ŽIVOT KAKAV JE BIO NEKAD
FOTO Međimurski spomenici: Posveta orahu u Orehovici, krumpiru u Belici, smoligaru...
Međimurske općine pune su zanimljivih spomenika. Tako ćete u Donjoj Dubravi vidjeti spomenik čizmi, spomenik smoligaru u Dunjkovcu, spomenik orahu u Orehovici...
Spomenik orahu u Orehovici.
Osim imena, orah je i dio identiteta na kojem Orehovica gradi atraktivnu turističku ponudu. Njezina manifestacija “Orehidaja” iz godine u godinu dobiva sve veći značaj, a obilazi je sve više domaćih i stranih gostiju.
Spomenik čizmi s trdom sarom u Donjoj Dubravi.
Spomenik “Čižma s trdom sarom, čuvarica naše kulture” je posvećen čizmi s trdom sarom i brojnim dobravskim čižmarima kojih je 1960. godine bilo čak 72. Autor spomenika je kipar Zvonko Dangubić.
Spomenik smoligaru u Dunjkovcu.
Smoligari' su prastanovnici Dunjkovca, a ime su dobili prema jednom starom, davno nestalom zanatu. Naime, 'smoligari' su u šumama tražili "trčke borova, od njih cijepali ivere, nosili ih doma na leđima i od njih izrađivali smolige, odnosno smolaste trijeske za potpalu vatre". Prema 'smoligama' nazvani su prastanovnici Dunjkovca jednostavno - 'smoligarima'.
Spomenik hantlaru u Strahonincu.
Hantlari su godinama bili preprodavači stoke, uglavnom krava, i po njima je Strahoninec postao poznat ne samo u Međimurju nego i šire. Strahoninski hantlari su po krave hodali u Hrvatsko zagorje, Prekmurje, ali i u pojedine dijelove Međimurja. Jeftinije bi je kupili, dotjerali doma, par dana dobro hranili i onda skuplje prodali. Od toga su živjeli. Navijači Nogometnog kluba Strahoninec danas nose ime Hantlari, a imaju i svoju himnu “Hantlari”.
Spomenik drofske brodor u Prelogu.
Na Marini u Prelogu postavljena je umjetnička instalacija kao spomen na flojsare! Bili su to odlučni ljudi koji su niz Dravu iz Slovenije “flojsali” drvene trupce. Spomenik su postavili preloški nautičari u slavu svojih hrabrih prethodnika, koji su nerijetko stradavali skačući s jednog plovećeg trupca na drugi.
Spomenik prvoj željezničkoj pruzi u Hrvatskoj u Kotoribi.
Kotoriba je kao prvo mjesto u Hrvatskoj dobila željezničku prugu 24. travnja 1860. godine. Pruga je povezivala Veliku Kanižu u Mađarskoj s Pragerskim u Sloveniji, a kroz Hrvatsku je od Kotoribe, preko Čakovca do Macinca prolazila u dužini od 41 km. Radovi su započeli početkom 1857. godine, a najteži objekti na trasi bili su most kod Kotoribe i Ptuja, te drenaža terena uz dravsku obalu kod Ormoža. Tračnice su bile dopremljene čak iz Engleske.
Spomenik krumpiru u Belici.
Cvijet krumpira nalazi se čak i na općinskom grbu, a 2007. krumpiru je podignut i spomenik usred sela.
Spomenik nogometašu u Podturnu.
Nalazi se u središtu Podturna i često je izazivao polemike mještana treba li se ovakav tu nalaziti ili ne.
Spomenik pikaču u Selnici.
Selnički Pikač, simbol tradicije i baštine, zauzima posebno mjesto u srcima stanovnika Selnice i cijelog Međimurja. Njegova prepoznatljiva pojava, obavijena slamom i s košnicom na glavi, budi znatiželju i divljenje gdje god se pojavi. Njegovo pojavljivanje na fašničkim povorkama i drugim manifestacijama uvijek iznova oduševi, a njegova prisutnost podsjeća na važnost očuvanja kulturne baštine.
Spomenik putaru u Strigovi.
Iako su ih u najvećem dijelu zamijenili traktori i prikolice, putari su i danas neizostavni radnici prilikom branja grožđa. To su snažni mladići koji nose pute (posude zbog kojih su dobili imena) u koje berači sipaju grožđe prilikom branja. Štrigova, kao središte međimurskog viogradarstva, upravo je idealno mjesto za spomenik putaru.
