Strast, šišanje i administracija: Kako groomerica mijenja život ljubimaca i njihovih vlasnika
Donosimo vam priče poduzetnika koji su svoju strast pretvorili u posao. Pročitajte kako su prevladavali izazove, pronalazili inovativna rješenja i gradili svoj uspjeh te pronađite inspiraciju za ostvarenje vlastitih snova
U posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj je broj kućnih ljubimaca značajno porastao, osobito pasa i mačaka. U gradovima mnoge obitelji danas imaju barem jednog ljubimca, a na selu još njeguju tradicija "pasa čuvara". Neslužbeni podaci govore o više od pola milijuna pasa - kućnih ljubimaca, iako točan broj nije poznat budući da nisu svi mikročipirani. S povećanjem broja četveronožnih prijatelja raste i svijest o njihovoj njezi i zdravlju.
Petra Puvača Klingor (39), obrtnica i članica Ceha groomera, otkriva što znači raditi jedan na jedan s ljubimcima, kako izgleda svakodnevica malog obrtnika te s kojim izazovima se susreću žene u poduzetništvu. Od emotivnih početaka do borbe s birokracijom, ovo je priča o strasti, upornosti i ljubavi prema životinjama.
Industrija koja vrtoglavo raste
Pet industrija jedna je od najbrže rastućih industrija u svijetu, a trend se osjeti i u Hrvatskoj. Broj poslovnih subjekata koji nude grooming usluge kontinuirano raste, baš kao i ponuda novih tretmana. Grooming više nije rezerviran samo za izložbene pse - postao je svakodnevna potreba svakog ljubimca i njegovog vlasnika, objašnjava Petra, kroz čije su ruke, u salonu "Cuckeraj" i tijekom volontiranja s napuštenim životinjama, prošle na tisuće pasa.
Saloni za kućne ljubimce odavno nisu mjesta na kojima se psi i mačke samo šišaju.
- U salonu imam više od 20 različitih setova kozmetike, namijenjenih različitim tipovima dlake i kože, i za postizanje raznih efekata. Također nudim ozonske kupke koje pomažu kod problema s kožom, poput alergija ili zacjeljenja rana, te dubinski čiste dlaku i kožu. Hidromasaža opušta mišiće, potiče cirkulaciju i djeluje relaksirajuće na ljubimce. Tretmani kozmetikom mogu biti odlična dopuna veterinarskom tretmanu nekih kožnih bolesti, a tehnika Emmett pozitivno utječe na lokomotorni sustav ljubimaca. Kao što vidite na primjeru "Cuckeraja“, naše usluge vrlo su raznolike i nadilaze fokusiranje samo na fizički izgled, odnosno frizuru - objašnjava Petra.
Rad jedan na jedan - glavno pravilo
Ono što Petru Puvača Klingor posebno razlikuje od mnogih kolega je princip rada.
- Radim jedan na jedan, što znači da sam tijekom njege jedina zaposlena i da smo ljubimac i ja sami u salonu. Nema drugih pasa ili mačaka koji bi mogli ometati ili odvlačiti pažnju. Iznimka su ljubimci koji žive zajedno, oni su već naviknuti jedan na drugoga i tad mogu dolaziti zajedno - objašnjava Petra.
Osim toga, Petra mnogo ulaže u stjecanje novih znanja - redovito odlazi na seminare i groomerske evente, ali i sama organizira edukacije za kolege, pronalazeći zanimljive teme i predavače. Kao jedan od pozitivnih primjera navodi Prvi susret groomera.
- Prvi susret groomera počeli smo realizirati u veljači ove godine kao moju ideju i inicijativu. Suradnja s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) i Obrtničkom komorom Zagreb (OKZ) podignula je cijelu priču na višu razinu. Zahvaljujući njima, na panel diskusiji imali smo divne goste koji su nesebično dijelili svoja znanja i iskustva. Nakon susreta u listopadu kolege iz cijele Hrvatske odlučili su se kroz sustav komore aktivno uključiti u kreiranje vlastite budućnosti: iznošenjem problema, predlaganjem aktivnosti i zajedničkim iscrtavanjem smjera u kojem želimo da se struka razvija.
Počeci nisu bili nimalo lagani
Iz današnje perspektive sve izgleda savršeno, no u početku nije bilo tako. Na startu je trebalo uložiti mnogo vremena i novca.
- Bilo je trenutaka u kojima sam doslovno plakala od muke, zbog cijena opreme, ali i zbog nedostatka klijenata. Nije bilo lako niti kad ti obitelj kaže 'daj si nađi neki normalan posao' i kad ne zarađuješ ni minimalac nego si sretan kad si na 'pozitivnoj nuli'. Ali vjerovala sam da je ovaj posao, ovo zanimanje, ovaj život, za mene i ustrajala sam u svojoj ideji - prisjeća se Petra.
Deset godina kasnije, kao svoj najveći uspjeh vidi to što je opstala i što je i dalje obrtnica.
- Kad pogledate da su kazne za rad na crno manje nego ako vam inspekcija pronađe neku nepravilnost, čovjek se zaista zapita čemu sve to. Ne opravdavam rad mimo propisa ili na crno, ali činjenica je da se propisi često mijenjaju, skloni su interpretacijama i uvijek postoji mogućnost nenamjerne greške ili problema - objašnjava Petra.
Izazovi samozaposlenih
U idealnom svijetu obrtnici i poduzetnici mogli bi raditi svoj posao bez nelogičnih administrativnih i regulatornih opterećenja. Nažalost, stvarnost je malo drugačija.
- Ljudi često na nas poduzetnike gledaju kao na osobe koje samo zarađuju novac i nemaju radno vrijeme, a to je daleko od istine. Prijatelji mi znaju reći: 'Ah, tebi je lako, ti si privatnik, možeš si uzeti godišnji kad hoćeš'. To je istina, ali također je istina da kao samozaposlena i jedina zaposlena osoba, dok sam na godišnjem, ne zarađujem ništa. Plaćeni godišnji nemam, a doprinosi, režije i svi ostali troškovi poslovanja dolaze na naplatu - objašnjava Petra.
Dodatno im otežava situaciju to što zakoni i regulative ne razlikuju obrtnike prema veličini obrta, bilo da radi samo vlasnik ili više zaposlenih.
- Kad u obrtu radi samo vlasnik, teško je održati financijsku konstrukciju u periodu bolesti ili drugih situacija koje nas sprečavaju da radimo. Država očekuje da plaćam sve troškove i živim od nečega iako nisam sposobna za rad. Planiranje obitelji također predstavlja izazov ženama obrtnicama, posebno samozaposlenima - dodaje Petra.
Podrška obrtnicima - posebno ženama
Zakon bi, pogotovo u državi koja želi poticati poduzetništvo i demografiju, trebao omogućiti ženama posebne pogodnosti pri planiranju obitelji. Petra smatra da bi to uključivalo veće naknade u slučaju komplikacija, rodiljni i roditeljski dopust, prednost samozaposlenih osoba pri dobivanju mjesta u vrtićima te smanjenje razdoblja u kojem bolovanje snosi sam obrtnik koji je privremeno nesposoban za rad.
- Smanjenje doprinosa iz plaće i na plaću pomoglo bi malim obrtnicima koji razmišljaju o proširenju poslovanja zaposlenicima, smanjujući trošak bruto plaće, a time ostavljajući prostor za financijsku sigurnost i isplatu konkurentne plaće zaposlenicima. Kao mali obrtnik, a posebno obrtnik paušalac, vrlo je teško doći do kredita, a gotovo nemoguće do stambenoga kredita. Nažalost, ponekad se čini kao da je cijeli sustav postavljen tako da demotivira one koji svojim rukama, znanjem i trudom žele izgraditi vlastiti život, dom i obitelj - zaključuje Petra.
Za kraj ima poruku za sve koji planiraju uploviti u obrtničke vode:
- Svatko tko se odluči biti obrtnik mora biti strastven prema svom poslu. Biti obrtnik nije nimalo lagan posao, istodobno ste radnik koji izvršava zadatke, menadžer koji planira raspored i brine o marketingu te vlasnik koji prati cjelokupno poslovanje. Administrativnih izazova, da ne kažem prepreka, ima mnogo i morate biti spremni čitati zakone i pravilnike i snalaziti se u toj šumi informacija. Ono bez čega obrtnik ne može uspjeti jest visoka intrinzična vrijednost onoga što radi, upornost i spremnost na odricanje u početku. Kažu da je najteže zaraditi prvi milijun. Nakon toga je sve lakše.
