Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
38 komentara

Potres koji je šokirao Zagreb 1880. može nas opet pogoditi

Veliki potres na današnji dan 1880. pogodio je Zagreb. Poginulo je dvoje ljudi, a seizmolozi upozoravaju na rizik od velikih šteta u slučajno novog potresa. Samo u Zagrebu je 40.000 kuća izgrađenih prije 1945.

38 komentara

Zemlja se tresla desetak sekundi, a nakon prvog udara gradom se uzvitlala prašina, srušili su se brojni dimnjaci, a urušeni zidovi pokrili su ulice ruševinama. Tako je o Velikom potresu koji je na današnji dan 1880. pogodio Zagreb pisao prirodoslovac Josip Torbar. U potresu koji je tog jutra pogodio grad poginula je jedna osoba, a još ih je 29 teže ozlijeđeno. 

Pogledajte video:

Epicentar 'velikog zagrebačkog potresa' bio je nedaleko Kašine, a udar magnitude 6,2 Richtera oštetio je gotovo svih 3670 zgrada u gradu. Njih 13 posto se urušilo, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova. Potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Silina tog udara osjetila se sve do Dubrovnika.

Snažan udar među građane Zagreba je utjerao strah, a oni koji su si to mogli priuštiti pobjegli su u obližnje gradove monarhije te druge europske gradove. U prvom danu nakon potresa na Glavnom kolodvoru su izdali 3800 karata, dok je u samom gradu tada živjelo oko 30.000 stanovnika. 

- Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka - pisao je o potresu slavni pisac August Šenoa koji je u to vrijeme bio i gradski vijećnik te član komisije Gradskog poglavarstva koja je popisivala štete. U tom se poslu on i razbolio od upale pluća te je umro sljedeće zime. 

Zagreb, Rijeka i dio Dalmacije među najugroženijima

Geofizički odsjek zagrebačkog PMF-a izradio je kartu rizika na temelju analize oko 40.000 potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama. Karte PMF-a uključene su u Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koje je izradila Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Prema njoj, samo je u Zagrebu 40.000 kuća i zgrada sagrađeno prije 1945. te u gradnju nije uračunata opasnost od podrhtavanja tla. One su najugroženije, a najviše ih je u strogom centru grada. Ono na što najviše upozoravaju je da sadašnje bolnice ne bi bile dovoljne kako bi primile sve ozlijeđene. Zgrade u kojima se nalaze uglavnom su u centru grada koji je loše povezan. Treba napomenuti da nijedna bolnica u glavnom gradu nema pravi helidrom kako bi ozlijeđene mogli prevoziti helikopterima. Jedino ga ima KB Dubrava, no on nije ucrtan ni u jednoj službenoj karti te radi polulegalno.

Tog je najviše svjestan Ured za upravljanje hitnim situacijama koji je tiskao i podijelio 1,3 milijuna letaka što ljudi trebaju činiti nakon potresa i gdje mogu potražiti pomoć.

- Najvažnije je da ljudi odrede mjesto na kojem će se naći ako nas potres pogodi na radni dan. Mobilne mreže tada neće funkcionirati - rekao je pročelnik tog ureda Pavle Kalinić.

Dodao je kako država gotovo ništa ne ulaže u zaštitu od potresa. Kao primjer loše organizacije naveo je kako nitko ne zna gdje i kako bismo trebali zakopavati mrtve životinje nakon nesreće.

- Obratili smo se za to svim ministarstvima i nijedno nije nadležno - zaključio je Pavle Kalinić.     

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message