JEDNA OD NAJMANJIH DRŽAVA
FOTO Većina i ne zna što je to Tuvalu: Evo kako izgleda život u pacifičkom raju koji nestaje...
Smješten usred Tihog oceana, na pola puta između Havaja i Australije, Tuvalu je pacifički raj koji doslovno nestaje pred našim očima. Ovaj arhipelag od devet koraljnih atola jedna je od najmanjih, najizoliranijih i najugroženijih država na svijetu. Život ovdje teče drugačijim ritmom, oblikovan oceanom, tradicijom i neizvjesnom budućnošću.
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Smješten usred Tihog oceana, na pola puta između Havaja i Australije, Tuvalu je pacifički raj koji doslovno nestaje pred našim očima. Ovaj arhipelag od devet koraljnih atola jedna je od najmanjih, najizoliranijih i najugroženijih država na svijetu. Život ovdje teče drugačijim ritmom, oblikovan oceanom, tradicijom i neizvjesnom budućnošću.
Smješten usred Tihog oceana, na pola puta između Havaja i Australije, Tuvalu je pacifički raj koji doslovno nestaje pred našim očima. Ovaj arhipelag od devet koraljnih atola jedna je od najmanjih, najizoliranijih i najugroženijih država na svijetu. Život ovdje teče drugačijim ritmom, oblikovan oceanom, tradicijom i neizvjesnom budućnošću.
Život na pisti: Na svega 26 kvadratnih kilometara, što Tuvalu čini četvrtom najmanjom državom svijeta, živi oko 10.600 stanovnika. Više od polovice njih stisnulo se na glavni atol Funafuti, uski pojas zemlje koji je na nekim mjestima širok jedva 20 metara. Zbog tog nevjerojatnog nedostatka prostora, jedina zračna pista u zemlji služi kao glavni javni trg i park. Kada nema letova, što je veći dio tjedna, mještani na asfaltu igraju nogomet i odbojku, djeca voze bicikle, a obitelji se jednostavno opuštaju i druže pod otvorenim nebom.
Atmosfera je opuštena i nalikuje seoskoj fešti koja se događa svake večeri.Budući da se društveni život odvija izravno na pisti, prije svakog rijetkog slijetanja aviona oglasi se glasna sirena. To je nepogrešiv znak svima da prekinu svoje aktivnosti, pokupe golove, igračke i prostirke te oslobode prostor. Ovaj jedinstveni sustav savršeno funkcionira u zajednici navikloj na dijeljenje ograničenih resursa.
Kao jedna od najizoliranijih država, Tuvalu je ujedno i jedna od najmanje posjećenih na svijetu. Prema službenim podacima, u 2023. godini zabilježeno je tek 3.136 dolazaka. Većina tih "posjetitelja" nisu klasični turisti koji traže odmarališta, već diplomati, znanstvenici, humanitarni radnici i stručnjaci za klimatske promjene koji dolaze proučavati izravan utjecaj podizanja razine mora na život ljudi.
Tuvalu je 1982. godine posjetila i kraljica Elizabeta II. zajedno s princom Filipom, što je ostalo upamćeno kao jedan od najznačajnijih događaja u modernoj povijesti otočne države.
Ako planirate putovanje, gotovina je i dalje najsigurniji način plaćanja, iako je situacija nedavno promijenjena. Do travnja 2025. godine na cijelom Tuvaluu nije postojao niti jedan bankomat, a sve se plaćalo gotovinom, točnije australskim dolarima. Jedina banka u zemlji, National Bank of Tuvalu, nije nudila mogućnost podizanja novca s međunarodnih kartica. Tada su instalirana prva četiri bankomata i point-of-sale terminali, što je predstavljalo veliki korak naprijed za otočane.
Ipak, država je pronašla neočekivan i izdašan izvor prihoda u digitalnom svijetu. Tuvalu posjeduje internetsku domenu ".tv", koju iznajmljuje televizijskim kućama, streaming servisima i kreatorima sadržaja diljem svijeta. Prihod od domene donosi milijune dolara godišnje i čini značajan dio državnog proračuna, financirajući javne usluge.
Uz ribolov i poljoprivredu za vlastite potrebe, jedno od glavnih zanimanja za muškarce je pomorstvo. Mnogi od njih rade na stranim teretnim brodovima i šalju novac svojim obiteljima.
Paradoks pacifičkog života Unatoč idiličnoj slici tropskog raja, Tuvalu se bori s ozbiljnim zdravstvenim problemom. Ima jednu od najviših stopa pretilosti na svijetu – pogođeno je između 60 i 70 posto odrasle populacije. Glavni uzrok ovog problema je drastična promjena prehrane. Tradicionalni jelovnik baziran na svježoj ribi, kokosu i lokalnim usjevima poput pulake (vrsta taroa) zamijenila je uvozna, prerađena i visokokalorična hrana. Police u malobrojnim trgovinama pune su konzervi mesnog nareska, vreća bijele riže i slatkih gaziranih pića. Nemaju gdje uzgajati hranu...
Iako okruženi nepreglednim oceanom, stanovnici Tuvalua nemaju prirodne izvore pitke vode. Na otocima nema rijeka ni jezera, pa cjelokupno stanovništvo ovisi isključivo o sakupljanju kišnice u velikim spremnicima pored svojih kuća. Sušna razdoblja stoga predstavljaju ozbiljnu prijetnju.
Najpopularniji sportovi su nogomet i odbojka, no Tuvaluanci imaju i svoje tradicionalne igre. Jedna je kilikiti, energična lokalna verzija kriketa s vlastitim pravilima, a druga te ano, dinamična igra nalik odbojci koja se igra s dvije teške lopte pletene od lišća pandanusa.
Tuvalu nema vlastite oružane snage, a za obranu se oslanja na neformalne sporazume s Australijom i Novim Zelandom. Male policijske snage brinu o redu i miru, no posla nemaju previše. Stopa kriminala je izuzetno niska. U tako maloj i povezanoj zajednici, gdje se svi poznaju, teški zločini su praktički nepoznanica.
Stanovništvo je duboko religiozno, većinom kršćansko, a nedjelja je sveti dan. Tada se život gotovo zaustavlja. Trgovine su zatvorene, radovi su zabranjeni, a dan je posvećen odlascima u crkvu i velikim obiteljskim ručkovima.
Promet na otoku svodi se na dva kotača; s obzirom na to da su atoli izrazito uski i imaju tek nekoliko cesta, najčešće prijevozno sredstvo su skuteri i motocikli.
Budućnost u oblacima Najveći izazov za Tuvalu su klimatske promjene. Najviša točka u zemlji nalazi se na samo 4,6 metara nadmorske visine na otoku Niulakita, a znanstvenici predviđaju da bi do kraja stoljeća veći dio kopna mogao biti redovito plavljen zbog podizanja razine mora.
Suočeni s prijetnjom fizičkog nestanka, vlasti su pokrenule radikalan plan. Namjeravaju postati prva "digitalna nacija" na svijetu, preselivši svoju povijest, kulturu pa čak i administrativne funkcije u metaverzum i oblak. Ideja je stvoriti digitalnog blizanca otoka, arhivu koja će nadživjeti fizičko kopno i omogućiti da država nastavi postojati čak i ako njeni građani budu prisiljeni na preseljenje.
U studenom 2023. godine potpisan je povijesni sporazum s Australijom, nazvan "Falepili unija". Ime na tuvaluanskom jeziku označava tradicionalne vrijednosti dobrosusjedstva i uzajamne brige. Sporazum nudi put za preseljenje do 280 stanovnika Tuvalua godišnje u Australiju kao odgovor na klimatske promjene, no zauzvrat Australiji daje veći utjecaj na obrambenu i vanjsku politiku Tuvalua.
Iako planiraju postati digitalna nacija, internetska veza na otocima je notorno spora i nepouzdana, što je ironičan izazov na njihovom putu prema digitalnoj besmrtnosti.
