Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
38 komentara

Potres koji je šokirao Zagreb 1880. može nas opet pogoditi

Veliki potres na današnji dan 1880. pogodio je Zagreb. Poginulo je dvoje ljudi, a seizmolozi upozoravaju na rizik od velikih šteta u slučajno novog potresa. Samo u Zagrebu je 40.000 kuća izgrađenih prije 1945.

38 komentara

Zemlja se tresla desetak sekundi, a nakon prvog udara gradom se uzvitlala prašina, srušili su se brojni dimnjaci, a urušeni zidovi pokrili su ulice ruševinama. Tako je o Velikom potresu koji je na današnji dan 1880. pogodio Zagreb pisao prirodoslovac Josip Torbar. U potresu koji je tog jutra pogodio grad poginula je jedna osoba, a još ih je 29 teže ozlijeđeno. 

Pogledajte video:

Epicentar 'velikog zagrebačkog potresa' bio je nedaleko Kašine, a udar magnitude 6,2 Richtera oštetio je gotovo svih 3670 zgrada u gradu. Njih 13 posto se urušilo, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova. Potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Silina tog udara osjetila se sve do Dubrovnika.

Snažan udar među građane Zagreba je utjerao strah, a oni koji su si to mogli priuštiti pobjegli su u obližnje gradove monarhije te druge europske gradove. U prvom danu nakon potresa na Glavnom kolodvoru su izdali 3800 karata, dok je u samom gradu tada živjelo oko 30.000 stanovnika. 

- Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka - pisao je o potresu slavni pisac August Šenoa koji je u to vrijeme bio i gradski vijećnik te član komisije Gradskog poglavarstva koja je popisivala štete. U tom se poslu on i razbolio od upale pluća te je umro sljedeće zime. 

Zagreb, Rijeka i dio Dalmacije među najugroženijima

Geofizički odsjek zagrebačkog PMF-a izradio je kartu rizika na temelju analize oko 40.000 potresa zabilježenih u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama. Karte PMF-a uključene su u Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku koje je izradila Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Prema njoj, samo je u Zagrebu 40.000 kuća i zgrada sagrađeno prije 1945. te u gradnju nije uračunata opasnost od podrhtavanja tla. One su najugroženije, a najviše ih je u strogom centru grada. Ono na što najviše upozoravaju je da sadašnje bolnice ne bi bile dovoljne kako bi primile sve ozlijeđene. Zgrade u kojima se nalaze uglavnom su u centru grada koji je loše povezan. Treba napomenuti da nijedna bolnica u glavnom gradu nema pravi helidrom kako bi ozlijeđene mogli prevoziti helikopterima. Jedino ga ima KB Dubrava, no on nije ucrtan ni u jednoj službenoj karti te radi polulegalno.

Tog je najviše svjestan Ured za upravljanje hitnim situacijama koji je tiskao i podijelio 1,3 milijuna letaka što ljudi trebaju činiti nakon potresa i gdje mogu potražiti pomoć.

- Najvažnije je da ljudi odrede mjesto na kojem će se naći ako nas potres pogodi na radni dan. Mobilne mreže tada neće funkcionirati - rekao je pročelnik tog ureda Pavle Kalinić.

Dodao je kako država gotovo ništa ne ulaže u zaštitu od potresa. Kao primjer loše organizacije naveo je kako nitko ne zna gdje i kako bismo trebali zakopavati mrtve životinje nakon nesreće.

- Obratili smo se za to svim ministarstvima i nijedno nije nadležno - zaključio je Pavle Kalinić.     

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message