Video

Komentari 34

Divjak otkrila tinejdžerima: 'U maturu neće ići ova pitanja...'

Divjak otkrila tinejdžerima: 'U maturu neće ići ova pitanja...'

Ministrica znanosti i obrazovanja gostovala je u emisiji na JoomBoos kanalu, najutjecajnijem mediju generacije Z i odgovarala na pitanja koja se tiču njihove svakodnevice

Ministrica Blaženka Divjak na YouTube kanalu za mlade, JoomBoosu odgovarala je na pitanja koja trenutno najviše zanimaju učenike. Otkriva točno koje gradivo iz matematike se neće pisati na državnoj maturi, hoće li se pisati izborni predmeti, kada učenici mjere temperaturu na dan nastave (doma ili na ulazu u školu) i što će biti s idućom školskom godinom.

POGLEDAJTE VIDEO:

Ponedjeljak, 11. svibnja je važan je datum za sve učenike razredne nastave jer se, prema zadnjim informacijama, vraćaju u škole. Na koju smo se mi zemlju konkretno ugledali što se tiče popuštanja mjera?

Predviđeno je da se vraćaju samo djeca od 1. do 4. razreda, odnosno djeca u vrtić, ali svi ostali će kraj školske godine dočekati u online nastavi. Sve države koje su dosad donijele takve odluke, manje-više tako kreću, primjerice Danska, Švedska, za koju se govori da sve škole rade. Ne rade, rade samo osnovne škole, prvih šest razreda, a ostali ne rade. Francuska također 11. svibnja kreće s ovim. Na razini Europske Unije većina njih kreće s razredima osnovne škole. Razloga za to ima. Roditelji kreću raditi, a nema tko biti s djecom.

Je li bila dobra odluka da se 11. svibnja baš oni najmlađi vraćaju na nastavu? Dosta je kritika sa svih strana...

Mi moramo imati povjerenja u one koji su stručni, koji su rekli - da moguće je da škola kreće 11. i koji će nam dati upute kojih se moramo držati. Sve one stvari koje smo ranije čuli, oko fizičke udaljenosti, ponašanja, izbjegavanja kontakata, to vrijedi i dalje, ali konkretne upute će biti ovaj tjedan. I to je dobro da ih imamo i tek nakon toga ćemo osiguravati uvjete u školama. Ne može se to ni na koji drugi način, već moramo pričekati one koji su nam i dosada davali upute vezano uz muzeje, trgovine, tramvaje... moraju reći i koji su to okviri za škole.

Mislite na Nacionalni stožer civilne zaštite?

Nacionalni stožer, kao i epidemiolozi i ljudi koji rade u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Što vi očekujete, što će se dogoditi?

Ono što očekujem je da oni kažu koliko je to učenika koji mogu biti u razredu, da nam jasno kažu koji učenici ne bi trebali doći u školu. Tu već znamo da su to učenici koji imaju respiratorne probleme ili ako imaju bolesti imunog sustava. Tu je čitav niz onih za koje nije preporuka da idu u školu, a to će nam reći liječnici. Onda od uvjeta koji se moraju osigurati u školi - moramo paziti i na fizičku udaljenost i na očuvanje higijene. Ono što mnoge zanima - treba li uopće nositi masku.

Kako možemo očekivati da će jedan školarac od sedam godina zaista držati udaljenost od dva metra?

Ono što su propisale druge države, a budući da mi predsjedamo Europskom Unijom i imamo sve podatke - nije svuda da djeca moraju nositi maske, djeca uglavnom ne nose maske. No sada znamo da treba prati ruke, kako te kako treba držati udaljenost. Ne bi nikako bilo dobro da sva djeca izađu u isto vrijeme na veliki odmor.

Kad bi škole trebale dobiti upute kako postupati?

Najkasnije do kraja ovog tjedna. Mi ćemo još sutra razgovarati sa stožerom, a u četvrtak bismo trebali znati sve upute za škole koje prepisuje stožer, odnosno epidemiolozi.

Hoće li se djeci mjeriti temperatura pri ulasku u školu?

To još ne znamo, ali u svakom slučaju, države koje smo mi proučavali imaju dva načina - prije nego što krenete na posao ili u školu, izmjerite tjelesnu temperaturu - i to će jako suziti broj onih koji trebaju ići u školu. Situacija je takva da bi se kroz dva tjedna dosta toga trebalo vratiti u normalu. Većina roditelja bi trebala krenuti raditi.

Što je s djecom koja nemaju temperaturu, nemaju respiratorne probleme, već ih jednostavno roditelji ne žele pustiti u škole?

Roditelj bi trebao procijeniti, ali nije procjena na temelju toga 'ja želim' ili 'ne želim'. Ja sam sigurna da kad se izađe sa svim informacijama i uvjetima u školama, roditeljima će biti lakše razumjeti kolika je razina sigurnosti u školama. S druge strane, kad gledamo podatke drugih država koje su otvorile škole, vidite da je na početku taj broj manji od polovice, a onda se roditelji predomisle. Za razrednu nastavu neće stati učiteljica Đurđa, ona će i dalje raditi, no mi moramo uskladiti ono što radi učiteljica Đurđa i učitelj Marko u školi.

Hoćete li imati dovoljno vremena da se to uskladi?

Na tome se već radi. Neke smo stvari već pripremili.

Grad Zagreb je provodio anketu prema kojoj će samo 20 posto roditelja slati djecu u školu, izjasnilo se 50 posto roditelja…ima li ih smisla vraćati ako je tako mali postotak?

Već sam rekla da je ovo bilo preuranjeno što je grad Zagreb poslao takvu anketu jer ako vi nemate dobru i pouzdanu informaciju kako će to u školi izgledati, onda je prvo što želite je zaštiti svoje dijete. Treba malo pričekati da se čuju svi uvjeti i nakon toga će biti jasnija situacija. Vi ako imate 30-40 posto djece koja nemaju gdje biti jer im roditelj radi, mi moramo vidjeti koje je to mjesto gdje bi oni trebali ići ako nije škola. Tu sada treba osigurati jedan balans - da, škole su sigurne jer imamo te uvjete koji su propisani, a roditelji mogu raditi.

Imali ste dva 'udara' na školstvo u posljednjih godinu dana - prvo štrajk, sad situacija zbog pandemije korona virusa. Smatrate li da se školska godina treba produžiti?

Oni koji su izgubili najviše u štrajku - ti su izgubili 16 dana. Reorganizirala se i produžila školska godina. I za maturante i za ostale. I skraćeni su praznici. A što se tiče same nastave na daljinu, svaki dan vrijedi jednako kao i dan nastave u školi. Dobro je da se znaju planovi, da se zna da ova nastava dobro funkcionira i to ne kažemo samo mi, već i učitelji u školama, i roditelji. Nemojmo ih zaboraviti. Oni su davali podršku, rade, pomažu učiteljima gdje prije nisu trebali i svi smo se angažirali da to bude dobro. Sve ankete, koje su po nekim dobrim pravila, da smo mi u s europskim državama u samom vrhu.

Sami ste rekli da će se gradivo drugog polugodišta za maturante izbaciti s mature, da se neće ispitivati. No, koje je to konkretno gradivo?

Reći ću na primjeru matematike, ipak sam ja matematičarka i to mi je prirodnije i jednostavnije. Jedini dio koji neće ući u maturu je drugo polugodište, što bi, ako gledamo plan i program, bilo da ne rade derivacije, integrale, vjerojatnost, ono što je dosta teško i zahtjevno jer, primjerice, koncept derivacija je težak za shvatiti, čak i kad ste u učionici i možete konstantno komunicirati. Mislim da je time to bitno olakšano. Iako, svi oni koji to imaju u planu i programu, primjerice u gimnaziji, oni će biti ocijenjeni iz tog gradiva jer njihova profesori i dalje to predaju i ispitaju. To vrijedi za sve predmete.

Ima li to onda smisla?

Ima. Ako ne bi to učili onda im ne bi bila regularna školska godina.

Što je s izbornim predmetima? Hoće li se oni pisati na maturi?

Kad matura ne bi išla, to i značilo da gimnazijalci nisu završili školovanje. Obavezne predmete moramo staviti u maturu. Oni su tu da bi se učenici mogli lakše rangirati kod upisa na fakultet. Izborni predmeti su siva zona. Možemo ići na izborne predmete i ne moramo. Mi smo prvo pitali Sveučilišta, da vidimo inzistiraju li oni na tim predmetima, hoće li se prilagoditi i zadnje mišljenje smo dobili jučer popodne (ponedjeljak, 27. travanj). Svi kažu da nam je potrebna matura i obavezni predmeti, relativno mali broj njih treba izborne predmete, pogotovo izborne predmete na način da neće provoditi dodatne provedbe. Oko toga još treba dan, dva usklađivanja, moram i ja sve materijale detaljno proučiti...

Moguće da maturanti neće pisati i prijamne ispite i izborne predmete na maturi?

Kada dobijemo upute epidemiologa, kakve uvjete postavlja se pitanje možemo li ovako veliki broj ispita organizirati. Za glavne predmete ćemo organizirati. Ono što bi nam bilo važno je da onaj tko dođe polagati izborni predmet na maturu, da ne mora taj isti izborni predmet polagati i na prijemnom ispitu na Medicinskom fakultetu. No, tu vam dolazi u pitanje autonomija Sveučilišta i pitanje balansa. I ako nema odustajanja da se neki izborni predmet koji se riješio na maturi ponovno polaže na upisu, onda nismo ništa dobili s izbornim predmetom. Ili prijemni ispiti koji su vrlo specifični, primjerice, na Muzičkoj akademiji morate nešto odsvirati, ili da se odrade online... No, svuda u Europi je preporuka da visoka učilišta uzmu u obzir da je situacija drugačija i da treba skratiti procedure. Zasada moji razgovori s rektorima idu u tome smjeru da oni to razumiju.

Što je s maturalcima, norijadama, putovanjima?

Mislim da vam trenutno nitko u Hrvatskoj ne može odgovoriti na pitanje što će biti u lipnju, a kamoli dalje. Svi oni koji su u 3. razredima, a nisu mogli ići na maturalac, ja sam sigurna da će se u sljedećih godinu dana otvoriti prilika da odu na putovanje. Što se tiče maturalne večeri, ne očekujem da će biti tijekom svibnja ili prve polovice lipnja. Meni je to teško ocijeniti, ali i oni koji su stručnjaci u tom području se ne usude govoriti o dužem periodu. No, možete organizirati jednu ovako zgodnu virtualnu večeru ili možda na JoomBoosu. Ali ja sam dio one stare garde koja je i dalje za to da čim prije možemo to organizirati i uživo.

A što će biti sa sljedećom školskom godinom?

Za sljedeću školsku godinu mi imamo dva scenarija: jedan kaže da ćemo početi normalno jer će se epidemija preko ljeta smiriti, a drugi scenarij kaže ne, nastaviti ćemo s nastavom na daljinu jer se situacija neće smiriti. Moramo biti spremni da će biti dijelova tijekom iduće školske godine kada ćemo biti u školi i dijelova kada ćemo biti online. Ovo što sada radimo nije nešto što je ekskluzivno samo sada, nego će biti više ili manje aktivno i u sljedećoj školskoj godini. Na sreću, mi smo vrlo dobri u nastavi na daljini u usporedbi s nekim drugim državama koji nisu pripremili infrastrukturu pa su njihovi periodi bez nastave duži nego naši.