Ana je doslovno izazvala ljude da zagrizu u umjetnost i, vjerovali ili ne, oni su to učinili
Donosimo vam priče poduzetnika koji su svoju strast pretvorili u posao. Pročitajte kako su prevladavali izazove, pronalazili inovativna rješenja i gradili svoj uspjeh te pronađite inspiraciju za ostvarenje vlastitih snova
Ako ljubav ide kroz želudac, može li se čovjek zaljubiti u umjetnost ako je kuša? Pitala se to Ana Šerić i osmislila jedan od najposebnijih hrvatskih suvenira, koji spaja tradicionalne paprenjake i čuvena djela slavnih umjetnika, poput Ivana Večenaja i Vlahe Bukovca, ali i mlađih generacija - Marka Tadića, OKO, Ane Kolege...
- BITE ART nastao je s namjerom da se umjetnost ponudi ljudima na drugačiji, neobičan, ali funkcionalan način, kroz gastronomiju - kaže Ana. Tim je konceptom izazvala ljude da doslovno i metaforički zagrizu u umjetnost. I u tome je uspjela.
Na "eksperiment" ju je potaknula otužna činjenica da na izložbama najčešće susreće samo kolege umjetnike. Ono što je počelo kao znatiželjna iskra pretvorilo se u njezinu misiju: približiti umjetnost široj publici kako bi je bolje upoznali i možda se u nju zaljubili, baš kao i ona.
Više od običnog poslovnog dara
Ana je završila Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna te diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom školovanja nije planirala baviti se poduzetništvom, ali, kako kaže, život piše romane, u njezinu slučaju scenarije. Danas uz BITE ART vodi malu produkcijsku kuću koja radi zanimljive televizijske projekte i surađuje s umjetnicima i kreativcima.
- Godine 2010. izložila sam svoj koncept 'Edible Art' na sajmu umjetničkih proizvoda Artomat, koji je tad prvi put organiziran. Bio je to prodajni tip manifestacije, a mene je zaintrigirala ideja prodaje umjetnosti koja je obično rezervirana za klijentelu dubljeg džepa. Zato sam ponudila predimenzionirane božićne kolače s vizualima hrvatskih suvremenih umjetnika, koje si je mogao priuštiti svatko. Smatrala sam, kao što i danas smatram, da se likovna umjetnost, koja je ipak moja prva ljubav, može predstaviti publici i izvan muzeja i galerija, na alternativan, možda čak i primamljiviji način.
Više od klasičnog paprenjaka
- BITE ART nije 'samo paprenjak', to je priča, točnije: koncept - kaže Ana.
Kolekcije od četiri paprenjaka pretvaraju se u okvir s reprodukcijama koji ostaje trajno kao dekoracija, tu su i pakiranja s jednim keksom i magnetom, kao i ona koja se nakon otvaranja pretvaraju u tanjur za paprenjake.
– Dajemo vam priliku da uživate u paprenjaku, ali vam ostavljamo ljepotu umjetničkog djela. Kao što bi i trebalo biti. Zagristi umjetnost ne znači samo pojesti kolačić nego zainteresirati se za autora, za umjetnost i umjetnike.
Svaka personalizacija koju radi nije samo apliciranje logotipa klijenta na proizvod nego kreativno rješenje s prepoznatljivim BITE ART potpisom.
– Na to smo posebno ponosni. Surađujemo s vrhunskim dizajnerima i kad je riječ o kvalitetnoj ideji, tu ne štedimo ni vremena ni novca. Misija nam je u svijet poslovnih darova unijeti dašak umjetnosti i vrhunske kreative.
Problemi koji postaju izazovi
Nije bilo lako donijeti odluku o pokretanju posla, zato Ana ističe upravo taj trenutak kao svoje najveće postignuće.
- Moj najveći uspjeh bio je kad sam odlučila uložiti u poduzetnički pothvat i kad je moj životni partner imao dovoljno vjere u mene da digne kredit za tu priču. Kao freelancer tad to nisam mogla. Bez tih tadašnjih 100.0000 kuna danas ne bi bilo ničega. Ili bi, jer bih sigurno našla drugi način. No to nikad nećemo znati - kroz osmijeh kaže Ana.
Danas, kad je većina toga posložena, lakše je - iskustvo je tu, pa se izazovi uglavnom vrte oko balansiranja privatnog i poslovnog života.
Na prepoznatljivosti proizvoda u javnosti utjecalo je i ulaganje u marketing.
- Ulaganje u marketing je važno, ali se isplati pod uvjetom da radite s ljudima koji su profesionalci i znaju što rade. Rezultati neće doći odmah, ali moraju doći. U suprotnom, ili imate loš proizvod ili imate loš marketing u koji ste mnogo uložili. I jedno i drugo je teško prihvatiti, ali to je, nažalost, tako.
Onima koji razmišljaju o pokretanju posla savjetuje da imaju kvalitetan poslovni plan, potrebna znanja, vještine i realnu sliku o tome u što ulaze.
- Danas je popularno biti 'poduzetnik', ali nismo svi stvoreni za to. Voditi vlastito poslovanje sa sobom nosi niz obaveza, odgovornosti i rizika. Država nudi primamljive poticaje za samozapošljavanje, ali mnogi ne razumiju da je to samo 'poticaj', a ne temelj poslovanja. Obrti koji se grade na poticajima, a ne na uspješnom, da ne kažem uhodanom, poslovanju lako propadaju jer nisu samoodrživi. Ali to je neka druga tema koja će se, vjerujemo, jednom naći na meniju.
