Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
19 komentara

Najstariji DNK otkriva kad su se seksali ljudi i neandertalci

Dosad najstariji genom modernog čovjeka sugerira kako su se s neandertalcima parili najranije prije 50.000 - 60.000 godina. Danas imamo 2 % DNK neandertalaca

MPI_for_Evolutionary_Anthropology/Bence_Viola
Foto: MPI_for_Evolutionary_Anthropology/Bence_Viola
19 komentara

Znanstvenici su u srijedu objavili kako su identificirali dosad najstariji DNK iz kosti homo sapiensa, što je pothvat koji otkriva nove spoznaje o našoj kolonizaciji planeta. 

Kost, koju su slučajno našli na rubu sibirske rijeke 2008. godine, pripadala je muškarcu koji je umro prije 45.000 godina. Upravo je ona pomogla znanstvenicima da otkriju kada se rani čovjek pario s našim izumrlim rođacima neandertalcima. 

Kost je otkrio muškarac dok je tražio fosile uz rijeku Irtiš, a kasnije se ispostavilo da se radi o bedrenoj kosti. Njena važnost otkrivena je tek kad su testove na njoj obavili Svante Pääbo i Janet Kelso s Instituta Max Planck. 

Nakon datiranja kosti i izvlačenja DNK, znanstvenici su rekonstruirali dosad najstariji genom modernog čovjeka. Analiza je pokazala da je imao oko 2 posto DNK neandertalaca, što je slično kao i kod ljudi u Europi i Aziji danas. To znači i da je miješanje između vrsta bilo prije najmanje 45.000 godina, ali ovaj DNK otkrio je i dodatne tragove. 

Sa svakom sljedećom generacijom tragovi DNK neandertalaca kod ljudi su sve fragmentiraniji, a kod ovog muškarca  su niti neandertalske DNK u prosjeku tri puta duže nego kod ljudi danas. To je znanstvenicima omogućilo da izračunaju da su neandertalci u njegov genetski kod ušli otprilike 7000 do 13000 godina prije nego je živio.

Iz Afrike krenuli prije 60.000 godina

Studija koja je objavljena u časopisu Nature sugerira da su se ljudi i neandertalci međusobno parili prije 50.000 do 60.000 godina, no do seksa i potomstva između vrsta moglo je lako dolaziti i kasnije. Dosad su te procjene iznimno varirale i to od 37.000 do 86.000 godina. Studija pomaže otkriti i kad su današnji ljudi krenuli iz Afrike u osvajanje svijeta. 

Ranije su u Izraelu pronađene kosti čovjeka stare 100.000 godina, no one su najvjerojatnije pripadale ljudima koji nisu uspjeli doći dalje, piše Guardian. Puno uspješniji izlazak iz Afrike bio je prije otprilike 60.000 godina. Najnovija otkrića pokazuju i da su preci modernih Australaca, koji imaju istu količinu neandertalskog DNK, vjerojatno puno kasnije krenuli prema dalekom kontinentu te prošli kroz neandertalska područja. Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu kaže kako je moguće da su ljudi kroz južnu Aziju prolazili i ranije, ali da te grupe nisu mogle ostaviti značajan trag kod modernih ljudi izvan Afrike. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message