Potrebno je putem raznih vrsta kampanja informirati javnost o višestrukoj koristi energetske obnove. Radionice i brošure jesu prvi korak, no bez strateškog nacionalnog plana omjer uloženog i dobivenih rezultata teško da će biti zadovoljavajuć. Dean Smolar, voditelj Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost, konstatirao je kako se prati sve, od planiranja pa sve do do izvještaja Vladi u nacionalnim info kampanjama o energetskoj učinkovitosti. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodio je i aktivnosti educiranja o pozitivnim efektima energetske obnove, kao što su manji računi, komfor u stanovanju, rast gospodarstva kroz investicije u građevinskom sektoru, zaštita okoliša i doprinos održivom razvoju, no s obzirom na razinu informiranosti, još je tu puno posla za sve strane.
Informacije trebaju biti jednostavne i prilagođene ciljnim skupinama. Ovaj zaključak objašnjava zašto se primjerice za Vladu rade izvještaji osim za obnovu zgrada i o prometu i sličnim aktivnostima koje onečišćuju, a za građanstvo tribine. Lidija Tošić iz Fonda smatra da su najbitnija ciljna skupina zaposlenici jer je bez motiviranih zaposlenika sav posao medijskih aktivnosti puno teži. Također, nije dovoljna samo jedna poruka kako bi se prenijela ideja, nego se svakoj ciljnoj skupini treba komunicirati zasebna poruka.
Potrebno je navesti primjere dobre prakse i ostvarene uštede. Najviše pozornosti privukao je pozitivan primjer grada Labina u kojem je najveća stopa obnavljanja zgrada. Dolores Sorić iz Fonda grada Labina smatra kaže da je najbitnija suradnja na razini suradnik iz fonda – upravitelj zgrade i upravitelj zgrade – suvlasnik. Pritom ističe kako su barijere obnovi bile nisko znanje i svijest o benefitima obnove zgrada, mala kupovna moć te nepovjerenje u institucije. Tome nije pomogla ni činjenica da je to novi, dodatni posao za upravitelja. Od najnižih razina, pa sve do regionalne i nacionalne, najvažnije je mišljenje stanara i prenošenje dobrih iskustava usmenom predajom. S time se slaže i Marina Malogorski, pomoćnica ravnatelja REGEA-e. Smatra da su primjeri dobre prakse energetske obnove pokretači svijesti, a predstavila je projekt Build2LC, u kojem je za rezultat zaslužna komunikacija, kako u stvaranju, tako i u provedbi projekta. Rezultati su povećano zapošljavanje i gospodarski razvoj.
Treba apelirati na emocije korisnika prostora, pružiti im zadovoljstvo odgovarajućom temperaturom uz optimalan utrošak energije, osjećaj sigurnosti i zdravstvene dobrobiti. Kao ljudska bića težimo osjećaju ugode i uvjetima koji podržavaju taj osjećaj, a visoka energetska učinkovitost je zasigurno jedan od tih uvjeta. "Bitno je apelirati i na emocije predstavnika vlasti", smatra Erika Honnay, direktorica programa RenoWatt iz Belgije, spominjući slučaj kada su umjesto 2 miijuna eura, koliko im je bilo potrebno, dobili 40 milijuna eura. Tražili su investitore i kontaktirali gradonačelnike, pokrenuli su i inspirirali donositelje odluka. Političarima je bilo zanimljivo uključiti se jer su željeli biti dio inovativnog projekta. Bitna je bila i pomoć neprofitinih organizacija, no i sami gradovi su sudjelovali u promociji i na kraju je cilj ostvaren uključivanjem svih interesnih skupina.
Sudionici Build Upon radionice su nakon grupnih konzultacija konstatirali kako je potrebno početi s informiranjem od najranije dobi, kako bi se odrastalo s takvim načinom razmišljanja. Možda je to odgovor na pitanje zašto je Slovenija prva u Europi po primjerici količine recikliranja, dok je Hrvatska na zadnjem mjestu?

Preporučeni članci