Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Otkrijte životnu priču Savke Dabčević-Kučar, prve žene na čelu hrvatske vlade, predvodnice Hrvatskog proljeća i jedne od najutjecajnijih političarki u povijesti Hrvatske.
U povijesti Hrvatske malo je žena ostavilo tako dubok trag kao Savka Dabčević-Kučar. Rođena 6. prosinca 1923. na otoku Korčuli, Savka je od djetinjstva pokazivala izniman intelekt i neobičnu hrabrost, osobine koje će obilježiti cijeli njezin životni put, od skromnih početaka do vrhunaca političke moći i tragičnih padova, ali i povratka na scenu u presudnim trenucima stvaranja moderne
Savka je odrasla u obitelji duboko obilježenoj buntom i otporom prema nepravdi. Njezin otac, Antun Dabčević, bio je pravnik i potomak stare bokeljske pomorske obitelji, poznat po sudjelovanju u spaljivanju mađarske zastave – simboličnom činu otpora protiv austrougarske vlasti. Majka Marija Miljenka Novak bila je obrazovana i samozatajna, a obiteljska atmosfera prožeta domoljubljem i intelektualnim žarom. Savka je već u splitskoj ženskoj realnoj gimnaziji briljirala, bila najmlađa maturantica i isticala se u književnosti, filozofiji, povijesti i umjetnosti.
Drugi svjetski rat donosi obitelji Dabčević-Kučar teške trenutke: brat joj završava u zatvoru zbog otpora okupatoru, a Savka, još kao djevojka, pomaže obitelj davanjem instrukcija. Godine 1943., nakon što joj fašisti premlaćuju brata, odlučuje se priključiti partizanima. Uskoro je kao politički radnik raspoređena na oslobođene teritorije Dalmacije, a zatim i kao rukovoditeljica zbjega u El Shattu u Egiptu, gdje skrbi o tisućama izbjeglica. Tamo, u ratnom izbjeglištvu, sazrijeva njezina politička svijest i osjećaj odgovornosti prema narodu.
Po povratku u domovinu 1945., Savka upisuje Ekonomsku višu školu u Zagrebu, a potom odlazi na studij ekonomije u Lenjingrad. No, zbog političkih potresa i rezolucije Informbiroa, prekida studij i vraća se u Zagreb, gdje briljantno završava fakultet i već 1950. postaje asistentica. Doktorira na tada hrabru temu – J. M. Keynesa i državnog kapitalizma – što je u tadašnjem marksističkom okruženju bio čin intelektualne smjelosti. Postaje jedna od prvih doktorica ekonomije u Hrvatskoj, a ubrzo i redovna profesorica na Ekonomskom fakultetu, poznata po otvorenosti i modernim pogledima na ekonomiju i društvo.
Savka je cijelo vrijeme politički aktivna, ali pravi uspon doživljava krajem 1960-ih. Godine 1967. postaje predsjednica Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske – praktično premijerka, prva žena na toj funkciji ne samo u Hrvatskoj i Jugoslaviji, već i na širem europskom prostoru. Dvije godine kasnije, 1969., izabrana je za predsjednicu Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, tada najmoćnije političke pozicije u republici.
Savka Dabčević-Kučar ostaje najviše zapamćena kao liderica Hrvatskog proljeća, velikog društvenog i političkog pokreta za veću autonomiju Hrvatske, demokratizaciju i gospodarske reforme unutar tadašnje Jugoslavije. Pod njezinim vodstvom, Hrvatska doživljava val kulturnih, znanstvenih i političkih inicijativa: Matica hrvatska okuplja intelektualce, studenti i radnici traže slobodu, a mediji proživljavaju dotad neviđenu slobodu.
No, njezina borba za ravnopravnost Hrvatske nailazi na otpor u vrhu jugoslavenske partije. U prosincu 1971., nakon Karađorđeva i Titove „drugarske kritike“, Savka je prisiljena odstupiti. Slijedi val represije: smjena, isključenje iz stranke, zabrana javnog djelovanja i povlačenje iz znanstvenog i političkog života. Njezino ime nestaje iz službenih dokumenata fakulteta na kojem je godinama predavala, a o njezinom radu i doprinosima šuti se desetljećima.
Unatoč izolaciji, Savka ostaje moralna vertikala i okuplja oko sebe „proljećare“, disidente i sve one kojima je stalo do slobode i hrvatske državnosti. S padom komunizma i buđenjem demokracije, 1990. godine vraća se na političku scenu. Pridružuje se Koaliciji narodnog sporazuma, a potom s istomišljenicima osniva Hrvatsku narodnu stranku (HNS), čija je prva predsjednica.
Na prvim predsjedničkim izborima 1992. kandidira se za predsjednicu Republike Hrvatske, a iste godine ulazi u Sabor gdje ostaje do 1995. Kao saborska zastupnica i oporbeni lider, aktivno sudjeluje u jačanju međunarodnog položaja Hrvatske, osobito tijekom Domovinskog rata. Poznata je po jasnim stavovima: zagovara suverenost, demokraciju, tržišno gospodarstvo s jakim socijalnim elementima i europsku orijentaciju Hrvatske.
Savka je bila udana za inženjera Antu Kučara s kojim ima dvije kćeri – obje su doktorice znanosti. Bila je poliglot, govorila je francuski, engleski, njemački, talijanski i ruski. Njezina skromnost, nenametljivost i integritet ostali su upamćeni i među političkim protivnicima.
Objavila je brojne znanstvene radove i knjige, a njezina knjiga „71. Hrvatski snovi i stvarnost“ postala je politički bestseler. Dobitnica je najviših znanstvenih i državnih priznanja, među kojima su Spomenica domovinskog rata, Red hrvatskog trolista, Red Danice hrvatske i Velered kralja Dmitra Zvonimira.
Savka Dabčević-Kučar preminula je 6. kolovoza 2009. u Zagrebu. Ostavila je neizbrisiv trag kao pionirka ženske politike u Hrvatskoj, simbol borbe za slobodu i demokraciju, žena koja je u najtežim vremenima imala hrabrosti reći „ne“ moćnicima i ostala vjerna svojim idealima. Njezina priča ostaje inspiracija svima koji vjeruju da se upornošću, znanjem i hrabrošću može promijeniti tijek povijesti.
24sata © 2026
