Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ključni eksperiment bit će jednogodišnji boravak jednog od članova posade u orbiti kako bi se proučili učinci dugotrajnog izlaganja mikrogravitaciji. Podaci prikupljeni tijekom ovog pothvata bit će od presudne važnosti za kineske pripreme za buduće misije
Kina je lansirala svoju misiju Shenzhou-23, u kojoj će jedan astronaut po prvi put provesti cijelu godinu u orbiti. Ovaj pothvat predstavlja ključan korak u ambicioznom planu Pekinga da pošalje ljude na Mjesec do 2030. godine. Raketa Dugi marš 2-F poletjela je u nedjelju iz lansirnog centra Jiuquan na sjeverozapadu Kine, noseći tri astronauta prema svemirskoj postaji Tiangong. Ova misija označava prvi svemirski let za jednog astronauta iz Hong Konga: Lai Ka-ying (43), koja je prethodno radila u policiji te autonomne pokrajine. Ostali članovi posade su svemirski inženjer Zhu Yangzhu (39) i bivši pilot zrakoplovstva Zhang Zhiyuan (39), kojima je ovo također prvi put da putuju u svemir. Kineska svemirska agencija (CMSA) potvrdila je da je lansiranje bilo "potpuni uspjeh" i da su astronauti u dobrom stanju. Posada se spojila sa svemirskom postajom Tiangong, što u prijevodu znači "Nebeska palača", koja se nalazi u orbiti od 2021. godine i služi kao ključna platforma za obuku i testiranje tehnologija.
Pokretanje videa...
VIDEO
Tijekom boravka na postaji, posada će provesti brojne znanstvene projekte iz područja znanosti o životu, znanosti o materijalima, fizike fluida i medicine. Ipak, ključni eksperiment bit će jednogodišnji boravak jednog od članova posade u orbiti kako bi se proučili učinci dugotrajnog izlaganja mikrogravitaciji. Podaci prikupljeni tijekom ovog pothvata bit će od presudne važnosti za kineske pripreme za buduće lunarne, a potencijalno i misije na Mars. Kineska svemirska agencija objavila je da će ime astronauta odabranog za ovaj zadatak biti objavljeno naknadno. Do sada su kineske posade na postaji Tiangong boravile u šestomjesečnim smjenama prije nego što bi ih zamijenila nova posada.
Richard de Grijs, astrofizičar i profesor na Sveučilištu Macquarie u Australiji, istaknuo je da će glavni izazovi biti dugoročni učinci na ljudsko tijelo, uključujući gubitak gustoće kostiju, propadanje mišića, izloženost radijaciji, poremećaje spavanja te bihevioralni i psihološki umor. Također je naglasio važnost pouzdanih sustava za recikliranje vode i zraka te sposobnost upravljanja potencijalnim hitnim medicinskim slučajevima daleko od Zemlje. Prema njegovim riječima, Kina postojano gradi operativno iskustvo za održivu prisutnost na postaji Tiangong, a jednogodišnje misije važan su korak prema budućim lunarnim i potencijalno dubokosvemirskim ambicijama.
- Godina dana u orbiti gura i opremu i ljude u drugačiji operativni režim u usporedbi s kraćim misijama Shenzhou iz ranijih faza programa - rekao je.
Misija Shenzhou-23 dio je kineskog cilja da spusti astronaute na Mjesec prije 2030. godine, u svojevrsnoj utrci s američkim programom Artemis. Dok Kina ubrzava svoje pripreme, NASA kroz svoj program također planira vratiti ljude na Mjesec, s ciljanim datumom slijetanja 2028. godine, te uspostaviti dugoročnu prisutnost kao odskočnu dasku za misije na Mars. U tom kontekstu, nedavni uspješni testovi rakete Starship tvrtke SpaceX, koja surađuje s Nasom, ključni su za američke planove. Peking aktivno testira opremu potrebnu za postizanje svog cilja, a orbitalni testni let nove svemirske letjelice Mengzhou zakazan je za 2026. godinu. Mengzhou će zamijeniti zastarjelu liniju Shenzhou i bit će dizajniran za prijevoz kineskih astronauta na Mjesec. Za slanje teške opreme i ljudi razvijaju se i snažne rakete nosači, Dugi marš 9 i Dugi marš 10.
Dugoročni plan Kine uključuje izgradnju prve faze znanstvene baze s ljudskom posadom, poznate kao Međunarodna lunarna istraživačka postaja (ILRS), do 2035. godine. Taj projekt Kina razvija u suradnji s Rusijom i drugim partnerima, a planira se da baza bude smještena na južnom polu Mjeseca. Očekuje se da će se za izgradnju koristiti i napredne tehnike poput 3D printanja s lokalnim lunarnim tlom, što bi značajno smanjilo troškove i ovisnost o zalihama sa Zemlje.
Kineski svemirski program značajno se proširio u posljednjih trideset godina, a Peking je uložio milijarde dolara u nastojanju da dostigne SAD, Rusiju i Europu. Kina je 2019. postala prva zemlja koja je spustila sondu Chang'e-4 na dalju stranu Mjeseca, a 2021. i rover na Mars. Važno je napomenuti da je Kina službeno isključena iz programa Međunarodne svemirske postaje (ISS) od 2011. godine, kada je SAD zabranio Nasi suradnju s Pekingom. Taj potez potaknuo je Kinu da razvije vlastiti projekt svemirske postaje i ubrza svoj samostalni svemirski program. Unatoč tome, Kina razvija vlastite međunarodne suradnje. Planira ugostiti prvog stranog astronauta, iz Pakistana, na postaji Tiangong do kraja ove godine. Također, u budućim lunarnim misijama, poput Chang'e 7, planira se nošenje instrumenata iz Egipta, Bahreina, Tajlanda i Švicarske.
24sata © 2026
