Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
15 komentara

Što će ga naslijediti? Bez miša ne možemo zamisliti računala

Douglas Engelbart na današnji dan 1970. godine dobio je patent za miš koji je prvu javnu demonstraciju imao dvije godine ranije. Iako drastično napredniji, osnovni način korištenja i dalje je isti

Foto: Wikimedia/Microsoft
15 komentara

Ekrani osjetljivi na dodir mijenjaju način na koji koristimo računala, ali miš je i dalje jedan od ključnih alata bez kojih ne možemo uopće zamisliti rad na računalima. Za njegov razvoj zaslužan je Douglas Engelbart, računalni znanstvenik koji je radio na Stanfrodu. Iako je miš predstavljen dvije godine ranije, tek je na današnji dan 1970. Engelbart dobio i patent za svoj uređaj.

Prvi prototip napravio je još 1964. godine, a 1968. godine stigao je i jedan od najpoznatijih trenutaka njegove karijere. Na jednostatnoj prezentaciji u San Franciscu je predstavio brojne vizionarske ideje, zbog čega je prezentacija danas poznata kao "majka svih demonstracija", a možete je pogledati u nastavku.

Među uređajima je bila mala drvena kocka s dva rotirajuća kotačića i žicom, zbog čega je miš dobio svoj naziv. No, miš je tek 1981. godine stigao na tržište uz Xerox 8010 Star računalo, koje je bilo okrenuto poslovnim korisnicima i nije bilo tržišni hit. Stanford je kasnije licencirao tu tehnologiju Appleu za 40.000 dolara koji je svoj miš pustio u prodaju 1983. zajedno s Lisom. 

Inače, najranije poznato korištenje termina miš pripisuje se Billu Englishu koji je radio na Stanfordu s Engelbartom. On je 1972. u Xeroxu izradio i prvi miš s kuglicom kakav smo koristili godinama. 

Engelbart na svom patentu nije zaradio previše jer je patent istekao 1987. godine, puno prije nego je miš postao masovno upotrebljavan uređaj kakav je danas. 

Što je sljedeće?

Iako su miševi drastično napredniji, osnovni način korištenja otprilike je jednak kao i prije 50 godina. Uređajem koji imamo u ruci pomičemo strelicu na ekranu kako bi ostvarili zadatak koji želimo. No, niz tehnologija mijenja način na koji ćemo u budućnosti upravljati uređajima oko sebe. 

Ekrani osjetljivi na dodir
Telefoni, računala, tableti, automobili... Ekrani osjetljivi na dodir danas su posvuda oko nas, a na taj način olakšavaju nam interakciju s uređajima, a i oni se razvijaju sa senzorima koji pružaju povratnu informaciju pa tako možemo osjetiti ono što je na slici.

Tijelo kao kontroler
Leap | Autor: Leap Foto: Leap
Uređaji poput Microsoftova Kinecta, Leap Motiona ili narukvice Myo samo su dio velike liste gadgeta koji naše pokrete u prostoru pretvaraju u radnje na ekranu. Sve precizniji u prepoznavanju sitnih gesti omogućuju cijeli niz radnji koje bi klasičnom tipkovnicom i mišem bilo iznimno teško ili nemoguće obaviti.

Virtualna stvarnost
Foto: Dexta Robotics
Cijeli niz kompanija ove godine je predstavio svoje uređaje za virtualnu stvarnost, a predviđa se da bi ovo mogla postati sljedeća velika industrija. Sve stvarne primjene još je teško predvidjeti, ali primjeri HTC Vivea koji nam omogućuje da kontrolerima crtamo u 3D prostoru ili pomažu liječnicima da se pripremaju za operaciju tek su dio onoga što će ovakvi uređaji omogućiti.

Surface Dial
Foto: Microsoft
Microsoft je nedavno uz Surface računalo predstavio i Dial, maleni dodatak koji izgleda poput hokejskog paka, a možemo ga koristiti s bilo kojim Windows 10 računalom. Rotiranjem kotačića možemo obaviti niz radnji i otvarati izbornike, a čini se kako će biti fantastičan za kreativce. 

Glas i misli
Profimedia | Autor: Profimedia Foto: Profimedia
Glas već sada sve češće koristimo kako bi obavili niz radnji na našim mobitelima koji dolaze sa Siri, Cortanom i drugim virtualnim asistentima. Kako će strojno učenje napredovati tako će i njihovo prepoznavanje našeg govora, ali i komunikacija s računalima biti kvalitetnija. Pritom se misli na komunikaciju koja izgleda poput našeg razgovora, a ne strojno iznošenje naredbi. 

Znanstvenici rade i na sučeljima koja će spojiti mozak i računala kako bi pomogli paraliziranim pacijentima upravljati protezama ili računalima da obave neke osnovne radnje, no razvoj na ovom području omogućio bi u budućnosti i naprednije radnje koje bi mogli obaviti mislima. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message