Prema Gemmi Perlin, poznatoj life coachici i hipnoterapeutkinji, većina naših navika i osobina oblikuje se kroz životna iskustva i odnose s drugima – iako neke sklonosti možemo imati od rođenja
PAMETNA RJEŠENJA
Evo kako suptilno ispraviti partnerove iritantne navike
Čitanje članka:
6
min
Upadanje u riječ, stalno kašnjenje i shvaćanje svega osobno — svi imamo neke iritantne navike. One su jednostavno dio ljudske prirode i mogu čak oblikovati našu osobnost.
Ipak, takve navike ponekad nas mogu sramiti, živcirati kod partnera, a u nekim slučajevima čak ukazivati na dublje zdravstvene probleme!
POGLEDAJ VIDEO: Dr. Zvonimir Galić o kupovanju
Pokretanje videa...
00:18
Ako ste već svjesni svojih loših navika – bravo! Teže ih je prepoznati kod sebe nego kod drugih, osobito kod onih koji su nam najbliži.
Ne govorimo o sitnicama poput srkanja hrane, grickanja noktiju ili petljanja po kosi, već o obrascima ponašanja za koje bismo voljeli da smo ih ostavili iza sebe još u djetinjstvu.
No, kako uopće nastaju te navike? Rađamo li se s njima ili ih učimo kroz život? Usvajamo li ih promatrajući roditelje, prijatelje i okolinu?
Često nesvjesno upadamo u obrasce ponašanja o kojima ni ne razmišljamo – sve dok nam netko ne skrene pažnju jer su im jednostavno već previše.
Uz pomoć Gemme Perlin, istražujemo konkretne načine kako se riješiti nekih od najčešćih loših navika.
Ali ne očekujte čudo preko noći – promjena ukorijenjenih obrazaca ponašanja zahtijeva vrijeme i trud, ponekad i nekoliko mjeseci rada na sebi.
1. Upadanje u riječ
Ako neprestano prekidate druge i ne dopuštate nikome da završi rečenicu, ljudi vas mogu doživjeti kao naporne – i vrlo vjerojatno su vam već rekli:
- Prestani me prekidati.
A ako vas vaš partner često prekida, lako se možete osjećati nepoštovano i zanemareno.
Prema riječima Gemme Perlin, prekidanje može biti znak uzbuđenja ili potrebe da se osoba uključi u razgovor. No ako je učestalo, može upućivati i na potrebu za kontrolom.
- Prekidanje se često razvije kod onih koji nisu imali prostor ili dopuštenje da govore – pa osjećaju hitnost da što prije kažu svoje mišljenje - objašnjava Gemma.
Na primjer, ako ste odrasli u bučnom kućanstvu gdje ste morali ‘nadglasavati’ druge kako biste bili saslušani, taj obrazac može ostati prisutan i u odrasloj dobi.
Osim toga, stalno upadanje u riječ može biti i pokazatelj poremećaja poput ADHD-a (poremećaj pažnje s hiperaktivnošću), gdje je impulzivnost – jedan od glavnih simptoma – često izražena upravo kroz ovakvo ponašanje.
Umjesto da odmah reagirate, Gemma predlaže da razvijete unutarnji dijalog.
- Pitajte sami sebe: 'Je li sada pravi trenutak da to kažem?' ili 'Hoće li ono što želim reći zaista doprinijeti razgovoru?' - savjetuje.
Duboko disanje također može biti vrlo korisno – nekoliko svjesnih udaha pomoći će vam da smirite um i tijelo te ostanete prisutni i usredotočeni na razgovor.
2. Sve shvaćate osobno
Svi smo to barem jednom doživjeli – prijatelj kaže nešto, a vi to doživite kao udarac ravno u srce.
I dok je povremena osjetljivost normalna, jeste li se uhvatili kako stalno sve shvaćate previše osobno? Ili možda to primjećujete kod svog partnera, čak i kada se radi o šali ili dobronamjernoj kritici?
Gemma objašnjava da takva reakcija često proizlazi iz niskog samopouzdanja ili straha od odbacivanja.
- Važno je zapamtiti da postupci drugih ljudi često više govore o njima, nego o vama - dodaje.
Pokušajte sagledati situaciju iz perspektive druge osobe, savjetuje Gemma.
- Umjesto da odmah pretpostavite lošu namjeru, zapitajte se kroz što ta osoba možda prolazi, što osjeća i zašto se tako ponaša - kaže.
Ljudi cijene one koji se znaju nasmijati na vlastiti račun.
Dakle, umjesto da se odmah osjetite napadnutima kad netko kaže šalu na vaš račun – možete li u tome pronaći humor ili čak biti polaskani što su vas uopće primijetili?
3. Uvijek kasnite?
U svakom društvu postoji onaj jedan prijatelj koji nikad ne dolazi na vrijeme. Ako je to vaš partner, vjerojatno vas to već počinje ozbiljno nervirati.
Ali… možda ste baš vi ta osoba?
Neki smatraju da su ljudi koji stalno kasne zapravo optimizmi – vjeruju da sve mogu stići i „ugurati“ u svoj dan.
No osim što zbog toga možete propustiti važne sastanke ili događaje, to ponašanje može jako živcirati vaše bližnje. Može se protumačiti kao sebično, neodgovorno ili kao da vas jednostavno nije briga – i ljudi će vas s vremenom prestati čekati.
Gemma predlaže da pokušate vizualizirati sebe kako stižete na vrijeme.
- Stvaranje pozitivne mentalne slike željenog ponašanja može vam pomoći da ga lakše ostvarite - kaže.
Koristite alate koji vam pomažu organizirati dan – poput planera, Google kalendara ili vremenskog blokiranja zadataka na mobitelu.
Ako ste skloni „natrpati“ dan, nije ni čudo da kasnite. Gemma upozorava: - Zamislite svoja očekivanja – koliko su realna s obzirom na vrijeme koje imate?
4. Traženje pažnje
Osjećate li nelagodu kad vaš partner stalno privlači pažnju drugih?
Ili ste vi osoba koja voli biti u centru pažnje?
Možda to smatrate dijelom svoje otvorene i društvene osobnosti, ali ponekad to može ukazivati na nešto dublje.
- Takvo ponašanje može biti način nošenja s nesigurnošću - otkriva Gemma. Tako ga često vide i drugi.
Također, potreba za pažnjom može biti znak usamljenosti ili čak osobnih poteškoća, pa i poremećaja ličnosti, poput histrionskog poremećaja.
- Umjesto toga, razvijajte empatiju i iskreno zanimanje za druge - predlaže Gemma.
Vježbajte aktivno slušanje i naučite doprinositi razgovoru bez da ga preuzmete.
Ako vam je teško jer ste navikli biti „glavni“, Gemma savjetuje da promotrite nekog za koga znate da je dobar slušatelj – i pokušate primijeniti njihovu taktiku.
Često vam netko postavi pitanje tipa: „Slušaš li me uopće?“ Ili možda vaš partner izgleda kao da nije ni čuo što ste rekli?
Uhvatite li sebe kako pokušavate rekonstruirati razgovor koji vam je prošao kao u magli?
Prema Gemmi, nedostatak koncentracije ili vanjski ometači najčešći su razlog zašto ne slušamo kako treba.
Gemma preporučuje tehnike aktivnog slušanja.
- Ostanite prisutni i potpuno usmjereni na razgovor - kaže.
Nemojte u glavi već smišljati svoj odgovor dok druga osoba još govori – umjesto toga, slušajte pažljivo i bez prekidanja.
Da biste ostvarili bolju povezanost, pokušajte zrcaliti govor tijela, ton glasa i tempo osobe s kojom razgovarate, i održavajte kontakt očima.
Postavljajte otvorena pitanja koja potiču dublji razgovor, a nakon što sugovornik završi – sažmite ono što ste čuli i zatražite potvrdu da ste ga dobro razumjeli.
5. Stalna zabrinutost
Zabrinutost je često niz negativnih misli o budućnosti, uz osjećaj tjeskobe oko svega – osobito kada to nije pod vašom kontrolom. Može vas emocionalno iscrpiti, pokvariti san i uzrokovati stalni stres.
Gemma napominje da je to navika koju je teško prekinuti.
Za druge možda nije toliko iritantna koliko zabrinjavajuća, no ako je zabrinutost pretjerana ili nerazmjerna, može zbuniti okolinu – osobito ako nema očitog razloga.
Često je riječ o anksioznosti, a moguće je i da se radi o generaliziranom anksioznom poremećaju (GAD) – osobito ako se stalno brinete oko različitih stvari, kako navodi i britanski NHS.
- Ključ je u jednostavnosti - kaže Gemma.
Kad osjetite navalu brige, prakticirajte mindfulness – vratite pažnju na sadašnji trenutak.
- Usredotočite se na disanje i ono što sada možete vidjeti, čuti i osjetiti - savjetuje Gemma.
Primjer: ako sjedite na stolcu, primijetite njegovu boju, osjećaj dodira s tijelom, zvukove u prostoriji...
Također, zapišite svoje misli – izbacivanje briga na papir često ih čini manje zastrašujućima.
Podsjetite se: vi niste vaše misli, i one nisu činjenice.
Ako briga i tjeskoba utječu na svakodnevni život, obratite se liječniku opće prakse.
6. Brza narav
Svi poznajemo osobu koja burno reagira – planu zbog sitnice, brzo donosi zaključke i često djeluje kao da je na rubu živaca.
Ako se u ovome prepoznajete, moguće je da se ljudi boje kako će reagirati u vašem društvu ili vas doživljavaju kao napornu osobu kojoj je teško prići.
Prema Gemmi, burne reakcije često su znak visoke emocionalne osjetljivosti – i da se ispod površine nešto ne osjeća u redu.
Kako biste obuzdali temperament, Gemma preporučuje tehnike opuštanja, osobito kad osjetite da se u vama „kuha“.
- Prepoznajte svoje okidače i razvijte zdrave načine nošenja sa stresom - kaže.
Jedna korisna tehnika je disanje 4–4–6: udahnite kroz nos brojeći do 4, zadržite dah 4 sekunde, pa polako izdahnite brojeći do 6.
Također, ako osjetite da vam narav izlazi iz kontrole, uzmite kratku pauzu – otiđite iz prostorije, promijenite okolinu, čak i na minutu. To može pomoći da se emocije smire i stvori jasnoća.
Gemma preporučuje i vizualizaciju – zamislite mirno i sigurno mjesto u trenutku stresa. Ova jednostavna tehnika može vam pomoći da se „vratite sebi“ kad je najpotrebnije.
7. Ne slušate?
Često vam ljudi govore: „Slušaš li ti mene uopće?“ Ili možda vi imate osjećaj da vaš partner ne čuje ni pola onoga što kažete?
Možda se često pokušavate prisjetiti razgovora koji vam je prošao kao kroz maglu, jer ste mislima bili negdje drugdje.
Prema Gemmi, razlog za to može biti jednostavan – ometenost ili nedostatak fokusa.
Gemma savjetuje korištenje tehnika aktivnog slušanja.
- Budite prisutni i usredotočeni na ono što druga osoba govori - kaže.
Nemojte razmišljati o tome što ćete vi reći sljedeće – umjesto toga, posvetite punu pažnju onome što se govori.
Za bolju povezanost, pokušajte uskladiti govor tijela, ton glasa i ritam govora s osobom koja vam se obraća. Održavajte kontakt očima.
Postavljajte otvorena pitanja koja potiču dublji razgovor, i kada osoba završi, kratko sažmite što ste čuli i provjerite jeste li dobro razumjeli.
Kako pristupiti lošim navikama kod prijatelja?
Ako kod prijatelja ili voljene osobe primijetite neku od ovih navika i osjećate potrebu reći nešto, važno je to učiniti na empatičan i obziran način.
- Izbjegavajte optuživanje i sramoćenje – to nikada ne prolazi dobro - ističe Gemma.
Umjesto toga, izrazite kako njihovo ponašanje utječe na vas i ponudite podršku.
Razgovarajte u mirnom, privatnom okruženju, bez ometanja, i koristite 'ja' rečenice – one zvuče manje optužujuće.
Na primjer, umjesto: „Uvijek kasniš“, pokušajte reći:
"Osjećam se frustrirano kad te moram čekati.“
Također, istaknite pozitivne strane promjene i kako bi ona poboljšala vaš odnos:
„Kad bi dolazio na vrijeme, mogli bismo provesti više kvalitetnog vremena zajedno.“
I na kraju – slušajte i njihovu stranu. Pokušajte razumjeti zašto se ponašaju tako kako se ponašaju. To je prvi korak prema stvarnoj promjeni.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
