Doznali smo koja je vjerojatno jedna od najsigurnijih stvari koje nas trenutačno okružuju
Objašnjavamo kako su se online prijevare javljale tijekom godina i što je najsigurnije što možete učiniti da sačuvate svoj novac od krađe
Kasne su dvijetisućite. Glazbenim ljestvicama žare i pale indie izvođači zavodljivih imena, a ulicama dominiraju hipsteri zalizane kose, ogrnuti u karirane uzorke i u skinny jeansu. Koja su to bila vremena! Čak su se i bajke još činile mogućima.
Kako i ne bi kad su u sandučićima naše elektroničke pošte nigerijski prinčevi nicali kao gljive poslije kiše?!
Nigerijska “princ” prijevara jedna je od najstarijih i najpoznatijih internetskih podvala. U inbox vam stiže poruka navodnog afričkog plemića koji obećava veliku nagradu u zamjenu za malu novčanu uslugu, no obećani novac, naravno, nikad ne stigne.
Početkom 2000-tih pojavile su se i ostale vrste phishing prijevara, u kojima su e-mailovi nalikovali na poruke legitimnih banaka, navodeći korisnike da otkriju svoje osobne podatke. S rastom popularnosti društvenih mreža stigle su i friend request prijevare – lažni profili slali su zahtjeve za prijateljstvo, a nakon prihvaćanja pokušavali su izvlačiti podatke ili novac od korisnika. Krajem desetljeća, a s porastom broja mobilnih uređaja, pojavile su se premium SMS i smishing prijevare, pri čemu su tekstualne poruke postale novi način za krađu podataka ili novca.
Baš poput nigerijskih prinčeva, sve ove prijevare kombinirale su prividnu lakoću i bajkovitu obećavajuću čaroliju s opasnom stvarnošću – pokazivale su da se u digitalnom svijetu, kao i u bajkama, povjerenje može skupo platiti.
Neočekivana sigurna luka
Lako je danas šaliti se na taj račun budući da je ovaj tip online prijevare s afričkom bajkom u središtu gotovo iščeznuo. Nažalost, zamijenili su ga mnogo perfidniji oblici prijevara i prevaranata, koji su postali nevjerojatno dovitljivi kad je riječ o manipulaciji ljudima i/ili tehnologijom. Prema Microsoftovim procjenama, dnevno se događa 600 milijuna kibernetičkih napada - otprilike 8,7 napada u sekundi. Međutim, broj žrtava znatno je veći - više od 1,7 milijardi godišnje. Drugim riječima, neki oblik ovog tipa zločina pogađa gotovo 54 osobe svake sekunde.
Utješna vijest: vaš je novac siguran sve dok ne odlučite podatke sa svojih kartica slobodno dijeliti sa svijetom te dok svoje transakcije obavljate u bezgotovinskom okruženju. Kad plaćate gotovinom i izgubite novčanik, priča tu uglavnom staje - nepovoljno za vas i vaše troškove. Međutim, kad plaćate karticom putem mobitela, priča tek počinje, i to u vašu korist - sustav bilježi, obavještava i ostavlja trag. Ako primijetite nešto neobično, možete odmah poduzeti korake.
Pri digitalnim plaćanjima sigurnost nije prepuštena slučaju jer iza svake, pa i najjednostavnije, radnje, kao što je prislanjanje mobitela na POS uređaj, stoji niz zaštitnih mehanizama koji štite podatke i transakciju. Upravo ta dodatna razina zaštite razlog je zbog kojeg mobilno plaćanje danas sve češće postaje sigurnija opcija od klasične gotovine.
Novčanik odlazi u prošlost
Upravo zato ne čudi što novčanik sve češće ostaje kod kuće, a mobitel preuzima glavnu ulogu. Veliko istraživanje 24sata pokazuje da je više od 30% Hrvata već ušlo u kategoriju digitalnih gurua koji plaćaju isključivo mobitelom. Generacija Z tu ne kalkulira. Za gotovo polovicu njih novčanik je tek relikt prošlih vremena, spremište za stare kartice i fotografije koje više nitko ne vadi.
S druge se strane ove računice nalazi generacija boomera. Oni svoj novac i dalje više vole osjetiti fizički, pod prstima. Iako naše istraživanje pokazuje kako ljudi stariji od 55 godina ne planiraju podlijegati trendovima plaćanja raznim gadgetima, u plastičnim karticama ne vide istu opasnost, pa ih rado koriste kao alternativu papirnatom novcu.
Budućnost plaćanja je bezgotovinska
Da je bezgotovinsko plaćanje itekako trendi, čak i u transgeneracijskom kontekstu, pokazuju i najnovije statistike Europske središnje banke. U prvom polugodištu 2025. kartice su činile 57% svih bezgotovinskih plaćanja u eurozoni, a beskontaktne transakcije povećale su se gotovo 13%. To jasno pokazuje da građani sve više koriste kartice i neizravno mobilna beskontaktna plaćanja, što je temelj za argument da je digitalno plaćanje dominantno i rastuće u Europi.
Pridodamo li tome podatak da je, zahvaljujući sigurnosnim rješenjima koja su danas standardna kad je posrijedi bezgotovinsko plaćanje, stopa prijevara u plaćanjima u EU iznosila oko 0,002% ukupne vrijednosti transakcija, vidimo zašto sve više ljudi u sve većoj mjeri papirnati novac ostavlja u digitalnom obliku. Usporedbe radi, šanse da vam u kući pukne cijev i voda vam poplavi stan tisuću su puta veće od situacije da vam netko s kartice "digne“ novac.
Najsigurniji način plaćanja
I tu dolazimo do ključne stvari - plaćanje mobitelom danas funkcionira uz više razina zaštite: od zaključanog uređaja (PIN, otisak prsta, prepoznavanje lica), preko dodatne autentifikacije pri online kupnji, do trenutnih obavijesti o svakoj transakciji. Drugim riječima, teško je da se nešto dogodi, a da vi to ne primijetite. A još teže da na to ne možete reagirati.
Zapravo, od svega što smo nabrojili, plaćanje mobitelom jedna je od najsigurnijih radnji u danu. Manje je koraka u kojima nešto može “ispariti”, manje je fizičkoga kontakta, manje je prostora za pogrešku, a cijeli je sustav dizajniran tako da vas informira, provjerava i štiti, čak i kad samo želite kupiti kavu i produžiti dalje. Niste prepušteni sjećanju, ne morate razbijati glavu pitanjem "Jesam li ja ovo platio, koliko i kad?" nego imate jasan trag svake transakcije.
Sustav digitalnog plaćanja ima striktno zadanu strukturu, on radi predvidljivo, ima definirana pravila, slojeve zaštite i jasne procedure. Postoji definiran redoslijed koraka, autentifikacija, evidencija i mogućnost reakcije u konačnici. Posebno kad je riječ o internetskoj kupnji. Podaci o kartici su zaštićeni, plaćanja se potvrđuju, a korisnik ima jasan i brz uvid u svaku transakciju. U slučaju neovlaštenog plaćanja postoje definirane procedure zaštite i mogućnosti povrata novca – što znači da niste sami ako nešto pođe po zlu.
