Elektroničko poslovanje

Komentari 0

Ne da vam se čekati u redu? Otvorite tvrtku - digitalno, iz svog kućnog naslonjača

Ne da vam se čekati u redu? Otvorite tvrtku - digitalno, iz svog kućnog naslonjača

Hrvatska je trenutno na 20. mjestu u digitalizaciji, gledajući ukupan poredak svih zemalja Europske unije, a ostvarujemo najbolji rezultat u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima

Epidemija koronavirusa većinu firmi u Hrvatskoj pogurnula je prema digitalizaciji, s ciljem održavanja poslovanja. A mnoge od njih su u tome uvidjele priliku za daljnji rast, ali i olakšanje administracije građanima. Jedna od njih je Fina, koja je predstavila sustav START, koji za cilj ima omogućiti korisnicima da pokrenu poslovanje elektroničkim putem iz vlastitog doma. Povodom toga, ali i mnogih drugih aktualnih tema vezanih za digitalizaciju, razgovarali smo s Vinkom Ilak, članicom uprave Fine. 

Putem usluge START građani mogu elektroničkim putem pokrenuti poslovanje iz vlastitog doma, 24 sata na dan. Koliko je građana do sada iskoristilo tu mogućnost?

Nositelj uspostave sustava START je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a operativno ga je uspostavila Fina. Od početka rada sustava START, od prosinca 2019. godine, do sada ukupno su kroz njega poslovanje pokrenula 1283 trgovačka društva, od toga 766 društava s ograničenom odgovornošću te 517 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. U istom je razdoblju putem sustava START pokrenuto poslovanje za 203 obrta.

Kakav je feedback onih koji su iskoristili tu uslugu? Što navode kao prednost, a što kao manu?

Zasad smo vrlo zadovoljni povratnim informacijama korisnika, koji kao najveću prednost navode značajnu financijsku uštedu u odnosu na druge načine osnivanja. S obzirom na to da se osnivači u sustavu identificiraju i autentificiraju putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) vjerodajnicama čiji je potpis izjednačen s vlastoručnim, osnivačke akte nije potrebno javnobilježnički ovjeriti, što za osnivača d.o.o.-a znači uštedu do 3500 kuna, a za osnivača j.d.o.o.-a oko 1000 kuna. Tako je jedini trošak za osnivanje društva na daljinu sudska pristojba, koja je umanjena za 50%, te iznosi 200 kuna. Korisnici kao prednost navode i uštedu vremena jer ne trebaju odlaziti u pojedine institucije, iz čega proizlazi i znatno administrativno rasterećenje. Postoji mali broj osnivača čijim potrebama ne odgovaraju standardizirani osnivački akti koji se generiraju u sustavu START, no to se odnosi isključivo na društva sa složenom vlasničkom strukturom ili specifičnim načinima financiranja.

Jedna od prednosti sustava START je uspostava jedne točke za komunikaciju i razmjenu podataka. Možete li pobliže objasniti što to znači?

Sustav START kreiran je na ideji 'životne situacije', što znači da korisnik odabire koje će usluge u okviru procesa pokretanja poslovanja obaviti. Kroz START je moguće elektroničkim putem upisati društvo u sudski registar i Registar poslovnih subjekata (Državni zavod za statistiku) ili obrt u Obrtni registar i registar poreznih obveznika (Porezna uprava) te platiti temeljni kapital i pristojbe. Također, sustav nudi upis u Registar obveznika PDV-a i/ili dodjelu PDV ID broja, predaju zahtjeva za otvaranje transakcijskog računa u banci te registraciju u sustav HZMO-a.

U konačnici, START omogućava pokretanje poslovanja na jedinstvenom digitalnome mjestu, i to jednokratnim unosom minimalno potrebnih podataka, jer START sve dostupne podatke preuzima iz službenih baza podataka te ih razmjenjuje s drugim institucijama, dionicima sustava. Korisnici sustava START dokumentaciju ne dostavljaju u papirnom obliku niti trebaju odlaziti u nadležne institucije. U slučaju da društvo ima više osnivača, oni sve podatke mogu popuniti elektronički, svaki iz svog ureda ili doma.

Kojim digitalnim mehanizmima osiguravate zaštitu podataka korisnicima?

Korisnici sustavu START pristupaju vjerodajnicama (certifikatima) visoke razine sigurnosti. START koristi mnoge mehanizme zaštite, a zahtjev za visokom razinom sigurnosti, posebno kibernetičke, bio je jedan od prioriteta prilikom izgradnje sustava.

Prema statistikama, najviše je otvoreno društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), a slijede ih jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) i obrtnici. Dokazuje li to da je ova usluga olakšala otvaranje najviše onima s kompliciranijom administracijom?

To je točno, a tome je najviše pridonijela standardizacija obrazaca, koje korisnik može popuniti samostalno ili u suradnji sa suosnivačima. U tome mu pomažu i poslovna pravila sustava, upute za unos koje aplikacija nudi te, po potrebi, zaposlenici koji pružaju korisničku podršku. Također, korisnici uplaćuju temeljni kapital i sudske pristojbe kartično putem interneta (kapital može za sve osnivače uplatiti jedan od njih), nema troška izdavanja potvrda o uplatama temeljnoga kapitala, a sudske se pristojbe u elektroničkom postupku plaćaju u 50% umanjenom iznosu.

Planirate li nadogradnju sustava nekom dodatnom uslugom?

Plan nam je sustav razvijati u smjeru koji će poduzetnicima omogućiti da, uz pokretanje poslovanja, na jedinstvenoj digitalnoj lokaciji i upravljaju svojim poslovanjem. Cilj nam je učiniti START prepoznatljivim virtualnim mjestom na koje korisnik dolazi ne samo kako bi pokrenuo poslovanje nego i kad ima potrebu pravno regulirati neku promjenu u postojećem poslovanju. I sami korisnici sustava najčešće predlažu njegovu nadogradnju omogućavanjem upisa promjena u sudski odnosno Obrtni registar.

Sustav START ima potencijal i potrebnu infrastrukturu za aktivnu ulogu u planiranim procesima deregulacije poslovnih postupaka u Republici Hrvatskoj, prije svega onih vezanih za licenciranje i ishođenje drugih dozvola potrebnih za pokretanje određenih djelatnosti. Isto vrijedi i za postupke administrativnog i fiskalnog rasterećenja poduzetnika. Uspostavom fizičkih pristupnih točaka u Fininim poslovnicama moguće je poboljšati dostupnost sustava onim građanima koji su neskloni korištenju e-usluga ili za to nemaju preduvjete. Finina razgranata poslovna mreža spremna je odgovoriti na sve zahtjeve korisnika.

Koliko je pandemija ubrzala proces digitalizacije vaših usluga?

Već i prije pandemije usmjerili smo velik dio svojih aktivnosti na digitalizaciju internih procesa, kao i na digitalizaciju poslovnih procesa naših klijenata, kojima smo kontinuirano nastojali prilagođavati naše usluge. No pandemija je, vjerojatno, svakog dodatno pogurnula u tom smjeru, pa tako i nas. Djelovali smo tako da smo promijenili prioritizaciju pojedinih razvojnih aktivnosti, omogućili rješenja koja su prepoznata kao nužna te korisnicima stavili na raspolaganje servise koji su im olakšali elektroničko poslovanje i digitalnu komunikaciju s javnom administracijom, ali i u vlastitim poslovnim procesima. Nastavljamo na putu digitalne transformacije, jasni su nam ciljevi koje želimo postići, a primarni cilj je osiguranje pozitivnog iskustva naših korisnika.

Usluge poput e-Računa, e-Plaćanja, e-Potpisa i e-Arhive donijele su uštedu korisnicima. U čemu je za vas posljedično vidljiv benefit ubrzane uspostave elektroničkog poslovanja?

Neosporno je da elektroničko poslovanje donosi uštedu. Tu su svakako smanjeni administrativni troškovi, skraćeno je vrijeme za razmjenu dokumenata te je omogućena pohrana u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. To sve rezultira dugoročno sigurnim i transparentnijim poslovanjem, što i jest benefit koji nudimo svojim korisnicima. Osjetne uštede ostvaruju se digitalizacijom cjelokupnog poslovnog procesa, rezultati se manifestiraju u kraćim rokovima obrade te ubrzanjem plaćanja, što osigurava kvalitetnije upravljanje financijskim poslovanjem. Općenito govoreći, e-poslovanje povoljno utječe na povećanje produktivnosti rada i omogućava postizanje visoke konkurentnosti, kroz ostvarivanje svih prednosti koje moderna tehnologija pruža.

Na ljestvici od 1 do 10 gdje se po vama Hrvatska nalazi u sferi digitalizacije? Zaostajemo li puno za zemljama EU i u čemu najviše?

Stupanj digitalizacije u Hrvatskoj, u odnosu na ostatak EU, detaljno je analiziran i vrednovan kroz DESI indekse digitalnoga gospodarstva i društva, koji se svake godine procjenjuju i objavljuju kroz službena izvješća. Hrvatska je trenutno na 20. mjestu u ukupnom poretku svih zemalja Europske unije, a ostvarujemo najbolji rezultat u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima. Dakle, 23% poduzeća je s visokom i vrlo visokom razinom digitalnog intenziteta, što je gotovo u okviru prosjeka cijele EU. Razmjerno su niži rezultati u razvoju e-usluga javne uprave. Međutim, uzevši u obzir modernizaciju i unapređenje e-usluga kroz platforme e-Građani, e-Pristojbe, e-Poslovanje, START, e-Račun za državu i slično, primjetno je povećanje dostupnih usluga te povećanje broja ljudi koji ih koriste. Uvjerena sam da će navedeno nastaviti utjecati na pozitivne pomake u mjerljivim rezultatima stupnja digitalizacije naše države, a Fina kao pokretač i provoditelj ovih procesa u tome svakako ima značajnu ulogu.