi u Hrvatskoj, odgovara kako Hrvatsku dobro poznaje otprije, bio je naš česti turist.

- Impresioniran sam ovdašnjom energijom i potencijalima, znanjem ljudi i činjenicom da se vaš biznis, zapravo, više fokusira na ljude i proizvod nego na financijski dobitak. Otkad ste postali dijelom EU i uveli euro, to je druga priča, lakše je poslovati, sve je jednostavnije - ističe Müller.

Jože Rant je Slovenac, doktor fizike s dvadeset godina iskustva u industriji plaćanja. Jedan je od samo osam jugoslovenskih studenata svoje generacije koji je uspio upisati se na besplatni studij u Grazu, toliko je bio dobar. Fiziku je doktorirao u Beču. I on je radio za Paysafe, a Aircash ga je “kupio”, kaže nam, “svojim fenomenalnim proizvodom”.

- Hrvoje i ja smo se upoznali na jednom biciklističkom mitingu, pričali smo, i nakon samo pola godine mi je dao ponudu da prijeđem u njegov tim - ističe Rant.

Hrvatska apsolutno napreduje, kaže, ima dobre stručnjake, pa tako i u IT industriji, što je preduvjet uspješnosti svake kompanije.

- Aircash ima produkt broj jedan u Hrvatskoj i s onim što nudi doista može ići i u borbu na tržištu zapadne Europe - zaključuje Rant.

Austrijanac Gunther Egerer je sa svojim magistarskim diplomama iz međunarodnog poslovanja sa Sveučilišta u Beču i MBA iz marketinga i prodaje s Bečkog sveučilišta za ekonomiju i poslovanje (WU Vienna) Aircashu donio pak bogato iskustvo iz fintech industrije.

- Vezu s Hrvatskom imam od ranog djetinjstva jer sam s obitelji ovdje oduvijek ljetovao. Prije 12 godina sam upoznao današnju suprugu, Hrvaticu, pa onda još i češće boravio u Hrvatskoj, uglavnom na moru - kaže Egerer.

Ćosić ovako opisuje njihov međusobni prvi razgovor.

- Gunther me zapravo nazvao kao zaposlenik svoje prethodne kompanije i nudio mi njihov proizvod. Ja sam ga zaustavio u priči i pozvao da prijeđe k nama. ‘Imaš jedan život’, rekao sam mu - kroz smijeh će Ćosić.

Dodatni bonus ponudi bila je činjenica što je Zagreb mali Beč, što mu je more blizu pa su pregovori uspjeli. Ali je i Egerer dobro znao da je Aircash, kako nam kaže, “rising star”.

- Imamo deset stranaca na top pozicijama, iskusnih stručnjaka koji nam daju kredibilitet i nove vrijednosti. Najvažnije, ti su nam ljudi pokazali da smo na pravome putu, kad nismo u to bili sigurni jer nismo niti imali iskustva s vanjskim tržištima - dodaje Ćosić.

Eksperti od Indije do Slavonije

Britanac Mark Watts pridružio se Aircashu lani u travnju kao izvršni direktor iGaminga. Svoju karijeru započeo je 2006. na otoku Man između Velike Britanije i Irske, upravljajući globalnim operaterima za Microgaming, a kasnije se preselio u London, gdje je radio u DataCashu (MasterCard) kao voditelj online igara. U Paysafeu je bio zadužen za iGaming portfelj, uspješno prenoseći operacije u Irsku prije Brexita te dodajući odgovornosti za Skrill i Neteller. Aircash je njegovo novo poglavlje u izuzetno uspješnoj iGaming karijeri.

Poljakinja iz Španjolske, Aleksandra Jeda, u Aircash je donijela pak deset godina iskustva u industriji online plaćanja. Njezina glavna odgovornost bila je održavati zadovoljstvo vrhunskih trgovaca u iGaming sektoru, osiguravajući da usluge i proizvodi zadovoljavaju njihove potrebe te se prilagođavaju zahtjevima regulatora u financijama i iGamingu. Upravljala je tehničkim i komercijalnim upitima partnera za jednu od najvećih gaming kompanija, stječući duboko znanje o gaming proizvodima i operativnoj strani poslovanja. Kao account manager, podržavala je marketinške aktivnosti i operacije partnera te uspostavljala izvrsne odnose s partnerima diljem svijeta.

Anej Smolič je završio ekonomiju u Ljubljani, smjer bankarstva i financijskog menadžmenta. Prije nego što se pridružio Aircashu kao country manager, radio je u Remaxu u sektoru nekretnina, gdje je stekao dragocjeno iskustvo u upravljanju i vođenju poslovnih operacija, kažu u Aircashu.

Indijac Arjun Srivastava studira na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Živio je u više od dvanaest različitih zemalja i tečno govori četiri jezika. U slobodno vrijeme uživa u igranju bridža, golfa i pokera.

Phillip Stjepan Lovrić studira elektrotehniku i računalne znanosti na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Aircash je njegovo prvo službeno stažiranje, a prethodno je radio u laboratoriju UC Berkeley Netsys kao pomoćni istraživač za politiku pristupa podacima za web aplikacije. Ima jednojajčanog blizanca koji studira isti smjer i obojica će diplomirati na UC Berkeley sljedeći semestar.

Matej Kuhar je šećer na kraju - Slavonac, visokoobrazovani matematičar i fizičar s doktoratom sa švicarskog ETH-a, koji se vratio kući u Hrvatsku, u Aircash, tu je novi Head of Data Science. Kaže nam da je odrastao u Slavonskom Brodu, diplomirao na zagrebačkom PMF-u, istraživačku fiziku.

- Master sam radio iz teme fizike Sunca s grupom koja vodi opservatorij Hvar, preporučujem odlazak tamo, ako vas put odvede na Hvar, pogled je spektakularan. Nakon toga sam otišao na doktorat u Švicarsku na ETH Zurich. Oduvijek sam znao da ću studirati matematiku ili fiziku, programiranje mi nikad nije bilo tako napeto, pa ni FER nikad zapravo nije dolazio u obzir. Oduvijek me, u fizici, najviše zanimala astrofizika, a opet, nisam vidio puno svrhe u proučavanju galaksija. O Suncu ovisimo pa sam ga proučavao malo dublje. Tako sam našao grupu na Hvaru i voditelja tamo, Romana Brajšu. On me onda preporučio mentoru u Švicarskoj, otišao sam na intervju i dobio posao - kaže Matej.

Na pitanje zašto je odlučio vratiti se u Hrvatsku, odnosno kako je odabrao raditi u Aircashu, a mogao je birati život bilo gdje u svijetu, odgovara kako se u Aircash prijavio na neku junior poziciju, potpuno drugačiju od sadašnje.

- Intervju s Hrvojem mi je bio ‘top’, osjetio sam ambiciju da budu najbolji u pronađenoj tržišnoj niši. To mi je bilo super, pomislio sam kako bih bio budala da se ne pridružim takvom ‘projektu’ - kaže Matej.

Ima li Aircash konkurenata i tko su najveći, pitamo Ćosića.

- Digitalnih banaka ima, naravno, kako jakih svjetskih imena, tako i puno lokalnih šampiona. Ali mi imamo svoj put, na kojem uvijek ima prostora za nešto novo. Najveći nam je konkurent - navika korisnika. Svatko tko kupuje karte za koncerte na postojeći, stari način, šalje novac na postojeći način i tako dalje, konkurent je. I nastojimo mu objasniti zašto je Aircash bolji od načina koji sad koristi - kaže Ćosić.

Hrvati su, napominje, po digitalnoj pismenosti i tehnološkom obrazovanju u vrhu Europe. Volimo novotarije, prihvaćamo ih, nismo zatvoreni.

- A mi svakom tržištu nudimo proizvode i usluge za koje vjerujemo da tom tržištu trebaju. Ono što je nama donijelo prvi veći rast bila je, primjerice, naša usluga slanja novca iz inozemstva u Hrvatsku jer je puno naših ljudi vani. Išli smo prema Njemačkoj, Sloveniji - Aircash je ljudima tamo bio, i jest, kanal za slanje novca u Hrvatsku - pojašnjava CEO.

Povezali su se, kaže, i s jednom velikom turskom bankom, kako bi se novac mogao slati iz Njemačke u Tursku. Jako dobra ideja jer u Njemačkoj žive četiri, četiri i pol milijuna Turaka.

- To nam je jedna od sljedećih ideja, namjera, kao i budući transfer novca iz Hrvatske prema Nepalu, Indiji, Filipinima, općenito prema državama iz kojih dolaze naši strani radnici. Otvaramo kompaniju u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, puno je dijaspore za transfer novca sa zapada. Stvaramo nove proizvode, to je naš fokus. I želimo zdravu bilancu - ako rastu rashodi, a rastu zbog širenja, moraju nam rasti i prihodi, i rastu - zaključuje CEO Aircasha.

Odgovara li bankama imati ih za “konkurente”, pitamo u Aircashu.

- Nismo im konkurencija, nego partneri. Njihov su temeljni posao krediti i depoziti, što im nosi 70 posto profita, i tako stotinama godina. No banke su i veliki, spori sustavi koji teško idu u inovacije, čija su odlika brzina i fleksibilnost. E, to je niša u koju smo mi fintechovi upali. Bankama odgovara naše postojanje na tržištu, korist je obostrana - pojašnjava Ćosić dodajući kako s jednom veliko bankom u Hrvatskoj imaju odličnu suradnju.

Na njihovim se bankomatima Aircashovim korisnicima isplaćivati može gotovina.

- Neke su se fintech kompanije na europskom tržištu razvile u klasične digitalne banke i konkuriraju klasičnim bankama, a što će banke napraviti oko toga, teško je reći. Ovo je slobodno tržište i regulatori uvijek podržavaju nadmetanje. Da nema takvog uređenja i nadmetanja, svijet ne bi imao ovaj doseg tehnološkog razvoja. Banke nisu ugrožene, ali da će im se uzimati dio tržišta, hoće - pojašnjava Ćosić.

Kad priča o budućnosti i novim “trofejima”, draga mu je paralela sport. Točnije, košarka, poznati košarkaši koje štuje.

- Čovjek ne treba biti previše zadovoljan sobom, to je put u stagnaciju pa u pad. Nije dobro stalno kritizirati, ali niti stalno hvaliti. Kad su Kobea Bryanta pitali koji mu je najdraži trofej, znate što im je rekao? Onaj sljedeći. Pratio sam dosta košarku, pa tako i Michaela Jordana, zvali su ga Air Jordan, tako mi je, dok sam trčao po Sljemenu, 2014. palo na pamet i ime Aircash, bio sam u čudu kad sam doznao da nije zauzeto. Odmah smo ga registrirali, sam sam nacrtao i logo - govori Ćosić.

Crvena boja je, kaže, bila najlogičniji mogući izbor, jer je to boja koja prva upada u oči. Marketing je najviše, napominje - psihologija. A krila na logu? I ona su Ćosićeva ideja. Tako je krenulo. Poletjelo uvis, bolje rečeno.

- Jedan je život, probajte ga. Ako imate ideju za koju mislite da je dobra, podijelite osnovno o njoj s nekoliko prijatelja, možda je ideja odlična, možda treba doradu. Nemojte ostaviti posao radi te ideje niti založiti stan, ali idite naprijed, polako, kontrolirano. Amerikanci kažu da nije sramota propasti, nego ne probati. Gdje bi sportaši stigli kad bi padali na svaki udarac, zaključuje prvi “aircashovac”.

Novi broj tjednika Express na kioscima