Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Solarna energija će vladati, ali glad za energijom produžuje život fosilnih goriva! Solarna revolucija jeftina, ali podatkovni centri gutaju struju. Utrka s baterijama je u tijeku!
Solarna energija postat će najveći izvor električne energije u idućem desetljeću, nadmašivši ugljen, naftu i prirodni plin. Ipak, ovaj tektonski pomak događa se usporedno s povijesnim porastom potražnje za energijom, potaknutim umjetnom inteligencijom (AI) i elektrifikacijom čitavih industrija. Upravo bi ta golema glad za energijom mogla produžiti život fosilnim gorivima, unatoč nezaustavljivom pohodu obnovljivih izvora.
Prema novom izvješću BloombergNEF-a, promjena na vrhu svjetske proizvodnje energije dogodit će se isključivo na temelju ekonomskih razloga - solarna energija jednostavno je prejeftina da bi je se ignoriralo. Matthias Kimmel, voditelj energetske ekonomije u BloombergNEF-u, sažeto je objasnio situaciju.
- Solarna energija pobjeđuje u utrci - rekao je Kimmel za TechCrunch.
Ovaj trend već je vidljiv diljem svijeta. Pakistan je, primjerice, u posljednje dvije godine dodao 25 gigavata solarnih kapaciteta nakon što su cijene prirodnog plina naglo porasle zbog ruske invazije na Ukrajinu. Tranzicija bi mogla biti još brža ako države poduzmu agresivnije mjere za smanjenje emisija ugljika. Pad cijena solarnih panela, koje su od 1970-ih niže za čak 99 posto, ne pokazuje znakove zaustavljanja. Očekuje se da će do 2035. godine cijene pasti za dodatnih 30 posto, čime će solarna energija postati još konkurentnija ugljenu i prirodnom plinu. Do 2050. godine predviđa se da će solarni paneli proizvoditi više nego dvostruko više električne energije od prirodnog plina, a za to su zaslužna dva glavna faktora: kineska industrijska politika koja subvencijama potiče proizvođače te masovna proizvodnja koja nevjerojatnom brzinom smanjuje troškove.
Dok solarna energija bilježi strelovit rast, podatkovni centri, pogonjeni razvojem umjetne inteligencije, postali su opsesija ulagača i ogroman izazov za energetske mreže. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), očekuje se udvostručenje globalne potrošnje električne energije podatkovnih centara do 2030. godine. Samo u SAD-u, oni bi do tada mogli trošiti do devet posto ukupno proizvedene električne energije, što je značajan porast s četiri posto u 2023. godini. BloombergNEF predviđa da će podatkovni centri potaknuti potrebu za dodatnim jednim teravatom solarnih elektrana, 400 gigavata solarnih panela, 370 gigavata prirodnog plina i 110 gigavata ugljena. Zbog sposobnosti plina i ugljena da rade 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, očekuje se da će upravo ta fosilna goriva osigurati 51 posto dodatne proizvodnje za podatkovne centre do 2050. godine. Jednostavno rečeno, tehnološke tvrtke i developeri podatkovnih centara imat će presudan utjecaj na to koji će izvori energije ostati relevantni do sredine stoljeća.
Prognoze o dominaciji fosilnih goriva u napajanju podatkovnih centara ipak nisu nepromjenjive. Druge tehnologije sve se više natječu za svoj dio tržišta, uključujući dugotrajno skladištenje energije, geotermalnu energiju i nuklearnu energiju. Velike baterije dobile su poticaj od Googlea, koji je u nedavni projekt podatkovnog centra uključio baterije tvrtke Form Energy, vrijedne milijardu dolara i kapaciteta od 100 sati. Istovremeno, obilje solarne energije počinje gurati i mrežne baterije na isti put smanjenja troškova. U Španjolskoj i Italiji, samostalne solarne elektrane više nisu profitabilne jer je višak solarne energije srušio dnevne cijene struje. Kao odgovor, developeri su počeli graditi takozvane hibridne elektrane koje uparuju solarne panele s baterijama kako bi iskoristili više večernje cijene. Trenutno stanje na tržištu baterija slično je onome gdje je solarna energija bila 2020. godine. Prošle godine instalirano je 112 gigavata mrežnih baterija diljem svijeta, a BloombergNEF očekuje da će se ta brojka gotovo utrostručiti do 2035. godine.
U izvješću je izostavljen utjecaj rata u Iranu, koji je započeo u poodmakloj fazi izrade analize. Ipak, tim je testirao učinke dva scenarija na ovisnost različitih zemalja o uvozu energije. Prema scenariju ekonomske tranzicije, u kojem dekarbonizaciju uglavnom pokreću financije, a ne regulative, svaka bi zemlja smanjila svoju ovisnost o stranoj energiji, uključujući i naftnu silu Saudijsku Arabiju. U scenariju nulte neto stope emisija, koji predviđa dublju dekarbonizaciju potaknutu propisima, svaka bi zemlja mogla gotovo u potpunosti eliminirati svoju ovisnost o uvozu energije.
- Tranzicija, koja je na mnogo načina isplativa, zapravo je dobra za energetsku neovisnost - zaključio je Kimmel.
24sata © 2026
