Dok se Drniš i cijela Hrvatska opraštaju od 19-godišnjeg Luke Milovca, mladića čiji je život nasilno prekinut, sve su glasnija pitanja o tome je li tragedija mogla biti spriječena i je li sustav zakazao. U središtu rasprave nalaze se okolnosti pod kojima je osumnjičeni, unatoč ranijim presudama i novoj optužnici, ostao izvan pojačanog nadzora. O toj temi u emisiji Otvoreno na HRT-u govorili su državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec, odvjetnik Veljko Miljević te psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić.
Što se dogodilo nakon optužnice iz 2023.?
Državni tajnik Ivan Crnčec istaknuo je kako se odgovor možda krije upravo u razdoblju nakon potvrđene optužnice zbog nedozvoljenog posjedovanja i izrade oružja.
- Mislim da je ključno u cijeloj priči, činjenica da je njemu 2023. potvrđena optužnica za nedozvoljeno posjedovanje, izradu i nabavljanje eksplozivnih tvari i oružja i da se nakon toga ništa nije dogodilo idućih dvije i pol godine - rekao je Crnčec.
Dodao je kako je upravo zbog toga ministar pravosuđa naložio izvanredni inspekcijski nadzor.
- Pravosudni inspektori izašli su na teren i na Općinski sud u Šibeniku i na Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku i pokušat će utvrditi kako je do takvih propusta došlo - kazao je.
Nalaz bi, kako kaže, trebao biti gotov do kraja tjedna.
- Vjerujemo da će nalaz biti dovršen do kraja tjedna i da će ministar, sukladno utvrđenom, moći poduzeti određene korake, odnosno pokrenuti stegovni postupak.
Zaštitni nadzor postoji, ali nije mogao pomoći?
Crnčec se osvrnuo i na institut zaštitnog nadzora nakon izlaska iz zatvora, koji je uveden 2011. godine.
- Taj institut predviđa mogućnost da se nakon izdržane kazne zatvora osuđenik još određeno vrijeme nalazi pod nadzorom i provjerama - pojasnio je.
No upozorio je da bi njegov učinak u konkretnom slučaju bio ograničen.
- Prošlo je već preko deset godina od njegova izlaska iz zatvora, tako da i taj zaštitni nadzor, da je i mogao biti primijenjen, ne bi imao prevelikog učinka.
Miljević: 'Ovdje je očito zakazao sud'
Odvjetnik Veljko Miljević smatra da je najveći problem nastao upravo nakon što je optužnica potvrđena.
- Teško je to reći i uprijeti prstom točno u određenu osobu. Mi vidimo u ovom zadnjem događaju iz 2023. godine da je izgleda puno bistrije od početka tko je zakazao - rekao je.
Naglasio je kako se radilo o jednostavnom predmetu.
- To je izuzetno jednostavno kazneno djelo, ne može biti jednostavnije i prostije. Vrlo malo je dokaza koji se trebaju provesti.
Prema njegovim riječima, policija i državno odvjetništvo odradili su svoj dio posla.
- Policija je poduzela sve što je u njihovoj nadležnosti i pravovremeno uputila izvješće. Državno odvjetništvo je podiglo optužnicu na vrijeme i ona je potvrđena na vrijeme.
No nakon toga, tvrdi, nastaje zastoj. - Nakon toga predmet stoji dvije i pol godine da se po njemu ne postupa - upozorio je. Dodao je kako problem nije u zakonima, nego u njihovoj provedbi.
- Po svakom predmetu se mora postupati. Nema predmeta po kojem se ne treba postupati.
Na kraju je jasno poručio: Ovdje je očito zakazao sud i greška je u tome što predmet nije došao do rasprave.
Psihijatar Bagarić: 'Ovo nije psihijatrijski slučaj'
Psihijatar i psihoterapeut Ante Bagarić upozorio je da se javnost često pogrešno fokusira na mentalno zdravlje kao glavni uzrok ovakvih tragedija.
- Nažalost, koliko god bio tragičan, ovaj predmet je vrlo malo ili nimalo psihijatrijski - rekao je.
Dodao je da ovakva djela često izgledaju kao čin osobe koja je izgubila razum, ali stvarnost je drukčija.
- Ovo na prvi pogled izgleda kao nešto potpuno bezumno, kao da je netko sišao s uma, ali nije. Ovo nema veze sa psihijatrijskim poremećajima kao uzrokom ovakvih djela - kazao je , pa istaknuo da su u većini slučajeva u pitanju svjesne odluke i dugotrajno oblikovani obrasci ponašanja.
- Postoje ljudi opasnih namjera, to nije posljedica bolesti, nego životnih odluka, ponašanja i obrazaca koji se razvijaju kroz vrijeme.
Posebno je upozorio na stigmatizaciju osoba s psihičkim teškoćama.
- Važno je reći da velik broj ljudi ima psihičke smetnje, ali to ne znači da su oni opasni.
Zaključio je kako društvo mora razviti snažnije mehanizme zaštite.
- Moramo razvijati instrumente koji takvim osobama postavljaju granicu, ogradu, zid, da to više ne mogu činiti - konstatirao je.
Zašto se rijetko izriču maksimalne kazne?
U raspravi se otvorilo i pitanje kaznene politike u Hrvatskoj, odnosno zašto se i u najtežim slučajevima rijetko izriču najstrože zakonske kazne. Odvjetnik Veljko Miljević istaknuo je kako odgovor na to pitanje nije jednostavan te da je riječ o problemu koji se razvijao godinama.
- Mi smo zapravo umrtvili rad ljudi koji su radili na tome - rekao je Miljević, upozorivši da se kažnjavanje ne može promatrati isključivo kroz strožu represiju, ali ni samo kroz prevenciju.
Kako je pojasnio, kaznena politika mora pronaći ravnotežu između više ciljeva.
- Ne možemo se odlučiti niti samo za retorziju ili represiju, ali ni samo za prevenciju. Svrhe kažnjavanja moraju se komplementarno koristiti - rekao je, dodajući kako kazna mora imati i odgojnu ulogu, služiti zaštiti društva, ali i zadovoljiti osjećaj pravednosti.
Miljević smatra da blaže kažnjavanje nije posljedica jedne odluke ili promjene, nego dugotrajnog procesa koji je pratio usporavanje pravosudnog sustava.
- Ta sporost pravosuđa je strašno opasna i davi neprimjetno. Kako su postupci postajali sporiji, tako su i kazne postajale blaže - istaknuo je.
Prema njegovim riječima, u praksi se često događa da sudovi izriču kazne znatno niže od zakonski predviđenih maksimuma.
- Imali smo situaciju da se redovito izriču kazne na razini četvrtine zaprijećene kazne - naveo je.