Tajni agent James Bond dobio je ime po znanstveniku koji je proučavao ptice. Ali kod 007, jedan od najpoznatijih kodova na svijetu, dobio je po pravoj šifri iz svijeta špijunaže. U nastavku saznajte o kojoj se radi
Otkrivamo značenja: Zašto je Bond 007, otkud 'daj pet'...
Zbilja su rijetki oni koji nikada nisu čuli za tajni kod najpoznatijeg tajnog agenta na svijetu, 007. Ian Fleming je svog omiljenog junaka nazvao prema stvarnom ornitologu Jamesu Bondu, koji je zbog proslavljenog književnog i filmskog lika imao problema i na granicama. Jednom su ga prilikom na aerodromu zaustavili zbog sumnje da je imao krivotvorenu putovnicu. Sami kod nije izabran tako nasumično, kao ime ornitologa koje je Fleming ugledao na jednoj od knjiga.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata kod 0070 označavao je seriju telegrafskih poruka koje su išle iz Njemačke u njihovo meksičko veleposlanstvo i obrnuto, a sve s ciljem ne bi li potaknuli Meksiko na napad na SAD. Serija poruka pak, puno je poznatija pod nazivom Zimmermanove poruke. U njima su otkriveni i planovi potapanja američkih podmornica.
POGLEDAJTE VIDEO: Značenja i događaji iza poznatih kodova
Pokretanje videa...
Iako su u Ujedinjenom Kraljevstvu centralni broj za hitne službe imali još 1937. godine (i dan danas to je broj 999), njihovi 'bratići' Amerikanci takav su broj uspostavili tek oko 1968. godine (svaka je država unutar SAD-a u različito vrijeme prihvatila i uspostavila sustav). Svemu je povod bilo brutalno ubojstvo Catherine Genovese u New Yorku. Oko dvanaest osoba svjedočilo je ubojstvu, no nitko joj nije pomogao. Samo je jedna od tih osoba nazvala lokalnu policijsku postaju, no policajci se nisu revno javljali na telefon, pa je i jedini poziv u pomoć ostao bez odgovora. Strašni bijes koji su građani osjetili u tom trenutku, odnosio se ne samo na policiju, već i na sugrađane koji ženi nisu htjeli pomoći. Tada su vlasti odlučile uvesti centralnu službu, ali i zakon popularno zvan "dobri Samaritanac", prema kojem je kažnjivo nazočiti zločinu i ne pomoći osobi u nevolji.
Kod koji najbolje poznaju i koriste konzumenti marihuane broj je 420. Iako su mnogi mislili da je nastao zbog različitih policijskih oznaka za konzumiranje droge, priča ide malo drugačije. Petorica kalifornijskih srednjoškolaca dogovorila se kako će se sastati u 16:20 (4:20 p.m.), ne bi li uz pomoć karte uspjeli pronaći plantažu marihuane. Marihuanu nisu pronašli, no šifra 420 ostala je u trajnoj upotrebi, a posljednjih se godina 20. travnja (4/20 prema američkim oznakama za datume) slavi kao službeni dan marihuane.
Mnogi sportaši tvrde kako su upravo oni izmislili i popularizirali pozdrav "daj pet", no za sve su (najvjerojatnije) zaslužna dvojica igrača L.A. Dodgersa, Dusty Baker i Glenn Burke. Nakon pobjede u utakmici bejzbola Burke je Bakeru pružio ruku, no na vrlo neobičan način, pružajući mu otvoreni dlan. U tom trenutku ekstaze i zbunjenosti, Baker mu ruku nije stisnuo, već "ošamario", što je mnogima bilo itekako simpatično. Od tad je 'daj pet' postao jednim od najpopularnijih pozdrava.
Svatko tko je ikad koristio internet, bar je jednom u životu naišao na glasovitu šifru 404: Stranica je uklonjena/Stranica nije pronađena. Poruka u suštini znači da je poveznica koju pokušavamo otvoriti uklonjena ili se trenutno ne može pronaći, što ne znači nužno da se neće pojaviti kasnije. Oko koda se pojavila zanimljiva teorija, koja je glasila da je broj 404 nastao prema broju sobe u kojoj su radili znanstvenici CERN-a u Švicarskoj, jednima od mnogih odgovornih za nastanak i razvoj interneta. Ljudi su mislili da su prve poruke o nepostojanju sadržaja ili stranice slali upravo oni iz upravo te sobe, no to nije istina. Svaki HTTP kod ima svoje značenje, a prvi broj 4 znači da je za grešku odgovoran klijent. Skupno brojevi 0 i 4 znači da sadržaja nema/da nije pronađen/da je uklonjen, ovisno o poruci koju pošalje poslužitelj (koriste različite poruke), piše Listverse.com.
Iako su šifre i kodove popularizirali špijuni iz knjiga i filmova, kao svoj način komunikacije, bez kodiranja ne bismo mogli živjeti život kakav danas živimo. Od telegrama i radija, preko vojske, policije i prava, pa sve do samog interneta, kodiranje je nezamjenjiv instrument kojim se služi vrlo širok spektar uređaja, znanosti,...