Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić gostovao je u emisiji HRT-a "1 na 1", gdje je govorio o radu DORH-a, slučaju ilegalnog otpada u Lici, informacijama SOA-e, ali i odnosu politike i Državnog odvjetništva. Tijekom nedavne saborske rasprave o godišnjem izvješću DORH-a, velik dio pitanja zastupnika odnosio se na teme izvan samoga izvješća.
- Podnijeli smo pismeno izvješće koje ima 341 stranu, 70 posto vremena teme su bile izvan godišnjeg izvještaja državnog odvjetnika o radu državnog odvjetništva od 2025. To pokazuje svu bijedu takvog postupanja u saborskoj sjednici. Najviše predstavničko tijelo Hrvata dovodi u poziciju neke tračaonice, rekao je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić.
- Jedan saborski zastupnik koji je gradonačelnik jednog sjevernog grada u Hrvatskoj iskoristio je saborsku sjednicu da bi govorio o svoje dvije kaznene prijave koje je podnio i koje nisu uspjele. Bilo je takvih pitanja koje nemaju nikakve veze s materijom, dodao je.
Pitanje informacija SOA-e o slučaju otpada u Lici otvorilo je i pitanje kada su nadležna tijela dobila konkretna saznanja i kako su na njih reagirala.
- Nismo dobili nikakvo izvješće SOA-e. SOA je 2022. i 2023. u svojim priopćenjima napisala da je raspolagala s nekim početnim informacijama koje zapravo nisu bile da bi se izvijestilo. Kuda bi došli kada bi svim takvim informacijama odmah izvještavali?, naveo je.
- Mi smo 28. srpnja 2023. dobili posebno izvješće Ministarstva unutarnjih poslova. U rujnu smo počeli s posebnim dokaznim radnjama. Kolokvijalno rečeno, to je tajno praćenje i slušanje razgovora koji su išli prema 10-ak osoba. Ti su razgovori trajali i do godinu dana. Nakon toga smo u veljači 2025. donijeli rješenje o provođenju istrage. Bila su još dva rješenja o proširenju istrage, sve je bilo pravomoćno u srpnju 2025. Sada je posljednje, osmo vještačenje gotovo i uskoro se očekuje odluka DORH-a, objasnio je glavni državni odvjetnik.
- Mislim da SOA nije bila dobro shvaćena, bilo je malo smiješno gledati predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost koji zatvara sjednicu, uzima mobitel, izlazi pred kamere i ljudima govori što je bilo na sjednici. To je bilo malo neobično. Pročitao sam izvješće koje je SOA napisala, DORH nije bio na toj sjednici zato što smo štitili interese kaznenog postupka. SOA je možda malo nespretno napisala da je raspolagala s podacima 2022., nitko nije pažljivo rekao da su to bili početni podaci koji su još bili vrlo sirovi, istaknuo je.
Tajming postupanja DORH-a često se povezuje s političkim događajima, izborima i kampanjama, no Turudić odbacuje takve tvrdnje.
- To odlučuju zakonski rokovi, provode se posebne dokazne radnje. Tim pojmom manipuliranja vremenom podizanja optužnice raspolažu oni koji su loši u svojoj poziciji pred tijelima kaznenog progona i onda govore: "Zašto baš sada?", opisao je.
U kontekstu čestih pitanja o neovisnosti i ulozi DORH-a, važno je podsjetiti na temeljne zadaće te institucije.
- Mi se bavimo kaznenim progonom, radimo i s građansko-upravnim stvarima, štitimo imovinske interese Republike Hrvatske. Mi smo ti koji započinju kazneni progon, koji podižu optužnice, koji provode istrage i koje podnose pravne lijekove, rekao je.
Biti na čelu DORH-a nosi veliku odgovornost i pritisak, a Turudić se osvrnuo i na osobni teret koji sa sobom donosi ta funkcija.
- Ne mogu reći da nisam pomislio: "Što je meni sve to trebalo?", ali kada sve zbrojim, nije mi žao što sam stupio na tu dužnost. Ta je dužnost užasno teška, trudim se ne biti patetičan, ali stvarno je teška. Ona iziskuje 24 sata dnevno. Što se tiče napada, vrlo malo ljudi me može uvrijediti. Ako me netko može uvrijediti, onda držim do njega, ispričao je.
Tajming postupanja DORH-a često se povezuje s političkim događajima, izborima i kampanjama, no Turudić odbacuje takve tvrdnje.
- To odlučuju zakonski rokovi, provode se posebne dokazne radnje. Tim pojmom manipuliranja vremenom podizanja optužnice raspolažu oni koji su loši u svojoj poziciji pred tijelima kaznenog progona i onda govore: "Zašto baš sada?", opisao je.
U kontekstu čestih pitanja o neovisnosti i ulozi DORH-a, važno je podsjetiti na temeljne zadaće te institucije.
- Mi se bavimo kaznenim progonom, radimo i s građansko-upravnim stvarima, štitimo imovinske interese Republike Hrvatske. Mi smo ti koji započinju kazneni progon, koji podižu optužnice, koji provode istrage i koje podnose pravne lijekove, rekao je.
Biti na čelu DORH-a nosi veliku odgovornost i pritisak, a Turudić se osvrnuo i na osobni teret koji sa sobom donosi ta funkcija.
- Ne mogu reći da nisam pomislio: "Što je meni sve to trebalo?", ali kada sve zbrojim, nije mi žao što sam stupio na tu dužnost. Ta je dužnost užasno teška, trudim se ne biti patetičan, ali stvarno je teška. Ona iziskuje 24 sata dnevno. Što se tiče napada, vrlo malo ljudi me može uvrijediti. Ako me netko može uvrijediti, onda držim do njega, ispričao je.
Turudić je iznio kronologiju postupanja u slučaju otpada u Lici. Rekao je da je DORH 28. srpnja 2023. dobio posebno izvješće Ministarstva unutarnjih poslova, a u rujnu počeo provoditi posebne dokazne radnje.
'Kolokvijalno rečeno, to je tajno praćenje i slušanje razgovora koji su išli prema 10-ak osoba. Ti su razgovori trajali i do godinu dana. Nakon toga smo u veljači 2025. donijeli rješenje o provođenju istrage. Bila su još dva rješenja o proširenju istrage, sve je bilo pravomoćno u srpnju 2025. Sada je posljednje, osmo vještačenje gotovo i uskoro se očekuje odluka DORH-a', objasnio je.
Ustvrdio je da DORH nije dobio izvješće SOA-e o tom slučaju.
- Nismo dobili nikakvo izvješće SOA-e. SOA je 2022. i 2023. u svojim priopćenjima napisala da je raspolagala s nekim početnim informacijama koje zapravo nisu bile da bi se izvijestilo. Kuda bi došli kada bi svim takvim informacijama odmah izvještavali? - rekao je.
Smatra da informacije koje je SOA imala 2022. nisu dobro protumačene te ih je opisao kao početne i još vrlo sirove podatke. Kritizirao je i predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost zbog izjava nakon zatvorene sjednice.
- Mislim da SOA nije bila dobro shvaćena, bilo je malo smiješno gledati predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost koji zatvara sjednicu, uzima mobitel, izlazi pred kamere i ljudima govori što je bilo na sjednici. To je bilo malo neobično. Pročitao sam izvješće koje je SOA napisala, DORH nije bio na toj sjednici zato što smo štitili interese kaznenog postupka - istaknuo je.
Odbacio je tvrdnje pojedinih političara da su DORH-u dostavili ključne informacije o otpadu u Lici.
- Što se tiče ilegalnog otpada u Lici, neki političari govorili su da su dali ključne podatke DORH-u. Niti jednu informaciju nismo dobili od političara ili saborskih zastupnika, iako su govorili da su pridonijeli kaznenom postupku. Štoviše, s nekim svojim neprimjerenim izjavama kontaminirali su kazneni postupak - rekao je.
Govoreći o razmjerima nezakonitog odlaganja otpada, Turudić je ustvrdio da je DORH pridonio osvještavanju javnosti o tom problemu. Smatra da je ilegalnih odlagališta prije bilo više te da se stanje popravlja od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
- Otpad u Europi je područje koje zanima, kolokvijalno rečeno, mafiju. Zašto? Zato što se zarađuje velik novac - naglasio je.
Opisao je primjer u kojem se zbrinjavanje otpada u Italiji naplaćuje 1000 eura, a netko ponudi da će ga obaviti za 700 eura. Otpad potom dovozi u Hrvatsku, gdje ga, prema njegovim riječima, ne zbrinjava na propisan način.
- Taj otpad dovode u Hrvatsku, ali ga ne saniraju, ne recikliraju, ne obrađuju, nego ga bacaju u razne rupe i zagađuju našu okolinu - rekao je.
Smatra da bi trebalo poboljšati kontrolu prelaska državne granice i zakonodavni okvir. 'Treba se nešto napraviti u kontroli prelaska državne granice. Zakonodavni okvir bi se trebao popraviti. Sadašnje preventivne akcije su jako dobre, to je glavna tema u javnosti. Mislim da već postoji cilj generalne prevencije', ustvrdio je.
Turudić se osvrnuo i na nedavnu saborsku raspravu o godišnjem izvješću DORH-a. Ustvrdio je da se 70 posto vremena govorilo o temama koje nisu bile povezane s izvješćem, koje ima 341 stranicu.
- To pokazuje svu bijedu takvog postupanja u saborskoj sjednici. Najviše predstavničko tijelo Hrvata dovodi se u poziciju neke tračaonice - rekao je. Spomenuo je zastupnika koji je ujedno gradonačelnik grada na sjeveru Hrvatske, ne navodeći njegovo ime.
- Jedan saborski zastupnik koji je gradonačelnik jednog sjevernog grada u Hrvatskoj iskoristio je saborsku sjednicu da bi govorio o svoje dvije kaznene prijave koje je podnio i koje nisu uspjele. Bilo je takvih pitanja koje nemaju nikakve veze s materijom - dodao je.
Odbacio je i tvrdnje da DORH vrijeme podizanja optužnica prilagođava političkim događajima, izborima ili kampanjama. Rekao je da o tome odlučuju zakonski rokovi i provođenje posebnih dokaznih radnji, a tvrdnje o manipuliranju vremenom pripisao onima koji su u lošoj poziciji pred tijelima kaznenog progona.
Podsjetio je da DORH, uz kazneni progon, obavlja poslove u građanskim i upravnim predmetima te štiti imovinske interese Republike Hrvatske.
Govoreći o predmetima vezanima uz sport, Turudić je rekao da broj prijavljenih nepravilnosti izaziva sumnju da je riječ o sistemskom problemu.
- Hrvatski olimpijski odbor, u kojem su zabilježene nedopuštene stvari i malverzacije, krovna je organizacija svih sportova. Ako je nešto loše u Hrvatskom olimpijskom odboru, onda je u svim sportovima nedovoljno dobro. Toliko je puno nepravilnosti prijavljeno da budi sumnje da je to sistemski problem - rekao je.
Dodao je da se prvoosumnjičeni u predmetu koji se odnosi na Hrvatski olimpijski odbor nalazi u Kazahstanu i nije dostupan hrvatskim tijelima kaznenog progona.
- Prvoosumnjičen nije dostupan tijelima kaznenog progona, nalazi se u Kazahstanu. To nije zadnja riječ pravosudnih tijela Hrvatske i Kazahstana, nego zadnja riječ ministra pravosuđa, odnosno vlasti u Kazahstanu i naše vlasti. Bilo bi dobro kada bi bio dostupan državnim tijelima, da to raščistimo do kraja, da dobije priliku da se brani u fer i poštenom postupku. Valjda će tako biti - rekao je.
Nezakonito odlaganje otpada otvorilo je pitanje odgovornosti institucija, ali i razmjera problema s ilegalnim otpadom.
- Velika je zasluga DORH-a što je javnost senzibiliziralo za problem otpada. Problem postoji, prije je bilo puno više ilegalnih odlagališta otpada, no ulaskom u Europsku uniju stvar se popravlja. Otpad u Europi je područje koje zanima, kolokvijalno rečeno, mafiju. Zašto? Zato što se zarađuje velik novac, naglasio je Turudić.
- Kada je ilegalni otpad ušao u Hrvatsku, on je deklariran kao obični otpad, a ne kao opasni otpad. Sve počinje na deklaraciji koja dolazi izvana. Tu su ljudi i firme o kojima ćemo ubrzo donijeti odluku iz DORH-a, možda već i krajem ovoga tjedna pa ćete vidjeti koji su sve to ljudi obuhvaćeni, poručio je.
Jedno od ključnih pitanja u slučaju nezakonitog odlaganja otpada jest kako se takav otpad uopće može deklarirati kao običan.
- Na primjer, "poduzetnik" ode u Italiju i pita drugog "poduzetnika": "Koliko plaćate zbrinjavanje otpada?", a on kaže "1000 eura". Odgovori mu: "Ja ću vam to napraviti za 700 eura". Taj otpad dovode u Hrvatsku, ali ga ne saniraju, ne recikliraju, ne obrađuju, nego ga bacaju u razne rupe i zagađuju našu okolinu, objasnio je glavni državni odvjetnik.
Uz kazneni progon počinitelja, otvoreno je i pitanje kako dugoročno spriječiti nezakonit uvoz u Hrvatsku i odlaganje otpada.
- Treba se nešto napraviti u kontroli prelaska državne granice. Zakonodavni okvir bi se trebao popraviti. Sadašnje preventivne akcije su jako dobre, to je glavna tema u javnosti. Mislim da već postoji cilj generalne prevencije, ustvrdio je.
- Što se tiče ilegalnog otpada u Lici, neki političari govorili su da su dali ključne podatke DORH-u. Niti jednu informaciju nismo dobili od političara ili saborskih zastupnika, iako su govorili da su pridonijeli kaznenom postupku. Štoviše, s nekim svojim neprimjerenim izjavama kontaminirali su kazneni postupak, rekao je.
Pitanje upravljanja javnim novcem u sportu otvorilo je i pitanje jesu li nepravilnosti u sportskim udrugama pojedinačni slučajevi ili dio šireg problema.
- Hrvatski olimpijski odbor, u kojem su zabilježene nedopuštene stvari i malverzacije, krovna je organizacija svih sportova. Ako je nešto loše u Hrvatskom olimpijskom odboru, onda je u svim sportovima nedovoljno dobro. Toliko je puno nepravilnosti prijavljeno da budi sumnje da je to sistemski problem, ispričao je Turudić.
U slučaju koji se odnosi na Hrvatski olimpijski odbor, postupak dodatno otežava činjenica da se prvoosumnjičeni nalazi izvan dosega hrvatskih tijela kaznenog progona.
- Prvoosumnjičen nije dostupan tijelima kaznenog progona, nalazi se u Kazahstanu. To nije zadnja riječ pravosudnih tijela Hrvatske i Kazahstana, nego zadnja riječ ministra pravosuđa, odnosno vlasti u Kazahstanu i naše vlasti. Bilo bi dobro kada bi bio dostupan državnim tijelima, da to raščistimo do kraja, da dobije priliku da se brani u fer i poštenom postupku. Valjda će tako biti, rekao je.