Tehnološki divovi uskratili su milijarde zemljama u razvoju

Tehnološki divovi Google, Facebook i Microsoft trebali bi plaćati veće korporativne poreze u zemljama u razvoju, kojima uskraćuju gotovo tri milijarde dolara poreznih prihoda a time i bolje usluge u javnom sektoru, upozorila je zaklada Action Aid. Zaklada se zalaže da velike kompanije budu zakonski obvezne plaćati minimalnu globalnu stopu korporativnih poreza. Njihova su istraživanja pokazala da Google, Facebook i Microsoft najviše lišavaju poreznih prihoda zemlje u razvoju Indiju, Indoneziju, Brazil, Nigeriju i Bangladeš.

U zakladi procjenjuju da su siromašnije zemlje lišene i do 2,8 milijardi dolara poreznih prihoda koji bi se mogli iskoristiti za suzbijanje pandemije, piše britanski BBC. Multinacionalne tvrtke trenutačno nisu zakonski obvezne javno objavljivati koliko poreza plaćaju u pojedinim zemljama u razvoju.

Zastario porezni sustav

Prema ActionAidu, možda se radi o „milijardama” koje bi se mogle iskoristiti za preobrazbu nedovoljno financiranih zdravstvenih i obrazovnih sustava u nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu, posebno zato što su mnogi tehnološki divovi izvijestili o skoku prihoda u pandemiji. 

Zaklada zagovara uspostavu novog globalnog poreznog sustava, po mogućnosti pod dirigentskom palicom Ujedinjenih naroda, koji bi velikim kompanijama nalagao da plate minimalnu globalnu stopu korporativnog poreza razmjerno njihovoj stvarnoj prisutnosti u gospodarstvu. U ActionAidu navode da bi iznos od 2,8 milijardi dolara mogao biti dostatan za plaće 729.010 medicinskih sestara, 770.649 primalja odnosno 879.899 osnovnoškolskih učitelja za cijelu godinu u 20 zemalja u Africi, Aziji i Južnoj Americi.

Cijenu zastarjelog poreznog sustava plaćaju žene i mladi, ističe David Archer, glasnogovornik za globalno oporezivanje u ActionAid Internationalu. Taj sustav omogućuje velikim tehnološkim kompanijama, uključujući Facebook, Alphabet (vlasnik Googlea) i Microsoft, da ostvaruju golemu zaradu u pandemiji, uz malen ili nikakav doprinos javnim uslugama u zemljama na globalnom jugu.

 - Manjak poreznih prihoda od 2,8 milijardi dolara tek je vrh ledenog brijega, budući da je istraživanje obuhvatilo svega tri tehnološka diva - kaže Archer i dodaje:

 - Samo bi novac koji bi Facebook, Alphabet i Microsoft plaćali po pravednijim poreznim propisima mogao iz temelja promijeniti usluge iz domene javnog sektora za milijune ljudi.

O globalnom korporativnom porezu i prilagodbi poreznih propisa digitalnom dobu trenutno se pregovara pod egidom Organizacije za za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Čelnici Europske unije naznačili su da bi mogli sami regulirati to pitanje ako pregovori ne urode plodom. Mark Zuckerberg rekao je u veljači da razumije frustriranost javnosti zbog iznosa poreza koji plaćaju tvrtke poput njegove. Facebook se pomirio sa činjenicom da će u Europi možda morati plaćati veće poreze, prema novom regulatornom okviru i podržao je planove OECD-a da se pronađe globalno rješenje, dodao je Zuckerberg.