Znanstvenici simulirali solarnu eksploziju i možda riješili jednu od najvećih Sunčevih misterija!

Sunčeva vidljiva površina doseže oko 5500 °C, dok korona, njegova vanjska atmosfera, može biti toplija od milijun stupnjeva. Istraživači već desetljećima pokušavaju objasniti kako se taj tanak sloj toliko zagrijava. Tim iz Kine sada je u laboratoriju ispitao proces koji bi mogao objasniti dio topline: spajanje magnetskih polja u plazmi. Znanstvenici pretpostavljaju da bi milijarde sitnih bljeskova, poznatih kao nanobljeskovi, zajedno mogle održavati temperaturu korone. Nova studija istražuje mogući okidač takvih događaja. Kada se magnetska polja suprotnih smjerova spoje i promijene veze, oslobađaju pohranjenu energiju koja zagrijava čestice. Taj se proces naziva magnetsko ponovno povezivanje, piše Science Alert.

Tim, među čijim su članovima Wei Sun s Kineskog instituta za atomsku energiju i Yongli Ping sa Sveučilišta Beijing Normal, usmjerio je četiri preklapajuće laserske zrake na plastičnu metu s valovitom površinom. Pokus su izveli u postrojenju Shenguang-II u Šangaju. Laserski impulsi trajali su milijarditi dio sekunde i pretvorili dio mete u plazmu, stanje materije sastavljeno od električki nabijenih čestica. Dok se plazma širila u okolni zrak i usporavala, neravnine na njezinu rubu razvile su se u prstolike i gljivaste oblike. Taj se razvoj naziva Rayleigh-Taylorova nestabilnost. Plazma je oko tih struktura stvorila magnetska polja suprotnih smjerova, a računalne simulacije pokazale su kako su se polja susrela i ponovno povezala. Usporedni pokus s ravnom metom stvorio je glađi tok bez takvih izbočina.

Analizom rendgenskog zračenja istraživači su procijenili temperaturu elektrona. Uz valovitu metu ona je dosegnula vrijednost koja odgovara približno 820.000 °C, gotovo dvostruko više nego uz ravnu metu. Simulacija koja je spriječila nastanak magnetskih polja pokazala je da dodatno zagrijavanje uglavnom nestaje. Ipak, laboratorijska plazma bila je mnogo gušća, a proces brži nego na Suncu. Studija je objavljena u časopisu Physical Review Letters, a dodatna opažanja i pokusi trebali bi pokazati koliko često taj proces zagrijava koronu.