FOTO Veliki vodič za nacionalne ispite: Zadaci nisu teški, ali ih treba pročitati do kraja...

"Za koje neparne brojeve vrijedi nejednakost 534 < a < 539? (Odgovori su pod A, B, C, D)"

“Medvjed je u zimskim mjesecima izložen velikoj hladnoći. Što od navedenih tjelesnih obilježja pomaže medvjedu zadržati toplinu? (Odgovori su pod A, B, C, D)"

“Pozorno pročitaj pjesmu Gorke trešnje. Što znači da su slatke trešnje postale gorke? (Odgovori su pod A, B, C, D)"

Ovakve zadatke rješavat će idući tjedan oko 36.900 učenika četvrtih razreda. U ponedjeljak, 10. ožujka, oni započinju pisati nacionalne ispite, testom iz hrvatskog jezika. Učenici osmih razreda, njih oko 38.900, tjedan poslije počet će s trotjednim pisanjem nacionalnih ispita iz osam predmeta. Ispiti su ove godine pomaknuti za tjedan dana kako ne bi dočekali učenike odmah nakon povratka sa zimskih praznika.

Sadržaj testova i primjere zadataka pogledajte OVDJE

Nisu uvjet za upis srednje škole

- Među učenicima nema stresa niti iščekivanja. Više su zabrinuti roditelji. Ispiti ni ove godine neće biti uvjet za upis u srednju školu, inače bi osmaši sigurno bili pod većim stresom. Nacionalni ispiti više su nam organizacijski izazov, zaista je naporno uskladiti pisanje ispita s ostatkom nastave i drugim školskim aktivnostima - kaže nam Mateja Pavliško, knjižničarka i koordinatorica provedbe nacionalnih ispita u zagrebačkoj OŠ Središće.

Ovo je treća godina da se među svim učenicima četvrtih i osmih razreda ispituje koliko je usvojeno znanje nakon prve i druge razine osnovne škole. Glavna uputa svih uključenih u proces je: nemojte se brinuti niti ići na posebne pripreme.

Bolji rezultat na ispitima od ocjena

- Nije me bilo strah, znali smo da se ne ocjenjuje. I profesori su bili OK, nije bilo strašno ako se napravi neka greška. Većinom sam se sjećala svoga gradiva, iako se nisam sjećala kako riješiti baš sve zadatke. Važno je da se prati nastava, na ispitu nema ničega što nastavnici nisu predavali. Na kraju su mi rezultati bili i bolji nego ocjene u školi, no svi su se smijali tim rezultatima. Ipak, nekima se jednostavno nije dalo rješavati, pa su predavali prazne ispite, iako su imali dobre ocjene - kaže nam Tina, zagrebačka gimnazijalka, koja je nacionalne ispite rješavala lani.

- Ovo je provjera koliko su učenici dugoročno zapamtili. Ispiti su samo povratna informacija, kako učenicima i roditeljima tako i nama, ali i dobar pokazatelj za srednju školu. Ako, primjerice, učenik osmog razreda riješi matematiku s prosječnom ili ispodprosječnom ocjenom, možda je bolje da ne upisuje matematičko-prirodoslovnu gimnaziju. Čak i ako ima petice iz matematike - ističe Pavliško te dodaje:

- Kod rješavanja testa samo dobro i do kraja čitajte zadatke. Većina ih nije teška, ali ima i onih težih, što je isto u redu. Većina učenika ipak pogriješi jer ne pročita pažljivo zadatak.

'Vremena je dovoljno'

Što se tiče četvrtaša, hrvatski jezik pišu u dva dijela po 75 minuta. Pišu se dvije ispitne cjeline: Čitanje i hrvatski jezik te Pisanje. Prva cjelina sadrži 34 zadatka, od kojih je 17 u području Čitanje (Čitanje književnoga teksta i Čitanje obavijesnoga teksta) i 17 zadataka u području Hrvatski jezik. Svaki zadatak nosi jedan bod.

Drugu ispitnu cjelinu, Pisanje, čini jedan zadatak, koji nosi 18 bodova. Ispit sadrži ukupno 35 zadataka i donosi ukupno 52 boda. Mateja Pavliško ističe kako su lani učenici bili vrlo zbunjeni u pismenom dijelu ispita jer im je bilo zadano napisati izvješće. S tom formom se, kaže, nisu susreli, no ove godine učiteljice su prošle to s njima.

Nacionalni ispit iz matematike ima 30 zadataka, od kojih je 20 zadataka višestrukog izbora (1 bod), osam zadataka kratkog odgovora (1 bod) i dva zadatka produženog odgovora (2 boda). Pišu se zadaci iz pet cjelina.

Ispit iz Prirode i društva sadrži 32 zadatka, od kojih su 22 zadatka višestrukog izbora, a 10 zadataka kratkog odgovora i dopunjavanja.

Slično, samo opširnije, koncipirani su i ispiti za osmaše. I oni počinju ispite s hrvatskim, odnosno materinjim jezikom, te tijekom tri tjedna pišu još provjere iz prvog stranog jezika, matematike, biologije, fizike, kemije, geografije i povijesti.

Učenici osmih razreda test iz hrvatskog jezika također pišu u dva dijela po 90 minuta te rješavaju 47 zadataka. Pisani zadatak mora imati najmanje 200 znakova. Iz matematike imaju 35 zadataka.

- Vremena je i više nego dovoljno. Ne sjećam se da smo imali učenike koji su bilo koji test rješavali do samoga kraja, čak i među učenicima s prilagođenim testovima. Kod osmaša se pri zadnjim testovima već pomalo osjeti zamor, no uglavnom nismo primijetili neke veće ili ciljane izostanke. Preporuka je da se u danima kad pišu nacionalne ispite ne ispituje redovno gradivo, pa im to i odgovara - kaže Mateja Pavliško.

Jedno od pitanja iz biologije, a kako se navodi u Ispitnom katalogu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), je: "Koja je najniža organizacijska razina višestaničnoga organizma? (Odgovori su A, B, C, D)".

Zadaci s produženim odgovorima i za osmaše nose po dva boda.

'Cilj je 50% riješenosti'

Rezultati će učenicima, roditeljima, ravnateljima i učiteljima biti dostavljeni u e-dnevniku početkom lipnja, odnosno krajem školske godine. Jednako kao što se ne uzimaju u obzir za upis srednje škole, rezultati nacionalnih ispita ne bi smjeli utjecati ni na zaključne ocjene u redovnoj nastavi.

- To su različite vrste vrednovanja. Nama je cilj 50 posto riješenosti svakog ispita, a to znači da ispit bude srednje težak - objasnio je ranije Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

Lani je, podsjetimo, prosječna riješenost testa iz hrvatskog jezika u četvrtom osnovne bila 53 posto, od čega 4 posto učenika nije zadovoljio osnovu, a osam posto je riješilo iznadprosječno. Prosječna riješenost matematika bila je 63 posto. I kod osmaša su bili slični rezultati. Oni su lani najlošije riješili fiziku, iz koje je 18 posto učenika dobilo nedovoljnu ocjenu.

Činjenica je da se rezultati nacionalnih ispita ne podudaraju s ocjenama u redovnoj nastavi, gdje se već godinama bilježi "poplava" odlikaša. Na nacionalnim ispitima ipak je najviše onih koji ispite riješe u prosjeku, s ocjenama dovoljan i dobar. Vjerojatno na to ima utjecaja činjenica da učenici ne doživljavaju te ispite preozbiljno.

- Dugoročno, mislim da će biti dobra odluka ako se nacionalni ispiti uvrste u uvjet za upis srednje škole. To bi trebalo smanjiti pritisak zbog petica koje dijelom i nisu objektivan prikaz znanja učenika - zaključuje naša sugovornica Mateja Pavliško.