Čekate bolja vremena da počnete ulagati? Evo što poručuju stručnjaci
Ako mislite da je investiranje rezervirano samo za financijske stručnjake ili one s viškom novca, moramo vas razuvjeriti. Tajna ne leži u iznosu koji izdvajate nego u vremenu, objasnili su stručnjaci na panelu 'Zašto mi to nitko nije rekao?'
U ponedjeljak predvečer u prostoru zagrebačkoga Kulturno-informativnog centra tražilo se mjesto više. Panel o ulaganju i štednji "Finpedia Live: Fin & Food - Zašto mi to nitko nije rekao?” u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i 24sata izazvao je velik interes, posebno mlađe ženske populacije, što je ugodno iznenadilo sve paneliste.
Pred punom dvoranom svoja iskustva i savjete vezane za ulaganja, pokretanje biznisa i štednju podijelili su poznati ekonomist Hrvoje Stojić, financijski edukator Marko Bogdan, poduzetnica Kristina Ercegović i naš proslavljeni veslački olimpijac Martin Sinković, a razgovor je moderirala Ida Prester.
Sve više novca u dionicama i fondovima
Na pitanje moderatorice o tome štedi li se u Hrvatskoj više nego što se ulaže, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvoje Stojić, osvrnuo se najprije na nekretnine, u kojima građani drže velik dio imovine. No njihovo vlasništvo, upozorio je, ne treba poistovjećivati s aktivnim investiranjem: mnogi su ih naslijedili, a velik broj vlasnika u njima živi.
Ipak, podaci koje je iznio pokazuju da je vrijednost dionica te udjela u kompanijama i investicijskim fondovima u vlasništvu građana u posljednjih desetak godina skočila 3,7 puta. Taj je trend ocijenio obećavajućim, napomenuvši kako službena statistika ne obuhvaća u potpunosti poslove preko stranih platformi. Naglasio je:
- Svima nama štednja je jedna od važnih životnih odluka. Uz stavljanje novca na stranu svakako treba promišljati i o plasiranju kapitala kako bi on na duge staze radio za nas.
Od sportskih uspjeha do poslovnih ulaganja
Martin Sinković dio zarade od sportske karijere usmjerio je u životna osiguranja, poduzetničke projekte i nekretnine, a s bratom trenutačno ulaže u još jedan poslovni pothvat. Govoreći o vlastitom iskustvu, naglasio je koliko je važno znati u što ulažemo i što time želimo postići.
- Svakome tko razmišlja o plasiranju novca preporučio bih barem osnovnu edukaciju. Važno je točno znati zašto i u što ulažete, je li riječ o kraćem ili duljem roku te što želite postići - poručio je Sinković.
Nekretnine smatra kvalitetnim dugoročnim izborom, prvenstveno kao sredstvo očuvanja stečene vrijednosti, ali dodaje:
- Kupnjom nekretnina nitko se neće obogatiti; nekretnine kupujete kad ste imetak već stekli, da biste taj kapital zadržali.
Vlastiti novac znači i slobodu izbora
O ulagačkim navikama žena govorila je poduzetnica Kristina Ercegović. Prema njezinu iskustvu, žene investiranju pristupaju opreznije, što dijelom povezuje s odgojem, zbog kojeg potrebe drugih često stavljaju ispred vlastitih. Upozorila je i da briga o djeci te starijim članovima obitelji, kao i prekidi u karijeri, mogu utjecati na njihova primanja i buduće mirovine.
Godinama je najviše ulagala u vlastito znanje i razvoj poslovanja, a s vremenom je ulaganja proširila na nekretninski fond, dionički indeks, obveznice, treći mirovinski stup i zlato.
Na Idin komentar da se žene često ustručavaju govoriti o visini plaće ili tražiti povišicu Ercegović je odgovorila kako otvoreni razgovori o novcu mogu pomoći u stjecanju samopouzdanja. Financijska neovisnost, objasnila je, ženi olakšava odlazak s posla ili iz odnosa kojim nije zadovoljna.
- Još su nam naše bake govorile da moramo imati svoj novac. Žena sa svojim novcem jednostavno drukčije hoda kroz život - podsjetila je.
Europljani izdvajaju više, a zarađuju manje
Marko Bogdan skrenuo je pozornost na to da za povećanje bogatstva nije presudan samo iznos koji se odvaja nego ponajprije kamo se ta sredstva usmjeravaju. Prema iznesenim podacima, Europljani u odnosu na postojeću imovinu godišnje odvajaju veći postotak novog novca od Amerikanaca, no unatoč tome bilježe skromnije rezultate.
Dok je prosječan godišnji prinos u Europi u proteklom desetljeću bio manji od četiri posto, u SAD-u je dosezao gotovo sedam posto. Razlog leži u drukčijoj strukturi: građani Europe na tržište kapitala plasiraju tek oko četvrtine novog novca, za razliku od Amerikanaca, koji onamo ulažu oko dvije trećine. Na dugi rok, naglasio je, razlika od tek nekoliko postotnih bodova rezultira golemim razlikama u konačnom iznosu.
Kad je riječ o Hrvatskoj, izdvojio je podatke iz UBS Global Wealth Reporta, po kojima je naša zemlja u promatranih pet godina bila treća po rastu realnog bogatstva po odrasloj osobi (rast od 29 posto). Ipak, ta računica obuhvaća i nekretnine, čiji je snažan cjenovni skok ponajviše pogurao rezultat. Time se vratio na Stojićevu opasku kako mnogi nekretnine nisu stekli kao stratešku investiciju nego nasljedstvom ili radi rješavanja stambenog pitanja.
S nekretnina se razgovor vratio na ulaganje u dionice. Bogdan je pitao tko ih u publici posjeduje, a nakon što je podignuto tek nekoliko ruku, podsjetio je da su članovi obveznih mirovinskih fondova već posredno ulagači na tržištu kapitala. Novac koji se iz njihove bruto plaće izdvaja za drugi mirovinski stup fondovi ulažu u različite vrste imovine, uključujući dionice. Iako ih članovi ne kupuju sami, dio njihove mirovinske štednje već je uložen u njih.
Istaknuo je važnost informiranja o tome gdje se taj novac trenutno nalazi - u kojem fondu i kojoj kategoriji (A, B ili C). Napomenuo je kako se te kategorije znatno razlikuju po strategiji ulaganja i razini rizika, što bitno određuje konačnu mirovinsku ušteđevinu. Prvi logičan korak kad govorimo o investiranju sigurno bi trebao biti posvećen postojećim oblicima štednje, i zato:
- Provjerite svoj trenutni status u mirovinskom fondu, doznajte u kojoj ste kategoriji - savjetovao je Bogdan.
Snaga složenog ukamaćivanja
Zašto je važno početi ulagati ranije, Stojić je pokazao usporedbom dviju osoba: jedna ulaže manji mjesečni iznos tijekom 20 godina, a druga počinje deset godina kasnije, ali uz dvostruko veće mjesečne uplate. Iako su ukupno uplatile jednak iznos, prema računici koju je predstavio, osoba koja je počela ranije može prikupiti više zahvaljujući efektu složene kamate.
- Dobit se neprestano pribraja glavnici i sama generira nove prinose - objasnio je Stojić naglasivši potrebu za disciplinom i kontinuitetom, uz svijest o tome da tržišta bilježe i povremene padove.
Bogdan je dodao kako je ulaganje u vlastite vještine nerijetko najisplativije. Nova znanja koja donose viša primanja ili otvaranje posla mogu imati snažniji dugoročni financijski efekt od tržišnih prinosa, pri čemu i neuspjeli poslovni pokušaji donose dragocjeno iskustvo.
- Najbolja je investicija ulaganje u sebe - zaključio je Bogdan te podsjetio da paralelno treba redovito odvajati dio prihoda prema vlastitim mogućnostima, gradeći imovinu koja osigurava stabilnost i pristojna primanja jednog dana kad se krene u mirovinu.
Važnost odabira mirovinskog modela
U završnom dijelu tribine fokus se ponovno usmjerio na mirovinski sustav. Bogdan je pojasnio bitnu razliku: sredstva iz prvog stupa odmah odlaze na isplatu sadašnjih mirovina, dok se u drugom stupu novac prikuplja na individualnim računima i investira za budućnost.
Upozorio je kako je gotovo milijun i pol građana mlađih od 55 godina i dalje u umjerenoj kategoriji B, što potvrđuje potrebu za boljim informiranjem kako bi članovi prilagodili fond svojoj dobi i preostalom radnom stažu.
Kao odličnu opciju istaknuo je dobrovoljnu štednju kroz treći mirovinski stup, uz pripadajuće državne poticaje.
- Tko želi godišnje uzeti 100 eura? Rješenje je u trećem stupu, poručio je, podsjetivši da uplate može vršiti i poslodavac, što predstavlja pogodnost koju vrijedi provjeriti u matičnoj tvrtki.
Stojić se nadovezao upozorenjem da nepovoljna demografska kretanja stvaraju sve veći pritisak na prvi stup. Mlađim osobama savjetovao je hrabriji pristup i veći udio dionica s obzirom na dug horizont ulaganja.
- Nema mjesta panici u kriznim godinama; rezultate treba sagledavati na duge staze - istaknuo je.
Iako je panel trebao trajati 45 minuta, dinamična rasprava protegnula se na više od sat vremena. Sinković je za kraj pozvao građane da kritički čitaju financijske napise i ne donose zaključke samo na temelju senzacionalističkih naslova. Podsjetio je i da se ulagati može s malim iznosima, čak i ako kupnja nekretnine trenutno nije realna opcija.
Raspravu je efektno sažela Kristina Ercegović riječima: "Novac možda nije najvažnija stvar u životu, ali utječe na sve ono što nam je važno”.
Ideja panela "Finpedia Live: Fin & Food - Zašto mi to nitko nije rekao?” bila je spojiti razgovor o financijama s opuštenim druženjem uz hranu i piće. Za taj su se dio pobrinuli Bruno Pjerabon iz Tres Lechesa i Karlo Mamić iz Kavice, kojima zahvaljujemo što su predstavili svoje poslovne ideje te posjetitelje počastili ukusnim desertom i matchom.
Finpedia je i na Instagramu, TikToku i YouTubeu! Uz 30 stručnjaka i više od četiri milijuna pregleda, pridružite se i vi Finpediji.
