Žene koje su mijenjale svijet: Bile su prve na svom području

Ljudi su kroz povijest ostvarili golemi napredak u području znanosti i tehnologije, a za brojna otkrića u velikoj mjeri zaslužne su i žene koje su u svoje vrijeme morale prevladati prepreke koje nisu bile postavljene pred njihove muške kolege. Obrazovanje u samom startu mnogima nije bilo naklonjeno, a još se i danas suočavamo s brojnim stereotipima i predrasuda. 

Bez nje ne bi otkrili strukturu DNK

James Watson i Francis Crick otkrili su strukturu DNK, ali njihov rad temeljio se na istraživanjima Rosalind Franklin. Pohađala je jednu od rijetkih škola u Londonu u kojima su djevojke mogle učiti fiziku i kemiju, a nakon dugotrajnog nagovaranja, otac joj je dopustio upis na Cambridge. Nakon doktorata iz fizikalne kemije u Parizu uči o rendgenskoj kristalografiji te je potom u Londonu ovom tehnikom izradila rendgenske slike DNK. Gotovo da je došla do strukture DNK, kad je jedan od njezinih kolega pokazao snimke Watsonu koji je brzo otkrio kakva je struktura DNK i objavio svoj rad za koji je dobio i Nobela. 

Bila je prva programerka

Ada Lovelace rodila se 1815. godine i često je se naziva prvim programerom na svijetu. Na Sveučilištu u Londonu je studirala matematiku, a kasnije je radila kao izumitelj za Charlesa Babbagea te je kod njega kreirala koncept operativnog sustava za računala, odnosno algoritam koji je postojao samo na papiru. No, Lovelace je shvaćala i da brojevi mogu predstavljati više od količine nečega, a stroj koji bi mogao manipulirati brojevima mogao bi manipulirati bilo kojim skupom podataka koji predstavljaju brojevi. Predvidjela je da bi strojevi poput Babbageova Analitičkog stroja mogli skladati, slikati ili biti iskorišteni u znanosti - na što smo morali čekati moderno doba. Umrla je u 37. godini, a i danas je čest uzor djevojkama koje ulaze u svijet tehnologije. 

Prva je letjela u svemir

Ruskinja Valentina Terješkova upisala je 1956. u Jaroslavlju tehnikum lake industrije, a bavila se padobranstvom uz posao i učenje. Kako je to bio dio treninga ruskih kozmonauta, javila se Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi, a 1962. pozvali su je u Zvjezdani grad gdje je započela s pripremama za svemirski let. Izabrali su je među 400 žena, a uz nju su se pripremale još četiri žene. No, Terješkova je jedina poletjela u svemir i to 1963. godine. Sljedeća Ruskinja u svemir je letjela tek 19 godina kasnije. 

Morala je raditi u podrumu

Austrijska fizičarka Lise Meitner proučavala je radioaktivnost i nuklearnu fiziku, a njoj u čast nazvali su kemijski element 109 meitenerij. Tek su joj u 21. godini dozvolili da upiše Sveučilište u Beču, a nakon doktorata je otišla u Berlin gdje je radila s Ottom Hahnom. No kako je bila žena i iz židovske obitelji, nisu joj dali da koristi laboratorij te je radila iz podruma. S Hahnom je radila na projektu nuklearne fisije, no samo je Hahn dobio Nobela 1944. godine. Ta su se otkrića mogla koristiti u izradi atomske bombe, na čemu Meitner nije htjela sudjelovati.

Jedina dobila Nobela za dva područja

Marie Curie, rodom je iz Poljske, a u braku s Pierreom Curijem otkrila je kemijske elemente polonij i radij, a 1903. dobili su Nobela za fiziku. Curie je dobila Nobelovu nagradu za kemiju i 1911. godine. Ona je prva žena koja je bila profesor na Sorbonni te je pokrenula institute u Parizu i Varšavi koji su i danas aktivni. Prva je žena koja je dobila Nobela i jedina koja ga je dobila za dva različita područja. 

Prva žena koja je otkrila komet

Njemačko-britanska astronomkinja Caroline Herschel surađivala je dugo s bratom Williamom, a značajna je po tome što je prva žena koja je otkrila neki komet. Kasnije ih je otkrila još sedam. Postala je i prva žena u Velikoj britaniji koja je plaćena za znanstveni rad. Nakon što je njezin brat otkrio Uran 1781. imenovan je kraljevim osobnim astronomom te je uspio uvjeriti nadređene da plate i Caroline kao asistenta. Rodila se 1750. godine, a umrla 1848. 

Njezin prijevod Newtona i danas je standard

Francuskinja Gabrielle-Emilie Le Tonnelier de Breteuil, živjela je u prvoj polovici 18. stoljeća. Udala se za markiza du Chateleta i rodila troje djece prije no što se zainteresirala za znanost. U 27. godini počela je proučavati matematiku, a potom i fiziku, a interes za znanost pojačao se u aferi s Voltaireom. U njenoj su kući napravili laboratorij. Značajna je po tome što se njen prijevod Newtonova djela Principia Mathematica i danas koristi kao standard u Francuskoj.

Razvila je sustav po kojem se katalogiziraju zvijezde

Annie Jump Cannon bila je astronomkinja iz SAD-a koja je razvila sustav za katalogiziranje zvijezda. Ona ih je popisala čak 500.000 i po tome je rekorder, a njezin sustav koristi se i danas. 

Prva žena koja je proučavala matematiku

Iako manje poznata, Hipatija je bila grčka filozofkinja i matematičarka koja je živjela u Aleksandriji gdje je oko 400. godine postala voditeljica filozofske škole. Poznata je kao prva žena koja je proučavala i bavila se matematikom. Za progona cara Teodozija II. napali su je kršćani koji su je izvukli iz kola, svukli do gola, raskomadali je i spalili.