Potrebe tržišta shvaćamo ozbiljno, a izazov je obrazovati mlade ljude koji neće samo tražiti posao, već ga i stvarati, kaže Božidar Jaković prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
KONFERENCIJA O OBRAZOVANJU
Studij ekonomije je poželjan i studentima i poslodavcima
Treće izdanje konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” održava se u ponedjeljak, 28. svibnja, u Obrtničkoj komori Zagreb.Što obrazovanje može donijeti onima koji ga stječu u Hrvatskoj, osigurava li ono posao i budućnost, ili pak samo kvalitetnu odskočnu dasku za zaposlenje u zapadnoeuropskim zemljama? Na panelu ˝Možemo li školom financirati život u Hrvatskoj˝ na ta i brojna druga pitanja odgovorit će prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Božidar Jaković.
Broj mjesta na konferenciji je ograničen. Prijavi se već danas klikom na link!
Dok se ne promijeni obrazovni sustav, priča o diplomiranim studentima koji nisu dobro pripremljeni za tržište rada neće se promijeniti. Jaković smatra da potrebe poslodavaca i tržišta nisu nužno jako neusklađene.
'Važna nam je uključenost u međunarodna kretanja'
- Vjerujem da svaki fakultet prati zahtjeve tržišta rada i da kvalitetno priprema svoje studente za njihova buduća zaposlenja. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano i pozorno prati zahtjeve tržišta rada, kao i potencijalnih studenata. Upravo stoga su naši studijski programi kreirani u skladu s poželjnim i traženim ishodima učenja te međunarodnim standardima. Težimo ka kontinuiranom stvaranju i unapređivanju studijskih programa koji će svojim sadržajima i metodama najbolje odgovarati potrebama tržišta rada za suvremenim obrazovanim stručnjacima iz područja ekonomije i poslovne ekonomije - objašnjava Jaković.
Ekonomski fakultet ima primamljiv portfelj studijskih programa koji se zasniva na znanju i stručnosti nastavnika, njihove aktivne uključenosti u međunarodna kretanja, ali koji je prije svega rezultat praćenja i shvaćanja potreba gospodarstva i javnog sektora. To se, kaže Jaković, vidi i u tome što se iz sve više predmeta nastava održava na engleskom, pa i njemačkom jeziku.
- Već duži niz godina uspješno se izvode studijski programi na engleskom jeziku. Krenuli smo i s izvođenjem pojedinih kolegija na njemačkom jeziku, pa ćemo u skladu s iskazanim interesom domaćih i inozemnih studenata povećavati broj dostupnih kolegija.
Kroz studij pratimo naše studente na razne načine, omogućujemo im praksu, dodatno obrazovanje kroz razne radionice i projekte, suradnju i kontakte s gospodarstvom, a većina njih zaposli se već i za vrijeme studija. Kroz programe međunarodne mobilnosti studentima je omogućeno studirati u inozemstvu, a mi uz to stalno radimo na podizanju kvalitete nastave - govori Jaković o mogućnostima na ekonomiji.
U želji za osiguranjem jednakih uvjeta studiranja, naglašava, posebna se briga vodi i o studentima s invaliditetom, a sve postignuto je rezultat dobre komunikacije sa studentima.
'Važno je stalno učiti'
Ekonomski fakultet s gospodarskim sektorom surađuje na mnoge načine, od edukacijskih programa, savjetodavnih usluga, stručnih praksi, studijskih posjeta, projektnih zadataka do radionica i gostujućih predavanja uglednih stručnjaka iz prakse.
- Tako studenti stječu uvid u aktualna praktična znanja naših najboljih gospodarstvenika i stručnjaka. I kroz stručnu praksu, bilo u domaćim ili inozemnim poduzećima, studenti lakše dođu do posla. Nerijetko se naši studenti vraćaju na fakultet na neku drugu razinu obrazovanja, poslijediplomski ili doktorski studij, a naši su zaposlenici uključeni u rad gospodarskih i drugih institucija kroz članstva u različitim upravljačkim tijelima, odborima itd- ističe Jaković, te dodaje da se u tome najbolje ogleda kvaliteta Ekonomskog fakulteta.
Ekonomski fakultet u Zagrebu godišnje upiše oko tisuću studenata, a na tržištu je najviše nezaposlenih ekonomista. Takav disbalans Jaković vidi kao rezultat dinamičnog područja u kojem radna mjesta brzo nastaju i mijenjaju se.
Ulaganje u nastavnike
- U tome je i naš veliki izazov jer ne obrazujemo samo one koji će tražiti posao već će ga i stvarati. Osim toga, studenti procjenjuju s kojim završenim fakultetom mogu pronaći odgovarajući posao. Ekonomist može raditi u bilo kojem poduzeću, u bilo kojoj ustanovi ili organizaciji. Ta raznolikost poslova koje obavljaju ekonomisti je najveća prednost ovog zanimanja, a mladi ljudi to prepoznaju. Ovo zanimanje im pruža slobodu odabira njihovog budućeg zaposlenja u kojem god području žele raditi. Nadalje pod sintagmom ekonomista kriju se čitav niz različitih kvalifikacije koje se stječu od srednje škole, raznih poslovnih škola, veleučilišta i sveučilišta tj. fakulteta. Naši vrijedni i marljivi studenti u pravilu nemaju problema sa zapošljavanjem. Iz osobnog iskustva Vam mogu potvrditi da više od pola grupe studenata na završnoj godini studija već ima zaposlenje i studiraju uz rad, zato se i svi naši diplomski studiji izvode u popodnevnim satima - govori Jaković.
Kada je u pitanju reforma visokog obrazovanja, Jaković smatra da je ključno da se za nju izdvoje znatna financijska sredstva, te da je potrebno kontinuirano educirati nastavnike, poticati ih da se usavršavaju u inozemstvu, da inoviraju svoje kolegije uvodeći nove nastavne metode, nove načine poučavanja koristeći nove digitalne tehnologije. Na taj način će se, smatra on, studiranje učiniti zanimljivijim te će studenti lakše i bolje usvajati potrebna znanja i vještine.
Želite li čuti što Jaković, ali i drugi stručnjaci kažu o tome može li se školovanjem u Hrvatskoj financirati budućnost u našoj zemlji, svoj dolazak na konferenciju prijavite na vrijeme na Facebook eventu ‘III konferencija: Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska’ ili na www.BoljeObrazovanje.hr. Požurite, broj mjesta je ograničen!
Organizator konferencije je 24sata, a partneri su: Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, INA; Hrvatska Poštai e-student.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
