'Zbog sve lošije demografske situacije, želimo privući mnogo više stranih studenata na studij'

Budućnost razvoja visokog obrazovanja mora biti u internacionalizaciji, zaključilo Gospodarsko vijeće Visokog učilišta Algebra na svojoj zadnjoj godišnjoj sjednici u 2021. godini. Algebra  svoju budućnost vidi u snažnijem iskoraku na međunarodno tržište obrazovanja i privlačenju većeg broja inozemnih studenata na studij u Hrvatsku, navode u priopćenju. Nedostatak kvalitetnih stručnjaka u području digitalnih tehnologija Hrvatska, pak, ima priliku ublažiti kroz skoru primjenu sustava mikro-kvalifikacija, primarno namijenjenog obrazovanju i prekvalifikacijama odraslih, kroz sustav vaučera. Nacionalni projekt implementacije vaučera i mikro-kvalifikacija uskoro u Hrvatskoj započinje provoditi Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Subvencije EU za digitalno područje

Ovaj projekt će omogućiti da otprilike 10.000 ljudi završi neki od akreditiranih obrazovnih programa u digitalnom području, uz značajnu subvenciju iz EU sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zaključak Vijeća je da će se uslijed globalnih trendova i potreba zapošljavanja novih ljudi sigurno postići veliki interes za programima koji će obrazovati  programere na raznim tehnologijama, sistemske i „cloud“ administratore, stručnjake za IT sigurnost, frontend developere, profesionalce za digitalni marketing ili dizajnere korisničkog sučelja.

Studij u Zagrebu i Parizu

Unatoč tome što je, zbog demografskih trendova, broj pristupnika na visoka učilišta za ovu akademsku godinu pao za oko 5 posto, Visoko učilište Algebra u konačnici je ostvarilo rast broja upisanih studenata od gotovo 13 posto. Ipak, s obzirom na to da će u narednim godinama broj kandidata za upis na visoka učilišta i sveučilišta i dalje predvidljivo biti u padu, Algebra kao svoj strateški cilj vidi internacionalizaciju studija i privlačenje većeg broja studenata iz inozemstva na studij u Hrvatsku. U ovoj akademskoj godini više od 50 studenata iz inozemstva studira na Visokom učilištu Algebra na raznim vrstama programa i u raznim duljinama boravka, od jednog semestra do cjelokupnog studija.

Ključni koraci u privlačenju većeg broja inozemnih studenata su i respektabilne međunarodne suradnje, poput one nedavno uspostavljene s francuskim EPITECH-om, s kojim je u zajedničkoj suradnji razvijen diplomski studij "Interneta stvari i umjetne inteligencije“ (IoT & AI). Studenti će jednu godinu studirati u Zagrebu, a drugu u Parizu te potom ostvariti pravo na zajedničku diplomu. Ovaj inovativan diplomski studij svoje će prve studente upisati sljedeće akademske godine (2022/2023), a suradnja je ključna, naglasio je dekan Balković, jer EPITECH godišnje na druga učilišta šalje gotovo tisuću studenata, što je komplementarno s Algebrinom strategijom širenja kvalitetnih partnerstva, ali i jedan od potentnih izvora digitalnih profesionalaca za hrvatske tvrtke.

Novi kampus Algebre

Gospodarskom vijeću je predstavljen i portfelj od preko trideset europskih projekata u području znanstvenih istraživanja, inovacija, obrazovanja i razvoja kurikuluma za obrazovanje na kojima trenutačno sudjeluje Algebra kao nositelj ili jedan od partnera u projektu - ukupna je vrijednost svih tih projekata veća od 300 milijuna kuna.
Tijekom proljeća ove godine Algebra će uselit u svoj novi, namjenski izgrađeni kampus u Zagrebu, što će omogućiti još kvalitetniju provedbu nastave i više prostora za praktičnu nastavu iz svih područja, vježbe, kao i razvoj poduzetničkih projekata u okviru znanstveno-istraživačkih djelatnosti.
U 2022. formirat će se novo Gospodarsko vijeće koje će ravnomjernije uključiti predstavnike svih područja u kojima digitalne tehnologije igraju ključnu ulogu. Ovo tijelo okuplja tridesetak predstavnika gospodarstva, uključujući predstavnike nekih od najvećih i najuspješnijih hrvatskih i međunarodnih tvrtki: Microsoft, Oracle, EY, APIS IT, Ericsson Nikola Tesla, INsig2, IBM, JGL, NIVAS, airt i druge. 

Ovaj projekt će omogućiti da otprilike 10.000 ljudi završi neki od akreditiranih obrazovnih programa u digitalnom području, uz značajnu subvenciju iz EU sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Zaključak Vijeća je da će se uslijed globalnih trendova i potreba zapošljavanja novih ljudi sigurno postići veliki interes za programima koji će obrazovati  programere na raznim tehnologijama, sistemske i „cloud“ administratore, stručnjake za IT sigurnost, frontend developere, profesionalce za digitalni marketing ili dizajnere korisničkog sučelja.